Otvaranje internet prodavnice.

ako nisi dovoljno jak da podrzis biznis, nema poente da ga otvaras na prvom mjestu
u samo ovom mom bloku je u zadnjih godinu dana ukupno shest pokusaja otvaranja propalo, za koje ja znam
otvori se nesto, radi par mjeseci..... lokal se izdaje
ljudi su tako nerealni
 
ako nisi dovoljno jak da podrzis biznis, nema poente da ga otvaras na prvom mjestu
u samo ovom mom bloku je u zadnjih godinu dana ukupno shest pokusaja otvaranja propalo, za koje ja znam
otvori se nesto, radi par mjeseci..... lokal se izdaje
ljudi su tako nerealni
Nije poenta (uvek) sto ljudi nemaju para, nego nemaju dobro osmisljen biznis ili ih drzava zajebava (mnogo cesce). Kao sto rekoh prodavacu stvari koje se ovde tesko mogu naci, i oni koji ih prodaju trenutno uzimaju ogroman profit, jer je trgovine time tek u povoju kod nas (kao sto si naveo/la imam redak proizvod koji dosta kosta). Ja iskreno nemam novca da placam nekoga da raznosi stvari po Srbiji, niti je realno da bi mi se to isplatilo ikada, kada najjeftiniji artikli koje prodajem kostaju vise od 1000 din. Imacu jeftiniju robu nego konkurencija, zato mi u pocetku i ne treba spostvena kurirska sluzba (niti verujem da ce mi ikad trebati). I dodatno, posao je jako rizican, jer kao sto rekoh, u povoju je, pa mi se tek onda ne isplati sopstvena dostava.

Pitanje je bilo kakvi su zakoni za otvaranje web prodavnice.
 
Poslednja izmena:
Moje iskustvo sa online prodavnicama u Srbiji je vrlo loše. Situacija je takva da nemaju bazu podataka ili je imaju ali nije ažurna ili je nepovezana za stvarne zalihe pa nude uglavnom ono što nemaju i tu tek onda nastaju problemi. Sistem plaćanja je takav da postoji e-posrednik koji je iznajmio servis od neke strane kompanije i povezan je preko neke naše banke što je ok i daje dobar i pouzdan kvalitet usluge u plaćanju robe ali, problem nastaje kod povraćaja novca ako prodavac nema robu koju nudi a što se kod nas veoma često dešava. Najpre onda morate moliti prodavca da da nalog e-posredniku da zatraži od banke posrednika da vrati novac a u Srbiji te poslove uglavnom drži banka Intesa. Banka Intesa pak je obavezna da proces storniranja obavi u roku od 15 dana što aljkavi bankarski službenici itekako poštuju pa to rade ili petnaestog dana ili nekoliko dana posle tog roka a pošto za prekoračenje rokova u državi Srbiji niko nikome ne odgovara, onda morate opet i tu da intervenišete da neko pogura da se proces nastavi, onda nastaje opet čekanje da matična banka kupca povuče novac na kupčev račun a gde opet postoje neki rokovi pa ti se na kraju smuči život i kažeš "NIKAD VIŠE U SRBIJI NEĆU ONLINE NIŠTA DA KUPUJEM" Ovde još samo da napomenem da se u tom procesu dosta para istopi na brojne bankarske transakcije tako da vam na kraju bude vraćena dosta manja suma onca od one koja je krenula.
 
Poslednja izmena:
Moje iskustvo sa online prodavnicama u Srbiji je vrlo loše. Situacija je takva da nemaju bazu podataka ili je imaju ali nije ažurna ili je nepovezana za stvarne zalihe pa nude uglavnom ono što nemaju i tu tek onda nastaju problemi. Sistem plaćanja je takav da postoji e-posrednik koji je iznajmio servis od neke strane kompanije i povezan je preko neke naše banke što je ok i daje dobar i pouzdan kvalitet usluge u plaćanju robe ali, problem nastaje kod povraćaja novca ako prodavac nema robu koju nudi a što se kod nas veoma često dešava. Najpre onda morate moliti prodavca da da nalog e-posredniku da zatraži od banke posrednika da vrati novac a u Srbiji te poslove uglavnom drži banka Intesa. Banka Intesa pak je obavezna da proces storniranja obavi u roku od 15 dana što aljkavi bankarski službenici itekako poštuju pa to rade ili petnaestog dana ili nekoliko dana posle tog roka a pošto za prekoračenje rokova u državi Srbiji niko nikome ne odgovara, onda morate opet i tu da intervenišete da neko pogura da se proces nastavi, onda nastaje opet čekanje da matična banka kupca povuče novac na kupčev račun a gde opet postoje neki rokovi pa ti se na kraju smuči život i kažeš "NIKAD VIŠE U SRBIJI NEĆU ONLINE NIŠTA DA KUPUJEM" Ovde još samo da napomenem da se u tom procesu dosta para istopi na brojne bankarske transakcije tako da vam na kraju bude vraćena dosta manja suma onca od one koja je krenula.

Zato postoji placanje pouzecem... Isto tako siguran i dosta kvalitetan proces :)

Sto se tice azurnosti baze, to zavisi od ozbiljnosti prodavaca... Polako pocinjemo da se uklapamo u kapitalisticko drustvo, tako da ni to nece dugo da traje...

Inace, takvo neodgovorno ponasanje je regulisano Zakonom o zastiti potrosaca...
 
Evo napokon sam nasao malo vise vremena da napisem nesto o El. poslovanju...

Dakle...

1. Registracija privrednih subjekata

Privredni subjekat koji obavlja delatnost elektronske trgovine mora biti upisan u Registar privrednih subjekata kao preduzetnik ili privredno drustvo. Ovaj Registar vodi Agencija za privredne registre. Ovde nema potrebe da detaljnije objasnjavam, zato sto se sve informacije u vezi sa registracijom mogu pronaci na Internet strani Agencije http://www.apr.gov.rs.

2. Propisi u vezi sa elektronskom trgovinom

Nacin obavljanja eletronske trgovine i obaveze privrednih subjekata s tim u vezi uredjeni su Zakonom o elektronskoj trgovini ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009), u daljem tekstu "Zakon" :).
Zakonom je proklamovana sloboda pruzanja usluga informacionog drustva i pruzanje ovih usluga ne podleze davanju posebne dozvole ili odobrenja. Ipak, pruzalac usluga mora biti upisan u Registar privrednih subjekata, kao sto je vec pomenuto. Dalje, pruzalac usluga duzan je da neposredno i stalno, korisnicima usluga i nadleznim drzavnim organima, stavi na uvid sledece informacije:

1) ime i prezime ili naziv pruzaoca usluga;
2) sediste pruzaoca usluga;
3) ostale podatke o pruzaocu usluga na osnovu kojih korisnik usluga moze sa njim brzo i nesmetano da ostvari komunikaciju, ukljucujuci i elektronsku adresu;
4) podatke o upisu u Registar privrednih subjekata;
5) pojedinosti o nadleznom organu, ako delatnost pruzaoca usluga podleze sluzbenom nadzoru;
6) u pogledu posebno regulisnih delatnosti, odnosno profesija:
- profesionalno ili slicno strukovno udruzenje kod koga je pruzalac usluga registrovan;
- profesionalni naziv i drzava koja ga je odobrila;
- uputstva o profesionalnim pravilima u drzavi u kojoj se obavlja delatnost i mestu njihove dostupnosti;
7) poreski identifikacioni broj (PIB), kao i broj obveznika poreza na dodatu vrednost, iz potvrde o izvrsenom evidentiranju za porez na dodatu vrednost izdate od strane nadleznog poreskog organa, ako je pruzalac usluga obveznik poreza na dodatu vrednost.

Ove podatke, pruzalac usluge najjednostavnije ce staviti na uvid tako sto ce ih istaci na Internet strani preko koje se vrsi elektronsko trgovanje.

Ukoliko pruzalac usluga navodi cene, one moraju biti jasno i nedvosmisleno naznacene, a posebno se mora naznaciti da li su u te cene ukljuceni troskovi dostave, ostali manipulativni troskovi, porez i drugi troskovi koji na njih uticu. Dakle, svaka cena mora biti transparentno naznacena i uz nju moraju stajati napomene poput sledecih: "u cenu je uračunat PDV", "u cenu nije uracunat PDV", "sa troskovima dostave na teritoriji Srbije" i sl.

Pruzalac usluga duzan je da obezbedi da svaki podatak iz komercijalne poruke koji je delimicno ili u celini usluga informacionog drustva zadovolji sledece uslove:
1) da je komercijalnu poruku moguce kao takvu jasno identifikovati u trenutku kada je korisnik usluga primi;
2) da je lice u cije ime je komercijalna poruka sacinjena moguce jasno identifikovati;
3) da svaki promotivni poziv za stavljanje ponude iz komercijalne poruke (ukljucujuci popuste i poklone) mora kao takav biti jasno identifikovan;
4) da uslovi koji moraju biti ispunjeni za stavljanje ponude iz komercijalne poruke moraju biti lako dostupni, kao i da su predoceni na jasan i nedvosmislen nacin.

Komercijalna poruka koja se ovde pominje nije nista drugo do poziv da se kupi neka roba ili pruzi usluga. Ovi uslovi odnose se na komercijalne poruke istaknute na sajtu i upucene elektronskom postom.

Dalje, u vezi sa komercijalnim porukama, Zakon zabranjuje koriscenje elektronske poste u svrhu slanja netrazene komercijalne poruke, ukoliko ne postoji prethodni pristanak lica kome je takva vrsta poruke namenjena.

Dalje, Zakon uredjuje zakljucivanje ugovora u elektronskoj formi.

Kada se kao pretpostavka punovaznosti i nastanka ugovora zahteva potpis lica, smatra se da taj uslov zadovoljava elektronska poruka potpisana kvalifikovanim elektronskim potpisom, u skladu sa zakonom kojim se uredjuje elektronski potpis.
Eketronski potpis neophodan je samo kod zakljucenja formalnih ugovora za ciju je punovaznost neophodno da sadrze potpis ugovaraca. To nije slucaj kod klasicne elektronske trgovine preko Interneta (tzv. "internet prodavnice"), (o osnovnim informacijama o el. potpisu, pisao sam na kraju posta).

Pruzalac usluga duzan je da potencijalnom korisniku usluga, pre zakljuzenja ugovora o pruzanju usluga, obezbedi na jasan, razumljiv i nedvosmislen nacin podatke i obavestenja o:
1) postupku koji se primenjuje kod zakljucivanja ugovora;
2) ugovornim odredbama;
3) opstim uslovima poslovanja, ako su sastavni deo ugovora;
4) jezicima na kojima ugovor moze biti zakljucen;
5) kodeksima ponasanja u skladu sa kojima postupaju pruzaoci usluga i kako se ti kodeksi mogu pregledati elektronskim putem.

Pruzalac usluga duzan je da potencijalnom korisniku usluga, pre zakljucenja ugovora, obezbedi tehnicka sredstva za prepoznavanje i ispravljanje pogresnog unosa podataka u poruku pre njene predaje ili slanja.

I ova pobrojana obavestenja, pruzalac usluga obezbedjuje adekvatnim keriranjem Internet strane preko koje se vrsi elektronsko trgovanje. Navedena obaveza obavestavanja ne odnosi se na ugovore zakljucene razmenom elektronske poste, odnosno drugim vidom licne komunikacije ostvarene elektronskim putem.

Pruzalac usluga duzan je da obezbedi da tekst ugovora i odredbe opstih uslova poslovanja koje su sastavni deo ugovora zakljucenih u elektronskoj formi budu dostupni korisnicima usluga na nacin koji omogucava njihovo skladistenje, ponovno koriscenje i reprodukovanje.

Znaci, na sajtu mora da bude obezbedjena posebna sekcija u kojoj ce biti istaknut tekst ugovora i opsti uslovi poslovanja.
Isti dokumenti mogu biti dostupni i za download, cime se smatra da je obezbedjen ovaj uslov.

Ako neko bude zeleo, te dokumente mogu ja da mu napisem (for free). :)

Dalje, Zakon obavezuje pruzaoca usluga da obezbedi, bez odlaganja, elektronskim putem, posebnom elektronskom porukom, potvrdu prijema elektronske poruke koja sadrzi ponudu ili prihvata ponude za zakljucenje ugovora.

E, ova odredba zahteva malo detaljnije objasnjenje.

Ko je studirao pravo, zna na šta se misli u ovoj odredbi. :)

Nase pravo, kao osnovni uslov za zakljucenje ugovora zahteva postojanje saglasnosti volja ugovaraca o bitnim sastojcima pravnog posla, uz ispunjenje drugih uslova.
Volja jedne ugovorne strane izrazava se u ponudi koja se upucuje drugoj strani koja takvu ponudu akceptira, odnosno prihvata.
Tada se ugovor smatra zakljucenim.
Ukoliko druga strana ne prihvati ponudu kao takvu, vec da pristanak uz predlog da se neki ugovorni uslovi izmene, smatra se da je ucinjena nova ponuda.
Sada onaj prvi ponudjac treba da akceptira novu ponudu i tako redom, dok jedna ponuda od strane drugog ugovaraca ne bude u celosti prihvacena.

E, sad ovaj apstraktan opis treba prilagoditi elektronskoj trgovini. Treba na sajtu preko koga se vrsi trgovina da istaknes neke ponude i softverski omogucis da se automatski daje potvrda o prihvatu ponude kada zainteresovan kupac dodje i popuni formular za kupovinu. Isto vazi i u suprotnom slucaju, kada je takva priroda elektronske trgovine, tj. ukoliko sam korisnik usluga daje ponudu, treba napraviti softversko resenje koje omogucava automatsko (ili manuelno) prihvatanje ponude.

Ni ove obaveze se ne odnose na promet koji se vrsi razmenom elektronske poste. Ugovor u elektronskoj formi smatra se zakljucenim onog casa kada ponudjac primi elektronsku poruku koja sadrzi izjavu ponudjenog da prihvata ponudu. Ponuda i prihvatanje ponude, kao i druge izjave volje ucinjene elektronskim putem, smatraju se primljenim kada im lice kome su upucene moze pristupiti.

Ove odredbe odnose se na vreme zakljucenja ugovora u elektronskoj formi. Ove odredbe zahtevaju prilagodjavanje resenja na Internet stranici preko koje se vrsi trgovina.

U nastavku, Zakon uređuje pitanja odgovornosti pruzaoca usluga.

Pruzalac usluga koji prenosi elektronske poruke koje mu je predao korisnik usluga, nije odgovoran za sadrzaj poslate poruke i njeno upucivanje, ako nije:
1) inicirao prenos;
2) izvrsio odabir podataka ili dokumenata koji se prenose;
3) izuzeo ili izmenio podatke u sadrzaju poruke ili dokumenata;
4) odabrao primaoca prenosa.

Prenos poruka i pruzanje pristupa porukama moraju biti obavljeni na nacin koji omogucava automatsko, posrednicko i privremeno skladistenje prenetih poruka i u njima sadrzanih podataka i moraju biti privremeno skladistene samo u vremenskom periodu koji je neophodan za prenos poruka.

Odredba Zakona je jasna. Ukoliko su zadovoljeni predvidjeni uslovi, pruzalac usluge nije odgovoran za slanje i upucivanje elektronske poruke koju mu je predao korisnik usluga.
U narednim odredbama Zakon navodi jos pojedine slucajeve u kojima je iskljucena odgovornost pruzaoca usluga.
Od vaznijih odredaba u ovom delu treba izdvojiti one koje se odnose na obavezna obavestenja.
Tako, Zakon propisuje da prilikom pruzanja usluga informacionog drustva, pruzalac usluga nije duzan da pregleda podatke koje je skladistio, preneo ili ucinio dostupnim, odnosno da ispituje okolnosti koje bi upucivale na nedopusteno delovanje korisnika usluga.
Dalje, Zakon navodi da pruzalac usluga mora da obavesti nadlezni drzavni organ ako osnovano sumnja da:
1) koriscenjem njegove usluge korisnik usluga preduzima nedopustene aktivnosti;
2) je korisnik njegove usluge pruzio nedopusteni podatak.
 
Pruzalac usluga duzan je da na osnovu odgovarajuceg sudskog, odnosno upravnog akta, predoci sve podatke na osnovu kojih se moze preduzeti otkrivanje ili gonjenje pocinilaca krivicnih dela, odnosno zastita prava trecih lica.

Dakle, pruzalac usluga ima obavezu obavestavanja nadleznih drzavnih organa u slucaju postojanja sumnje da korisnik usluga vrsi nedozvoljene aktivnosti.

Nadzor nad primenom Zakona vrsi ministarstvo nadlezno za poslove trgovine i usluga, odnosno ministarstvo nadlezno za poslove telekomunikacija i informacionog drustva.

Za postupanje suprotno odredbama Zakona predvidjena je prekrsajna odgovornost.

Zaprecene kazne krecu se u rasponu od 100.000 do 1.000.000 dinara za pravno lice - pruzaoca usluga i od 10.000 do 100.000 dinara za preduzetnika - pruzaoca usluga.

Za narocito teske povrede Zakona predvidjena je mogucnost izricanja zabrane vrsenja delatnosti pravnom licu u trajanju od tri do sest meseci.

3. Ukratko o elektronskom potpisu

Pitanja u vezi sa elektronskim potpisom uredjena su dredbama Zakona o elektronskom potpisu. Elektronski potpis moze imati pravno dejstvo i moze se koristiti kao dokazno sredstvo u zakonom uredjenom postupku, osim kada se, u skladu sa posebnim zakonom, zahteva da samo svojerucni potpis ima pravno dejstvo i dokaznu snagu.

Uz elektronski potpis usko su vezani pojmovi: elektronski sertifikat i sertifikaciono telo.
Elektronski sertifikat predstavlja elektronsku potvrdu kojom se potvrdjuje veza izmedju podataka za proveru elektronskog potpisa i identiteta potpisnika.
Elektronske sertifikate izdaje sertifikaciono telo. Sertifikaciono telo je pravno lice koje drugim pravnim i fizickim licima pruza usluge izdavanja elektronskih sertifikata, kao i druge usluge povezane sa ovom
delatnoscu.
Dakle, sertifikaciono telo je nadlezno za izdavanje elektronskih sertifikata. To je zapravo jos jedna "mini" registracija za pravno ili fizicko lice koje obavlja privrednu delatnost i zeli da koristi elektronski potpis.

Za klasicnu Internet prodavnicu, naravno nije potreban bilo kakav elktronski potpis.

To sam pomenuo cisto ako zatreba, jer ko zna kada ces da odlucis ili da prosiris posao, ili kada ce da naidje neko kome je potrebno...

Potrudio sam se da budem jasan i izvinjavam se na gramatickim greskama ukoliko ih ima... Mrsko mi je da proveram :)

U svakom slucaju, ako bude bila potrebna bilo kakva pomoc, tu sam...
 
Pruzalac usluga duzan je da na osnovu odgovarajuceg sudskog, odnosno upravnog akta, predoci sve podatke na osnovu kojih se moze preduzeti otkrivanje ili gonjenje pocinilaca krivicnih dela, odnosno zastita prava trecih lica.

Dakle, pruzalac usluga ima obavezu obavestavanja nadleznih drzavnih organa u slucaju postojanja sumnje da korisnik usluga vrsi nedozvoljene aktivnosti.

Nadzor nad primenom Zakona vrsi ministarstvo nadlezno za poslove trgovine i usluga, odnosno ministarstvo nadlezno za poslove telekomunikacija i informacionog drustva.

Za postupanje suprotno odredbama Zakona predvidjena je prekrsajna odgovornost.

Zaprecene kazne krecu se u rasponu od 100.000 do 1.000.000 dinara za pravno lice - pruzaoca usluga i od 10.000 do 100.000 dinara za preduzetnika - pruzaoca usluga.

Za narocito teske povrede Zakona predvidjena je mogucnost izricanja zabrane vrsenja delatnosti pravnom licu u trajanju od tri do sest meseci.

3. Ukratko o elektronskom potpisu

Pitanja u vezi sa elektronskim potpisom uredjena su dredbama Zakona o elektronskom potpisu. Elektronski potpis moze imati pravno dejstvo i moze se koristiti kao dokazno sredstvo u zakonom uredjenom postupku, osim kada se, u skladu sa posebnim zakonom, zahteva da samo svojerucni potpis ima pravno dejstvo i dokaznu snagu.

Uz elektronski potpis usko su vezani pojmovi: elektronski sertifikat i sertifikaciono telo.
Elektronski sertifikat predstavlja elektronsku potvrdu kojom se potvrdjuje veza izmedju podataka za proveru elektronskog potpisa i identiteta potpisnika.
Elektronske sertifikate izdaje sertifikaciono telo. Sertifikaciono telo je pravno lice koje drugim pravnim i fizickim licima pruza usluge izdavanja elektronskih sertifikata, kao i druge usluge povezane sa ovom
delatnoscu.
Dakle, sertifikaciono telo je nadlezno za izdavanje elektronskih sertifikata. To je zapravo jos jedna "mini" registracija za pravno ili fizicko lice koje obavlja privrednu delatnost i zeli da koristi elektronski potpis.

Za klasicnu Internet prodavnicu, naravno nije potreban bilo kakav elktronski potpis.

To sam pomenuo cisto ako zatreba, jer ko zna kada ces da odlucis ili da prosiris posao, ili kada ce da naidje neko kome je potrebno...

Potrudio sam se da budem jasan i izvinjavam se na gramatickim greskama ukoliko ih ima... Mrsko mi je da proveram :)

U svakom slucaju, ako bude bila potrebna bilo kakva pomoc, tu sam...
E, stvarno, hvala ti puno :D Razjasnio si par stvari :)
 
Mali marketing savet .
Nikada preko interneta neću kupiti neki tehnički uređaj (uglavnom tehnički uređaji u Srbiji su loši bez obzira na proizvodnju i proizvođača ,te ne mogu da izvršim povrat novca odmah )
Nikada preko interneta neću kupiti hranu ,hranu za kućne ljubimce ,odeću ,obuću ,delove,lekove,lekovita sredstva ,sredstva koja su dodaci ishrani.
Nikada u internet prodavnici neću kupiti softver ili hardver ili neki gedzet za kompjuter ,takođe neću kupiti ni telefon kao i razne dodatke za isti.

Na internetu ću kupiti :polovnu robu sa cenom do 500 dinara ,novu robu sa cenom do 700 dinara .
I to knjige ,slike (replike) ,priveske ,značke ,karte za koncert,karte za avion .

Istraživanje na 6000 korisnika internet prodavnica izvršila agencija Sohoo .
Super je to posao ali ne ovde
 
Mali marketing savet .
Nikada preko interneta neću kupiti neki tehnički uređaj (uglavnom tehnički uređaji u Srbiji su loši bez obzira na proizvodnju i proizvođača ,te ne mogu da izvršim povrat novca odmah )
Nikada preko interneta neću kupiti hranu ,hranu za kućne ljubimce ,odeću ,obuću ,delove,lekove,lekovita sredstva ,sredstva koja su dodaci ishrani.
Nikada u internet prodavnici neću kupiti softver ili hardver ili neki gedzet za kompjuter ,takođe neću kupiti ni telefon kao i razne dodatke za isti.

Na internetu ću kupiti :polovnu robu sa cenom do 500 dinara ,novu robu sa cenom do 700 dinara .
I to knjige ,slike (replike) ,priveske ,značke ,karte za koncert,karte za avion .

Istraživanje na 6000 korisnika internet prodavnica izvršila agencija Sohoo .
Super je to posao ali ne ovde

Da mogu i hleb bih kupovao preko Interneta :)
 

Back
Top