Bastiani
Poznat
- Poruka
- 7.603
I naučni aparat:
Napomene
1. O opštelingvističkom značaju te studije v. Ivić 1995:25, nap. 17.
2. Na postojanje ovog teksta upozorila me je mr Rada Stijović, saradnik Instituta za srpski jezik SANU, a da sam joj ja izuzetno zahvalna zbog toga, to nije teško pogoditi.
3. Iste podatke o narodnim nazivima boja i izrazu plavo iznosi Vid Vuletić-Vukasović, gotovo identičnim rečima, i na str. 64 svoje knjige sa naslovom Napomene, koju je o svom trošku štampao (u štampariji "De Giulli i dr."), a na čijim koricama nije posebno zabeleženo ni koje godine, ni u kojem mestu.
4. Skur, kao što je poznato, znači 'taman'. Sredinom sedamdesetih godina pribavljen nam je podatak o tome da se u ličkom govoru kaže škurije, a ne skurije: "Isto je vako bilo žito - samo malo škurije" (Narančić 1975:133). Budući rodom iz okoline Dubrovnika (iz Brsečine), gde se govorilo skur (v. Budmani 1883:166), Vid Vuletić-Vukasović je najverovatnije nesvesno, po navici, iako inače navodi ličanske reči u njihovom autentičnom leksičkom liku, zamenio tamošnje š- "svojim" s-.
5. Ova reč nije zabeležena u RJA, a nema je ni u zbirci leksičke građe Instituta za srpski jezik SANU. A što se tiče izraza mrko, on se ovde upotrebljava (a tako i danas u nekim narodnim govorima) kao oznaka značenja 'tamno', 'zagasito'.
6. O upotrebi izraza sinj na području istočnosrbijanskih govora v. Ivić 1995:80.
7. Na ovu listu primera trebalo bi, po svoj prilici, staviti i ovaj: Kukuruz posle plahovite kiše, buknuo, pa se modri kao čivit. On je preuzet iz jednog teksta Sretena Pašića, objavljenog 1904. u Brankovom k olu, a navodi ga RSANU, pod odrednicom modreti se, kao odgovarajuću ilustraciju kojom se dokumentuje ispravnost definicije značenja toga glagola: "biti modar, ispoljavati se modrom bojom, padati u oči modrinom". Obrađivača te leksičke jedinice je, verovatno, "zavela" ona odredba kao čivit. Čivit je, odista, obično svojevrstan simbol intenzivno plavog, ali je moguća i njegova upotreba u značenju krajnje tamnog, bez ikakvog insistiranja na 'plavom' (imajući u vidu leksičku situaciju u makedonskom, Olivera Jašar-Nasteva vrlo umesno o tome govori - v. Jашар-Настeва 1981:70, nap. 35).
8. Koristim se ovom prilikom da svim mojim ovde pomenutim informatorima i ovako javno izrazim svoju najveću zahvalnost. Da mi oni nisu pribavili relevantan dijalekatski materijal, ovaj rad ne bi bio napisan.
Citirana literatura
* Апресян 1974: Ю.Д. Апресян, Лексическая семантика. Синонимические средства языка, Москва.
* Berlin/Kay 1969: Brent Berlin and Paul Kay, Basic Color Terms. Their Universality and Evolution , Berkeley and Los Angeles, University of California Press.
* Bogdanović 1993: Nedeljko Bogdanović, Imenovanje bilja po boji, III simpozijum o flori jugoistočne Srbije. Zbornik radova 4. Fitolingvistika, izd. Univerzitet u Nišu i Tehnološki fakultet u Leskovcu, 35-40.
* Budmani 1883: Pero Budmani, Dubrovački dijalekat kako se sad govori, Rad JAZU knj. LXV, Zagreb, 155-179.
* Conklin 1964: Harold C. Conklin, Hanunoo Color Categories, Language in Culture and Society. A Reader in Linguistics and Anthropology, edited by Dell Hymes, New York, Evanston, and London, Harper and Row Publishers, 189-192.
* Dürbeck 1977: Helmut Dürbeck, Zur Charakteristik der griechischen Farbenbezeichnungen, Bonn.
* Hickerson 1953: Nancy P. Hickerson, Ethnolinguistic Notes from Lexicons of Lokono (Arawak), International Journal of American Linguistics 19,186-189.
* Hickerson 1971: Nancy P. Hickerson, prikaz knjige Berlin/Kay 1969, International Journal of American Linguistics, Vol. XXXVII, No 2, 257-270.
* Hlebec 1988: Boris Hlebec, Nazivi za boje u "Srpskom rječniku", Međunarodni naučni sastanak slavista u Vukove dane XVII/1, Beograd, 145-151.
* Ivić 1995: Milka Ivić, O zelenom konju. Novi lingvistički ogledi, (=Biblioteka XX vek, 82).
* Jашар-Настeва 1981: Оливeра Jашар-Настeва, Лeксико-сeмантич-киот подсистeм на бои во соврeмeниот макeдонскиjазик. Прилог кон проучавањeто на хроматската тeрминологиjа, Прилози МАНУ 2, Одeлeниe за лингвистика и литeратурна наука, Скопje.
* Marcu 1965: Rodica Marcu, Note privind vocabularul cromatic în limbile franceză, italiană şi română, Analele Uhiversitaţii Bucureşti, Seria ştiinţe sociale, Filologie, anul XIV, 283-304.
* Marković 1986: Miodrag Marković, Rečnik narodnog govora u Crnoj Reci, Srpski dijalektološki zbornik XXXII, izd. Srpska akademija nauka i umetnosti i Institut za srpskohrvatski jezik, Beograd, 245-500.
* Narančić 1975: Ljubica Narančič, Fonetske i morfološke osobine govora sela Doljana u Lici, Prilozi proučavanju jezika 11, izd. Katedra za južnoslovenske jezike Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 107-137.
* Palmer 1977: F. R. Palmer, Semantics. A New Outline, Cambridge University Press.
* RJA: Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, izd. Jugoslavenska akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb.
* RSANU: Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, izd. Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd.
* Specht 1944: Fr. Specht, Der Ursprung der indogermanischen Deklination, Göttingen.
* Unbegaun 1963: B. O. Unbegaun, Les anciens russes vus par eux-mêmes, Annali. Sezione slava VI, Instituto Universitario Orientale, Napoli, l-16.
* Vuletić-Vukasović 1899: Vid Vuletić-Vukasović, Narodno bojadisanje u Lici i Krbavi, Bosanska vila 1899, 11-12.
* Živković 1987: Novica Živković, Rečnik pirotskog govora, izd. Muzej Ponišavlja - Pirot, štampa "Prosveta" - Niš.
http://kapija.narod.ru/Ethnoslavistics/ivi_plav.htm
1. O opštelingvističkom značaju te studije v. Ivić 1995:25, nap. 17.
2. Na postojanje ovog teksta upozorila me je mr Rada Stijović, saradnik Instituta za srpski jezik SANU, a da sam joj ja izuzetno zahvalna zbog toga, to nije teško pogoditi.
3. Iste podatke o narodnim nazivima boja i izrazu plavo iznosi Vid Vuletić-Vukasović, gotovo identičnim rečima, i na str. 64 svoje knjige sa naslovom Napomene, koju je o svom trošku štampao (u štampariji "De Giulli i dr."), a na čijim koricama nije posebno zabeleženo ni koje godine, ni u kojem mestu.
4. Skur, kao što je poznato, znači 'taman'. Sredinom sedamdesetih godina pribavljen nam je podatak o tome da se u ličkom govoru kaže škurije, a ne skurije: "Isto je vako bilo žito - samo malo škurije" (Narančić 1975:133). Budući rodom iz okoline Dubrovnika (iz Brsečine), gde se govorilo skur (v. Budmani 1883:166), Vid Vuletić-Vukasović je najverovatnije nesvesno, po navici, iako inače navodi ličanske reči u njihovom autentičnom leksičkom liku, zamenio tamošnje š- "svojim" s-.
5. Ova reč nije zabeležena u RJA, a nema je ni u zbirci leksičke građe Instituta za srpski jezik SANU. A što se tiče izraza mrko, on se ovde upotrebljava (a tako i danas u nekim narodnim govorima) kao oznaka značenja 'tamno', 'zagasito'.
6. O upotrebi izraza sinj na području istočnosrbijanskih govora v. Ivić 1995:80.
7. Na ovu listu primera trebalo bi, po svoj prilici, staviti i ovaj: Kukuruz posle plahovite kiše, buknuo, pa se modri kao čivit. On je preuzet iz jednog teksta Sretena Pašića, objavljenog 1904. u Brankovom k olu, a navodi ga RSANU, pod odrednicom modreti se, kao odgovarajuću ilustraciju kojom se dokumentuje ispravnost definicije značenja toga glagola: "biti modar, ispoljavati se modrom bojom, padati u oči modrinom". Obrađivača te leksičke jedinice je, verovatno, "zavela" ona odredba kao čivit. Čivit je, odista, obično svojevrstan simbol intenzivno plavog, ali je moguća i njegova upotreba u značenju krajnje tamnog, bez ikakvog insistiranja na 'plavom' (imajući u vidu leksičku situaciju u makedonskom, Olivera Jašar-Nasteva vrlo umesno o tome govori - v. Jашар-Настeва 1981:70, nap. 35).
8. Koristim se ovom prilikom da svim mojim ovde pomenutim informatorima i ovako javno izrazim svoju najveću zahvalnost. Da mi oni nisu pribavili relevantan dijalekatski materijal, ovaj rad ne bi bio napisan.
Citirana literatura
* Апресян 1974: Ю.Д. Апресян, Лексическая семантика. Синонимические средства языка, Москва.
* Berlin/Kay 1969: Brent Berlin and Paul Kay, Basic Color Terms. Their Universality and Evolution , Berkeley and Los Angeles, University of California Press.
* Bogdanović 1993: Nedeljko Bogdanović, Imenovanje bilja po boji, III simpozijum o flori jugoistočne Srbije. Zbornik radova 4. Fitolingvistika, izd. Univerzitet u Nišu i Tehnološki fakultet u Leskovcu, 35-40.
* Budmani 1883: Pero Budmani, Dubrovački dijalekat kako se sad govori, Rad JAZU knj. LXV, Zagreb, 155-179.
* Conklin 1964: Harold C. Conklin, Hanunoo Color Categories, Language in Culture and Society. A Reader in Linguistics and Anthropology, edited by Dell Hymes, New York, Evanston, and London, Harper and Row Publishers, 189-192.
* Dürbeck 1977: Helmut Dürbeck, Zur Charakteristik der griechischen Farbenbezeichnungen, Bonn.
* Hickerson 1953: Nancy P. Hickerson, Ethnolinguistic Notes from Lexicons of Lokono (Arawak), International Journal of American Linguistics 19,186-189.
* Hickerson 1971: Nancy P. Hickerson, prikaz knjige Berlin/Kay 1969, International Journal of American Linguistics, Vol. XXXVII, No 2, 257-270.
* Hlebec 1988: Boris Hlebec, Nazivi za boje u "Srpskom rječniku", Međunarodni naučni sastanak slavista u Vukove dane XVII/1, Beograd, 145-151.
* Ivić 1995: Milka Ivić, O zelenom konju. Novi lingvistički ogledi, (=Biblioteka XX vek, 82).
* Jашар-Настeва 1981: Оливeра Jашар-Настeва, Лeксико-сeмантич-киот подсистeм на бои во соврeмeниот макeдонскиjазик. Прилог кон проучавањeто на хроматската тeрминологиjа, Прилози МАНУ 2, Одeлeниe за лингвистика и литeратурна наука, Скопje.
* Marcu 1965: Rodica Marcu, Note privind vocabularul cromatic în limbile franceză, italiană şi română, Analele Uhiversitaţii Bucureşti, Seria ştiinţe sociale, Filologie, anul XIV, 283-304.
* Marković 1986: Miodrag Marković, Rečnik narodnog govora u Crnoj Reci, Srpski dijalektološki zbornik XXXII, izd. Srpska akademija nauka i umetnosti i Institut za srpskohrvatski jezik, Beograd, 245-500.
* Narančić 1975: Ljubica Narančič, Fonetske i morfološke osobine govora sela Doljana u Lici, Prilozi proučavanju jezika 11, izd. Katedra za južnoslovenske jezike Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 107-137.
* Palmer 1977: F. R. Palmer, Semantics. A New Outline, Cambridge University Press.
* RJA: Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, izd. Jugoslavenska akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb.
* RSANU: Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, izd. Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd.
* Specht 1944: Fr. Specht, Der Ursprung der indogermanischen Deklination, Göttingen.
* Unbegaun 1963: B. O. Unbegaun, Les anciens russes vus par eux-mêmes, Annali. Sezione slava VI, Instituto Universitario Orientale, Napoli, l-16.
* Vuletić-Vukasović 1899: Vid Vuletić-Vukasović, Narodno bojadisanje u Lici i Krbavi, Bosanska vila 1899, 11-12.
* Živković 1987: Novica Živković, Rečnik pirotskog govora, izd. Muzej Ponišavlja - Pirot, štampa "Prosveta" - Niš.
http://kapija.narod.ru/Ethnoslavistics/ivi_plav.htm
)
ili boje lana jeste "plava" kosa.
