JEZIVE PROGNOZE STRUČNJAKA ZA SRBIJU Broj stanovnika do OVE GODINE biće poražavajući, prosečna starost iznosiće SKORO 50 GODINA
Razlozi niskog nataliteta uključuju veću obrazovanost žena, ekonomske nesigurnosti i promene vrednosti
Danas je prva trudnoća često u tridesetim godinama života zbog odlaganja formiranja porodice
Fenomen nedovoljnog rađanja, koji se u našem društvu javlja od sredine 20. veka, a koji je i dalje aktuelan, rezultat je kombinacije modernizacije, promene vrednosti, ekonomske nesigurnosti i društvenih politika. Danas se suočavamo sa opadajućim brojem rođenih beba, dok žene prvu trudnoću sve češće imaju u tridesetim.
Demografi su mišljenja da bi svaka žena u reproduktivnom periodu trebalo da rodi četvoro dece da bismo poboljšali sliku nataliteta, ali da li je to realno?
Foto: Milan Ilić / Ringier
Beograd
O tome da za promenu natalitetnih trendova nije dovoljna samo „motivacija“, već i sistematski i dugoročni potezi države i društva,
o uzrocima koji su višeslojni i povezani sa ekonomskim i kulturnim promenama, ali i o projektovanom broju stanovnika u Srbiji 2050, razgovarali smo sa Gordanom Bjelobrk, šefom Odseka za demografiju i statistiku zdravstva
Republičkog zavoda za statistiku.
Na pitanje šta je dovelo do toga da se naše društvo suočilo sa fenomenom nedovoljnog
rađanja još sredinom prošlog veka, a što traje i danas, naša sagovornica kaže da su uzroci “višeslojni i povezani s dubokim društvenim, ekonomskim i kulturnim promenama”.
-
Fenomen nedovoljnog rađanja (poznat i kao natalitetna kriza ili nizak fertilitet) počeo je da se javlja još sredinom 20. veka. Najvažniji faktori koji su doveli do toga i koji i dalje utiču na nizak natalitet su prelazak sa agrarnog na industrijsko društvo koji je promenio način života.
U ruralnim sredinama deca su često bila ekonomska pomoć (radna snaga), dok u urbanim sredinama veći broj dece postaje izazov za savremeni tip porodice. Život u gradovima donosi veće troškove života i manji životni prostor – što otežava odgajanje većeg broja dece.
Foto: Cristian Maciel06 / shutterstock
Beba
Između majčinstva i karijere
Takođe, ističe da sve veći broj žena stiče viši nivo obrazovanja, zaposlene su i teže uspešnoj karijeri.
Formiranje porodice i rađanje se sve više odlažu, a biološki kapacitet za rađanje opada s godinama. Rodna ravnopravnost još uvek nije u potpunosti zaživela, pa žene često moraju da biraju između majčinstva i karijere.
- Individualizam i lično ispunjenje postaju važniji od tradicionalnih
porodičnih vrednosti.
Rađanje i roditeljstvo se više ne smatraju obavezom, već opcijom ili pravom na izbor. Brak i porodica više nisu društveni imperativ, pa raste broj samaca i vanbračnih zajednica. I produženje školovanja i duži period traženja posla pomeraju prosek godina kada ljudi zasnivaju porodicu. Shodno tome,
biološki sat, posebno kod žena, otkucava i igra važnu ulogu jer je ostalo sve manje vremena u dobrom reproduktivnom zdravlju za rađanje više dece.
Foto: Milutin Marković / Ringier
Žene su pre 40 godina decu najviše rađale u svojim dvadesetim
Nekada su žene rađale u 20-im, a danas i posle 40. godine
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srbije,
žene su pre 40 godina decu najviše rađale u svojim dvadesetim, već od njihove 35. godine taj broj je upola manji. Naša sagovornica objašnjava šta je karakteristično za taj period ranih osamdesetih.
– To što su žene osamdesetih najviše rađale u dvadesetim godinama, a posle 35. retko, posledica je pre svega tadašnjeg društvenog sistema, gde su osnivanje porodice i rađanje bili ranije vremenski pozicionirani, postojao je društveni i ekonomski okvir koji je to omogućavao, životni ciljevi i modeli ponašanja bili su drugačiji od današnjih - objašnjava.
Na konstataciju da je danas
beba sve manje, a žene sve kasnije rađaju i šta može da promeni zabrinjavajuću statistiku, Gordana Bjelobrk kaže:
-
Danas se suočavamo sa opadajućim brojem rođenih beba, dok žene prvu trudnoću sve češće imaju u tridesetim. Taj trend, prisutan širom Evrope (uključujući Zapadni Balkan), pokreće ozbiljna pitanja o demografskoj budućnosti. Za promenu natalitetnih trendova nije dovoljna samo „motivacija“, već su potrebni sistematski i dugoročni potezi države i društva - navodi naša sagovornica.
Kako dodaje, jedna od ključnih stvari je promocija i dostupnost vantelesne oplodnje.
Mere nisu dovoljne
Demografi su mišljenja da bi svaka žena u reproduktivnom periodu trebalo da rodi četvoro dece da bismo poboljšali sliku nataliteta.