Novi Sad

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
15. Novosadski strip vikend
Novosadski strip vikend održava se 10. i 11. septembra u obnovljenom programskom prostoru SKCNS, Fabrici.
Ovo je 15. izdanje strip vikenda u organizaciji Studentskog kulturnog centra Novi Sad.
Dvodnevni program obuhvata berzu stripa, izložbe, predstavljanje domaćih i regionalnih autora i izdavačkih kuća kao i drugih festivala stripa.
Ovogodišnji strip vikend podržali su Grad Novi Sad i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.
241120268_6169424323099511_3414356767473874170_n-1199x564.jpg


bilbord-za-PROGRAM-NOVO-01.jpg
 
Festival Ukusi Vojvodine u Novom Sadu 11-12.9.

U Limanskom parku u Novom Sadu, 11. i 12. septembra 2021. godine, biće održan Festival gastronomije Ukusi Vojvodine. Prepoznatljiv po tome što jedan od omiljenih novosadskih parkova pretvori u mesto dobrih ukusa i prijatnog druženja ljudi svih generacija, ove godine festival slavi peti rođendan. Tim povodom, organizatori najavljuju mnogobrojne izlagače, ali i interesantne prateće sadržaje.
237498596_3876266789146753_7817951338139516757_n.jpg
 
Podgradje-foto-NSEPK-J.-Ivanovic-1.jpg


Novi Sad centar pisane reči: Počinje nedelja književnosti na Kaleidoskopu kulture

Treća nedelja Kaleidoskopa kulture pretvara Podgrađe Petrovaradinske tvrđave u centar pisane reči, gde će se susresti brojni domaći i evropski autori iz čak osam zemalja, nakon čega će događaji ponovo biti širom grada u okviru nedelje književnosti od 18. do 23. septembra.

Rambo Amadeus, Svetislav Basara, Kralj Čačka, Marta Đido, Maša Dabić, Filip Grujić samo su neka od imena koja će obeležiti predstojeći mini književni festival Podgrađe Booktown 18. i 19. septembra
 
Festival Ukusi Vojvodine u Novom Sadu 11-12.9.

U Limanskom parku u Novom Sadu, 11. i 12. septembra 2021. godine, biće održan Festival gastronomije Ukusi Vojvodine. Prepoznatljiv po tome što jedan od omiljenih novosadskih parkova pretvori u mesto dobrih ukusa i prijatnog druženja ljudi svih generacija, ove godine festival slavi peti rođendan. Tim povodom, organizatori najavljuju mnogobrojne izlagače, ali i interesantne prateće sadržaje.
Pogledajte prilog 1011800
bio :D
thumbnail_IMG-27669ae5f4ff3763785e563298cfbbda-V_resized_20210919_092727423.jpg
 
Šulcov mlin

Šulcov mlin, koji se nalazi pored Temerinskog mosta, već godinama je prepušten zubu vremena, a konkretnih planova za njegovu zaštitu još uvek nema.

Objekat je izgrađen početkom prošlog veka, tačnije 1919. godine, i oko njega se razvilo čitavo naselje, na tadašnjoj periferiji Novog Sada. Ime je poneo po tadašnjem vlasniku Vilimu Šulcu.

Kako su godine prolazile, objekat je gubio na značaju a njegova primarna namena je odavno postala prošlost.

Iz Zavoda za zaštitu spomenika kažu da ovaj objekat nije pod njihovom zaštitom.

"Šulcov mlin nije utvrđen za kulturno dobro i nije dobro koje uživa prethodnu zaštitu. Međutim, evidentiranje objekata i utvrđivanje za kulturno dobro su neke od osnovnih delatnosti službe zaštite i ti postupci stalno traju", kažu u Zavodu.

Prema njihovim rečima, moguće je da će ovaj objekat u budućnosti ipak biti zaštićen.
Danas je objekat prazan. Oštećena je fasada, prozori su polupani ili nedostaju, a možda najveći problem je krovna konstrukcija. Ona je, zbog starosti, propala, tako da je više od polovine objekta izloženo direktnim atmosferskim uticajima.

"Sanacija je verovatno moguća, ali je pre izrade projekta i izvođenja radova neophodno odrediti buduću namenu objekta", kažu za 021.rs u Zavodu za zaštitu spomenika.

021
IMG_6761.jpg
 
U planu Muzej Djordja Balaševića u Novom Sadu

Novi muzej koji se planira Urbanističkim planom Univerzitetskog parka biće posvećen novosadskom kantautoru Đorđu Balaševiću,
potvrdio je direktor JP „Urbanizam“ Dušan Miladinović, navodeći da će prostor u tom parku biti spomen-muzej.

Kako je preneo portal 021.rs, muzej će se nalaziti u blizini keja i Dunava, koje je Balašević opevao u svojim pesmama.
Muzej se planira na prostoru od 500 kvadratnih metara, imaće galerijski prostor, multimedijalnu salu, memorijalnu salu, kao i tehničke i ostale prostorije.

Prema predlogu urbanista, pre izgradnje bi morao da se raspiše arhitektonski konkurs za to zdanje.
Za sada nema informacija kada bi izgradnja muzeja mogla da počne, a Urbanistički plan parka se nalazi na javnom uvidu.
Balašević je preminuo 19. februara, u 67. godini.
 

U kojim novosadskim ulicama su najskuplje nekretnine​

Pandemija korona virusa nije previše uticala na prodaju nepokretnosti u Novom Sadu, a trend na tržištu je takav da je potražnja veća od ponude, bez obzira na to što se gradi više nego ikad.
Ponuda stanova je velika, s tim da treba napomenuti da su u ovom trenutku sve nepokretnosti na teritoriji celog grada veoma tražene.
Kako saznajemo u agencijama za nekretnine, sve je više kupaca koji traže kuće i stanove na ekskluzivnim lokacijama i to po veoma visokim cenama.
Generalno gledano, kada je reč o nekretninama, stanovi se traže više u odnosu na kuće ali, s obzirom na to da kuća i nema baš preterano u ponudi, cene su im na vrlo visokom nivou. Najskuplje lokacije za kupovinu kuća jesu Adamovićevo naselje i praktično sve ulice koje se nalaze u neposrednoj blizini Jodne banje. Razlog tome je dobra infrastuktura i odlična povezanost sa bulevarima i centrom. Ovo su ulice gde nema buke, niti je frekvencija saobraćaja velika – kaže Ivan Radulović, menadžer prometa nekretnina iz agencije "Solis".

42744-adamovicevo-naselje03.jpg


Primera radi, jedna takva kuća od 141 metra kvadratnog koja se nalazi u neposrednoj blizini Futoškog parka prodaje se po ceni od 682.500 evra. Na istoj lokaciji u ponudi je i ekskluzivna vila od 334 kvadrata, a njena cena je 515.000 evra. Nekretnina koja se nalazi između Bulevara oslobođenja i ulice Novosadskog sajma se prodaje za 1.404.040 evra. Ostale delux kuće kod Jodne banje koštaju od 200.000 do 600.000 evra. Cene kuća na Adamovićevom naselju poprilično su "paprene", i u proseku su između 200.000 i 900.000 evra. Primera radi, za kuću od 662 kvadrata treba izdvojiti 927.000 evra, dok nekretnina u neposrednoj blizini Higijenskog zavoda košta 650.000 evra. U ovom kvartu najskuplja nekretnina se prodaje za 2.050.000 evra, a nalazi se u Sarajevskoj ulici.



Kada je reč o stanovima, Radulović napominje da je najskuplja lokacija Stari grad. To ne treba da čudi, jer su stanovi u "debeloj" hladovini Radničke ulice najtraženiji i najskuplji, što zbog blizine Dunava i keja, ali i zbog samog centra. Nekretnine koje se ovde prodaju nikada ne idu ispod cene. U skupe ulice koje su donekle sačuvane u starom jezgru spadaju i Stražilovska, Vase Stajića, Petra Drapšina, Stevana Musića i Sonje Marinković.
Takođe, vrlo su traženi, ali i papreno skupi salonski stanovi u pešačkoj zoni poput Miletićeve, Dunavske, Zmaj Jovine, a to je situacija koja se godinama ne menja. Za kvadratni metar stana u užem delu centru treba izdvojiti od 2.200 evra pa naviše. Ukoliko, primera radi, želite da kupite stan od 48 kvadrata na ovoj lokaciji, moraćete da izdvojite 103.000 evra. Slične su cene i u Stražilovskoj, ulicama Sonje Marinković, Petra Drapšina i Stevana Musića. Kada je reč o pešačkoj zoni, metar kvadratni u Katoličkoj porti staje oko 2.200 evra, te za nekretninu od 76 m2 treba izdvojiti 167.000 evra. Cena kvadrata u Miletićevoj je čak 4.017 evra, a u ulici Vasa Stajića oko 2.000 evra.

42744-mileticeva1.jpg


Ono što sam primetio jeste da trenutno primat po pitanju najviših cena stanova preuzimaju kompleksi zgrada koje se grade širom Novog Sada i zato imamo situaciju da su ljudi spremni da plate mnogo veći iznos za stan u kompleksu nego na nekoj boljoj lokaciji. Taj trend sve više raste i stoga nekretnine imaju vrlo visoku cenu u takvim kompleksima. Cene diktiraju kupci kojima su se navike promenile, a pogotovo mlađa populacija i oni koji tek dolaze u Novi Sad. Takvi kupci žele da im je sve na dohvat ruke poput marketa, kafića, restorana ili teretana. Oni zapravo žele "smart home" – opremljene stanove sa grejanjem po utrošku, kao i visok kvalitet nove gradnje, garažu ili garažno mesto. Mnogima su ovakvi stanovi postali i kancelarije i time dobijamo kupce koji žele da imaju sve na jednom mestu. U tim kompleksima najpopularnija kvadratura je oko 60 do 70 m2 – zaključio je Radulović i dodao da se ovakvi lux stanovi prodaju po ceni od 200.000 do 350.000 evra.

42744-kraljev-park.jpg



http://www.mojnovisad.com/vesti/saz...ulicama-su-najskuplje-nekretnine-id42744.html

Tekst je objavljen na sajtu http://www.mojnovisad.com/vesti/saz...ulicama-su-najskuplje-nekretnine-id42744.html
 
Volim Novi Sad i Novosadjane i uvek kada dodjem u taj grad osecam se prijatno
Volela bih da nam Novosadjani pisu o svom gradu; zanimljivosti,desavanja,interesantna mesta okupljanja,koncerti,muzeji...
Kazite nesto vise o vasem lepom gradu i sta treba posetiti kada se tamo nadjemo ukljucujuci i soping, restorane,
sve sto bi jednom posetiocu bilo interesantno,kao i aktuelne dogadjaje.
mnogo mi se sviđa grad, mada ponekad mi se čini da su novosađani malo prepotentni al možda i grešim
u svakom slučaju jedino tamo bi živeo a da to nije ova moja selendra
 
Novi Sad se gradi

Fondacija “Novi Sad 2021-Evropska prestonica kulture” je ranije ove godine raspisala je urbanističko-arhitektonski konkurs za uređenje malih javnih prostora nazvan “Nova Mesta”. Radovi su pristigli, a nakon proglašenja rezultata stručnog žirija, odabrana su dva projekta koja će se realizovati, arhitektonski i društveno još više obogatiti Novi Sad i dati mu novi, moderniji i drugačiji izgled.

Novosadsko gnezdo

Novosadrsko gnezdo je platforma, odnosno vidikovac u vidu kontinualne rampe, koja ’’vijuga’’ na prostoru iznad Mosta slobode. Delo je Modelart Arhitekti studija u čijem sklopu su na ovom projektu radili Krsto Radovanović, Dejan Mitov, Jelena Mitov i Ines Čović.

Najniža tačka ovog vidikovca je rampa u nivou terena, odakle počinje razgledanje grada i okoline. Staza se postepeno penje i spušta, sa najvišim tačkama koje otvaraju poglede prema Ribarskom ostrvu, sve do Petrovaradinske tvrđave. Zbog malog nagiba, stazu mogu nesmetano da koriste i pešaci i biciklisti.

Zbog svoje arhitektonske forme, dominantne pozicije iznad ulaza u grad, ali i kao omaž na golubicu, simbol Novog Sada, ovaj inovativan vidikovac je dobio naziv ’’Gnezdo’’.

Novosadsko-gnezdo-vidikovac-Novi-Sad-drvena-rampa-Modelart-Arhitekti.jpg

Novosadsko-gnezdo-vidikovac-Novi-Sad-drvena-rampa-Modelart-Arhitekti-pogled-na-grad.jpg
 
Urbana oaza za okupljanje

Drugi nagrađivani projekat koji će se realizovati predstavlja novu oazu za okupljanje pre svega komšiluka, ali i svih Novosađana. Projekat su osmislili talentovane arhitekte Ognjen Milićević i Katarina Milovanović koji su prvobitno uočili nedostatak kvalitetnog javnog prostora na otvorenom kako bi ga koristili ljudi iz okolnih objekta.

deja iza nove urbane oaze na otvorenom je bila uvesti nove sadržaje koji bi ispunili prostore i povećali koncentraciju razvnovrsnih aktivnosti, a samim tim i korišćenje javnog prostora.

Stoga prostor je višefunkcionalan. Sa lokacijom na Bulevaru patrijarha Pavla, ovaj projekat obuhvatiće urabnu baštu, otvorenu biblioteku, igralište za decu, teretanu na otvorenom, park za pse, košarkaški teren, izložbeni prostor, klupe i žardinjere, kao i mesta za okupljanje i boravak na otvorenom. Pored toga ovo mesto podsticaće dodatnu interakciju korisnika i edukaciju kroz prostore za organizovanje radionica i predavanja na otvorenom.

Jedna od strategija bila je očuvanje postojećeg zelenila na toj lokaciji, kao i stvaranje mikroambijenta sa prijatnom mikroklimom. Svaki sadržaj se nalaziće se u svojoj ’’kućici’’ koja će obuhvatiti trenutno i buduće zelenilo, a one će zajedno grade ’’selo’’ kao jedinstvenu vizuelnu celinu.

Novi-Sad-Urbana-bašta-prostor-za-boravak-napolju-park-Bulevar-patrijarha-Pavla-otvorena-biblio...jpg

Novi-Sad-Urbana-bašta-prostor-za-boravak-napolju-park-Bulevar-patrijarha-Pavla-otvorena-biblio...jpg
 
Među novoobolelima i dalje dominira radno aktivno stanovništvo, a među njima najveći deo čine osobe starosti od 20 do 39 godina, a potom od 40 do 59 godina. Dominiraju nevakcinisane osobe.

U ovom trenutku u Vojvodini ima 20.897 registrovanih aktivnih slučajeva.

Najveći broj aktivnih slučajeva je u Novom Sadu, 5.148.

Institut za javno zdravlje Vojvodine ocenjuje epidemiološku situaciju u pokrajini kao vanrednu. U ovom trenutku na teritoriji svih 45 opština i gradova situacija je vanredna.

021
 
42992-27-nnb.jpg


Još jedan jesenji "Novosadski noćni bazar" biće održan u petak, 15. oktobra, od 18 do 24 časa na Ribljoj pijaci u Novom Sadu.
Organizatori i ovog puta obećavaju najkvalitetniju ponudu izlagača i odličnu zabavu ali, naravno, uz poštovanje svih epidemioloških mera
i molbu da svi obavezno koriste zaštitne maske i sredstva za dezinfekciju ruku.
 
Bila sam i ove subote ali i koju nedelju pre, kada je takođe bio Bazar.
Maske je nosilo nas nekoliko, program za decu bio jako bučan, gužva nesnosna, a epidemiološke mere... ih.
Ipak, kupila sam sir, malo suhomesnatog, par minđuša i jedva odolela langošu. :)
 
Kako je novosadski gostioničar na kartama izgubio svu gotovinu

Bilo je to, kako su stari Salajčani pričali, tamo negde pri kraju tridesetih godina XX veka, ili još preciznije par godina pred Drugi svetski rat. Krajem svake radne nedelje u novosadskim kafanama toga vremena je uvek bilo veselo...pa je tako bilo i tog „crnog petka“ u gostionici Sime Bogdanova, „Soči“, u Salajci...

Tu je već sedelo jedno veselo društvo kada je naišao, prilično zagrejan pićem, novosadski gostioničar Milivoj Moljac, koji je prethodno obišao nekoliko birtija, pa nije ni čudo što se osećao radostan i spreman da se zabavi. U kafani je zatekao stare znance Branka Murajića, stakloresca, i Nikolu Milića, pismonošu. Zaseli su zajedno... za jednim stolom i ispraznili još nekoliko flaša pića. Konačno su odlučili da razbiju monotoniju i da se malo razonode. Pao je predlog da zaigraju karte. Veselo društvo je prihvatilo ... i uskoro je počela hazardna igra.

Treba priznati da su u početku igrali ipak solidno, ulažući po pola dinara, ali kasnije su se sve jače zagrevali, pa su već padale i pedesotodinarke. Murajića je pratila sreća, dok Moljac, pijan, nije mogao da skloncentriše pažnju na igru...i on je jedini katastrofalno gubio. Pri sebi je imao 5.000 dinara, koji je novac spremio da kupi svinje za svoju gostionicu, ali je na žalost, sav novac prokartao.

Kada je i to bilo malo, on je otišao kući i pokupio sav novac koji je tamo imao, pa je i ovo izgubio. Kada je i to ponestalo, potražio je neke prijatelje i od njih pozajmio 1.000 dinara. I ovo je izgubio. Kada više nije bilo kud, a želja za povratkom novca je velika, počeo je da ulaže revolver, sat, prsten... Imao je još samo odelo na sebi, a to nije moga da svuče i založi.

Sve ove stvari dobio je većinom Murajić.

Nesrećni Moljac otišao je kući i legao da spava. Kada se ujutro probudio, bio je tek svestan svoje tragedije. Požurio je u policiju, koja je povela postupak. Sudija Sreskog suda g. Stevan Anđelković održao je suđenje svim akterima kartaške partije, jer ih je v.d. Državnog tužioca optužio po paragrafu 362, ondašnjeg K.Z., koji strogo zabranjuje igranje hazardnih igara na javnim mestima.

I tako... Moljac nije uspeo da povrati svoj novac...ali je ipak i on, i ostala bratija državi izmirila nadoknadu za kartanje. Pošto su platili kaznu, na miru su mogli da nastave svoje druženja po tada čuvenim novosadskim kafanama.

Piše: Zoran Knežev, hroničar i publicista

7571-kafanologija302.jpg
 
Prve biciklisticke trke u Novom Sadu

iciklizam kao sport počeo se razvijati u Evropi polovinom XIX veka, a prvi bicikli pojavili su se kod nas 1880. godine. Prve veće trke održane su u Beogradu 1890. godine za prvenstvo Srbije, a u Vojvodini slično biciklističko takmičenje bilo je priređeno 1893. godine u Subotici, koja je imala prvu pistu u današnjoj Vojvodini.

Pojava bicikla izazvala je veliko interesovanje kod Novosađana, naročito među decom, koja su trčala za biciklistom kad bi se ovaj pojavio na ulici. Već 1894. godine grad je imao prodavnicu bicikla, a otvorio je u Dunavskoj ulici Jožef Kles, koji je bicikle davao čak i u najam za vožnju po gradu. Kada je interesovanje za ovo prevozno sredstvo poraslo, kao Klesov konkurent javio se Bene Forgač, sa svojom prodavnicom u Ćurčijskoj (danas Pašićevoj) ulici. Cena jednog bicikla u prvo vreme nije bila baš pristupačna, jer je stajao 100-120 forinti, koliko i par volova.

Prvu uređenu biciklističku stazu Novi Sad je dobio 1900. godine, zauzimanjem dr Steve Adamovića, predstavnika mesnog “Biciklističkog društva”. Staza je bila podignuta u velikom dvorištu Matice srpske, na takozvanom “Hanskom zemljištu”, gde je danas taj prostor asfaltiran i koristi se za parking. Oko staze bile su klupe, a u sredini tribIne, tako da je publika za vreme takmičenja uglavnom sedela. Kako je u početku interesovanje za trke bilo ogromno, organizatori su uvek pripremali bogat program, a za vreme pauze publiku je zabavljala vojna muzika.

Kao odlični biciklisti važili su tada u Novom Sadu: Uroš Popović, student medicine, Joška Majer, kasnije novinar, Karlo Kungl i Ludvig Tauš, trgovac crkvenih stvari.

Kako su postojali svi uslovi za jedno veće takmičenje, koje bi privuklo veći broj gledalaca i napunilo kasu, u Novom Sadu su početkom septembra 1900. godine, održane prve međunarodne trke, za koje je u čitavoj okolini vladalo veliko interesovanje. Bili su prijavljeni takmičari iz Beograda, Zagreba, Subotice, Velikog Bečkereka, Praga, Temišvara i Budimpešte, od kojih je većina i došla na utakmicu. Oko 1.600 kruna uplaćeno je na blagajni i da nije počela padati kiša, svakako bi stadion bio daleko puniji. Međutim, poseta je i ovako bila rekordna.

Pobedio je Darko Ribnikar iz Beograda, brat Vladislava Ribnikara, pokretača “Politike”. Zajedno sa svojim bratom, Darko Ribnikar je 1891. godine osnovao u Beogradu “Prvo srpsko biciklističko društvo”. On je svojom veštinom i brzinom zadivio novosadsku publiku, koja ga je burno pozdravljala pljeskanjem i ovacijama. Ribnikaru je dodeljena nagrada od 50 kruna, zatim zlatni sat na lancu i srebrna medalja.

Drugu nagradu osvoji je Karlo Kungl iz Novog Sada. On je ujedno bio i pobednik novosadskog šampionata, mada je svojim akrobacijama na sebe privukao pažnju i Jene Muškat. Od ovog takmičenja nije prošlo ni mesec dana, a već početkom oktobra priređena je druga međunarodna trka u Novom Sadu. U trci je ponovo učestvovao Darko Ribnikar, ali je u takmičenju na 16.000 metara zbog pritiska odustao na opšte čuđenje publike. Međutim, on je kasnije preko štampe pozvao sve važnije bicikliste iz Ugarske da se sa njim takmiče u Novom Sadu, ukoliko bi to publika ponovo zahtevala radi njegove rehabilitacije. Na drugoj međunarodnoj trci pobedili su Martin Friš i Franja Pap iz Budimpešte, dok su druge nagrade odneli i manja takmičenja osvojili Jovan Sarić i Andrija Lener iz Subotice, dok je drugi bio bečki šampion Angerer.

A posle mesec dana, krajem septembra, u Novom Sadu je održan i šampionat Ugarske. Ovim šampionatom je obeležen kraj dvogodišnje sezone, koji se završio deobom šest velikih nagrada i igrankom u Majerovom “Grand” hotelu.

Zoran Knežev

Hroničar i publicista
 
Nagrada-za-najbolji-evropski-trend-brend-1024x683.jpg


Novi Sad dobitnik nagrade za najbolji evropski trend brend u kulturi

Novi Sad dobitnik je nagrade za najbolji evropski trend brend u oblasti kulture za 2021. godinu, u okviru Nagrada za evropske kulturne brendove, koje su šesnaesti put dodeljene u Drezdenu.

Srpska Atina je tako postala prvi grad u ovom delu Evrope koji je poneo tu nagradu, s obzirom na to da su dobitnici do sada bili iz Zapadne Evrope poput gradova Pariza, Minhena, Berlina, Osla i drugih. Zahvaljujući Novom Sadu, Srbija se našla u društvu četiri zapadnoevropske zemlje koje su, od kako se nagrade dodeljuju, imale svoje predstavnike među dobitnicima – Nemačke, Francuske, Italije, Norveške.

U žestokoj konkurenciji za najprestižniju evropsku nagradu u oblasti kulture našlo se 110 organizacija, institucija i kulturnih ustanova iz Nemačke, Austrije, Švajcarske, Belgije, Belorusije, Francuske, Izraela, Litvanije, Rusije, Srbije i Holandije, a projekat Novi Sad – Evropska prestonica kulture je u kategoriji Najbolji evropski trend brend u finalnom izboru stručnog žirija pobedio berlinsku organizaciju Stiftung Zukunft Berlin i digitalnu švajcarsku platformu za kulturu SpectYou.

Među ovogodišnjim laureatima su i bečki kulturni centar Brunnenpassage Wien u kategoriji Evropska nagrada za urbanu kulturu, Drezdenski simfonijski orkestar za doprinos kulturi u uslovima pandemije, kao i Ilijad Rozenberg, direktorka i kustoskinja memorijalnog centra Jad Vašem u Izraelu.

Novosađani su sada nosioci evropske nagrade koju je njihov grad dobio zbog novih brendova kulture koji su utemeljeni prethodnih godina – Dočeka, Kaleidoskopa kulture i mreže kulturnih stanica. U okviru projekta Novi Sad – Evropska prestonica kulture, Doček i Kaleidoskop kulture pozicionirali su se u prethodne četiri godine kao brendovi Novog Sada koji su postavili novi pristup kulturi, povezivanju različitih kulturnih aktera i organizaciji i realizaciji događaja. Novi brendovi podigli su produkcijske kapacitete, dok je mreža kulturnih stanica proširila prostorne kapacitete i otvorila nove mogućnosti za umetnike, ali i razvoj publike u najrazličitijim delovima grada i njegovoj okolini.
 

Novi Sad juče, danas sutra​


Prva naselja na sadašnjem prostoru Novog Sada, postojala su čak u vreme kamenog doba 4500. godine pre Nove ere. Prva naselja nastala su na području Klise, Slane Bare i na teritoriji sadašnjeg Starog Grada i Detelinare.

Godine 1694. godine, osniva se prvo naselje na levoj obali Dunava pod nazivom Racka Varoš. Prvi naziv našeg grada bio je Racka Varoš, zatim Petrovaradinski šanac da bi naziv Novi Sad nastao 1748. godine. Na žalost veliki broj prelepih zdanja pa i istorijskih dokumenata Novog Sada, uništen je 1848 godine. Prema nekim saznanjima te godine je bombardovanjem u Novom Sadu uništeno čak 2/3 svih objekata.


Liman




Racka Varoš prvo je izgrađeno naselje na levoj obali Dunava!


Novi Sad vekovima čuva neki svoj šarm i Marija Terezijansku arhitekturu. Na sadašnjem mestu gde se nalazi Novi Sad postajala su brojna sela u kojima su izgrađene prve kuće koje se smatraju početkom izgradnje Novog Sada. Prvih 215 kuća u Novom Sadu, izgradili su čuvari granice Habsburškog carstva.

Novi Sad je urbanistički značajno napredovao zahvaljujući tome što je 1919. godine osnovana „Građevinska direkcija“, koja je osnovana kao organ centralnog ministarstva građevine. Zahvaljujući osnivanju građevinske direkcije, počinje intenzivna urbanizacija grada u vidu izgradnje potpuno novih reprezentativnih objekata koji su građeni u Novom Sadu.


Prva naselja Novog Sada izgrađena su 4500. godine pre Nove ere!


Do značajne promene u graditeljstvu i arhitekturi Novog Sada pa i cele Vojvodine dolazi u drugoj polovini 19. veka. Stambene kuće, hramovi, javne zgrade i drugi građevinski objekti tog vremena, građeni su najčešće u eklektičkoj mešavini takozvanih neostilova i to do kraja 19. veka. Nakon toga jedan sasvim novi stil mađarske arhitekture, postaje i najpopularniji u skoro svim gradovima Vojvodine.

Novom Sadu su u to vreme nedostajali stambeni prostori, tako da se grad od 1922. godine širio izgradnjom novih stambenih objekata ka zapadu, istoku i severu. Tada niču nova neselja poput Ivandanjskog naselja (sadašnja Detelinara), Vidovdanskog naselja, Klise, Telepa i Podbare.

Jedna od najstarijih ulica u Novom Sadu je Dunavska ulica, koja odiše prelepom arhitekturom nekadašnjeg vremena. Negde krajem 18. veka u Dunavskoj ulici počinje izgradnja kuća od čvrstog materijala, pa jedna od najstarijih ulica našeg grada poprima potpuno novi izgled.


Početkom 19. veka Novom Sadu su nedostajali stambeni prostori!


Zmaj Jovinom ulicom nekada je vozio tramvaj koji je građane dovozio do glavnog trgovačkog centra i pijace koja je tu postojala. Na samom uglu Dunavske ulice nalazi se i prva kuća na sprat koja je izgrađena u Novom Sadu, a verovatno i u Vojvodini.

Kuća Kod Belog Lava izgrađena je daleke 1720. godine i jedna je od retkih koja nije srušena tokom bombardovanja Novog Sada 1848. godine. Posebnu zanimljivost ove kuće čini kamena kapija, kao i bunar koji je sačuvan u sklopu kuće.


Prva kuća na sprat u Novom Sadu izgrađena je 1720. godine!


U vreme kada je Novi Sad bio centar Dunavske banovine, godine 1933. izgrađen je prvi stambeni blok zgrada u naselju pod nazivom „Mali Liman“. Izuzetno veliki problem tadašnjeg grada, bio je problem loše razvijene mreže kanalizacije, kao i nedostatak vodovodne mreže.

Najstariji delovi Novog Sada su Stari grad i Podbara (Almaški kraj), zatim se negde do polovine 19. veka formiraju Salajka, Rotkvarija i Grbavica. Kasnije do polovine 20. veka, planskom izgradnjom nastaju naselja Banatić, Sajmište, Adamovićevo naselje, Telep, Stara Detelinara, Liman 1, Vidovdansko naselje, Slana Bara, Mali Beograd i stari Šangaj.


Najstariji delovi Novog Sada su Stari grad i Podbara!


U novije vreme formiraju se i ova naselja: Liman 1, 2 i 3, Satelit, Novo Naselje (Bistrica), Avijatičarsko naselje, Nova Detelinara i Adice. Treba napomenuti da jedino naselje Adice nije nastalo planskom izgradnjom, jer je na samom početku nastalo kao neplansko prigradsko naselje, koje je tek kasnije pripojeno Novom Sadu.

Kasnije se tada moderne stambene zgrade, grade na Detelinari, Limanima i Novom Naselju, a na tim prostorima se grade i novi bulevari. Treba napomenuti kako su ova tri naselja ujedno i najveća po broju stanovnika. Ta naselja su izgrađena zbog izuzetno velikog priliva stanovništva i to na prostoru nekadašnjih poljana i šuma.


Zgrada



Tokom 1950-tih i 1960-tih godina u delu sadašnjeg Bulevara oslobođenja i Rotkvarije, srušen je veliki broj starih kuća u gradskom jezgru. Na mestu gde su nekada bile stare kuće, izgrađene su moderne višespratnice. Novi Sad krajem 20-tog i početkom 21. veka, doživljava pravi građevinski bum, a nekadašnja stara naselja Grbavica, Stara Detelinara i Telep u osnovi potpuno menjaju svoj izgled.

Krajem 20-tog i početkom 21. veka Novi Sad doživljava pravi građevinski bum!!!

Novi Sad je dugi niz godina u svetu poznat kao centar srpske kulture i prelepe arhitekture. Nekada su se u samoj blizini centra grada nalazile uglavnom prizemne kuće, koje su podsećale na kuće kojih i danas ima na brojnim salašima.

U centru Novog Sada se i sada mogu videti prelepe građevine iz 19. veka, jer su na žalost građevine iz prethodnog perioda uglavnom uništene. Može se reći da je Novi Sad danas, spoj tradicionalne ali i savremene arhitekture.

Svakako treba napomenuti i nekoliko najpoznatijih građevina Novog Sada, a to su Gradska kuća, crkva Ime Marijino (Katedrala), Uspenska crkva, Almaška crkva, Visarionova bolnica, Sinagoga Lipota Baumhorna, Palata Klajn Đorđa Tabakovića, Banovina Dragiše Brašovana, Spratna palata (sada matičarsko zvanje), Kafana Crni Jarac (sada Ribar), Nikolajevska crkva, Hotel Vojvodina, gradska biblioteka, zgrada Radničkog doma, Tanurdžićeva palata.

Prelepe građevine iz 19. veka i dalje ponosno stoje u centru Novog Sada!

Svakako treba navesti imena graditelja koji su za sva vremena promenili arhitekturu Novog Sada: Jozef Cocek koji je izgradio Evangelističku crkvu, Đerđ Molnar koji je zaslužan za izgradnju brojnih istorijskih građevina poput Reformatorske crkve, Srpske osnovne škole, Katoličke crkve, Gradske kuće, bolnice i prve zgrade SNP-a.

Vladimir Nikolić je zaslužan za izgradnju Narodnog Fonda-Bogosloviju, Stefaneum, Vladičanski dvor, Patrijaršijski dvor u Sremskim Karlovcima, a projektovao je i Zmaj Jovinu gimnaziju. Anton Tikmajer je izgradio sadašnje Matičarsko zdanje, zgradu Streljačkog društva u Antona Čehova, a učiteljski Konkvit smatra se njegovim najznačajnim delom.


Arhitekturu Novog Sada promenili su poznati graditelji!


Baumhorn Lipot je izgradio Jevrejsku školu, hram i Jevrejsku opštinu, a prvi oobjekat koji je izgradio bila je Poštanska štedionica. Lazar Dunđerski je kao i većina poznatih novosadskih arhitekata, studije arhitekture završio u Beču. Dunđerski je uglavnom projektovao i to najčešće privatne vile kao i stambene zgrade sa više spratova, a poznat je i njegov projekat Galerija Rajka Mamuzića.

Đorđe Tabaković se smatra najznačajnijim arhitektom modernog doba, arhitektom koji je prihvatio internacionalni stil arhitekture. Učestvovao je u izgradnji preko 50 velelepnih objekata, a među njima su: Dom Novosadske trgovačke omladine, Tanurdžićeva palata, Šegrtski dom, zgrada Pozorišta mladih, zgrada društva Kora Hleba, zgrada Jugoslovenskog dnevnika, kao i Hotel Park.

Prvi stambeni blok zgrada u Novom Sadu izgrađen je 1933. godine na lokaciji Mali Liman!

U prvoj deceniji 20. veka u Novom Sadu su izgrađeni brojni objekti i monumentalna zdanja u secesijskom stilu. Pod uticajem ovog arhitektonskog stila, izgrađene su palate porodica Adamović, Menrat i Vinkle, zatim zgrade Mađarske gimnazije, Gradske bolnice i Jodne banje.


Gradska kuca



Objekti koji su građeni u ovom stilu lepo su se uklopili u staro jezgro Novog Sada, a zanimljivo je da su se neki objekti u secesijskom stilu gradili čak i nakon završetka prvog svetskog rata. Može se slobodno reći kako je izgradnja objekata u ovom arhitektonskom stilu, najavila dolazak savremene arhitekture na ove prostore.

Način izgradnje u secesijskom stilu, doveo je i do upotrebe novih građevinskih materijala poput keramike, stakla i kovanog gvožđa. Fasade zgrada nastajale su potpuno novim dekorativnim stilovima i materijalima, a zahvaljući tim promenama, urbana matrica Novog Sada dobila je i svoj današnji izgled.


Monumentalna zdanja građena u prvoj deceniji 20. veka u Novom Sadu građena su u secesijskom stilu!


Izuzetno važan deo života većine Novosađana početkom 20. veka bila je kultura stanovanja. Stari stilovi mnogih enterijera u Novom Sadu ukazuje na to da je tokom projektovanja i izgradnje mnogih objekata u gradu, preovladavala mešavina raznih stilova arhitekture kao i građevinskih materijala koji su dolazili iz Francuske, Mađarske, Austrije i Nemačke.

Poslednji objekti koji su građeni u duhu secesije u Novom Sadu, bili su gimnazija u Futoškoj ulici kao i zgrada pod nazivom Gvozdeni čovek. Smatra se kako je Vila Štajnic u Sarajevskoj ulici, ujedno i jedan od najlepših primera domaćeg arhitektonskog stila u varijanti secesije. Na objektu su primetni elementi keramike u fasadnom ukrasu i harmonično povezanih elemenata arhitekture.


Kultura stanovanja bila je značajan deo svakodnevnog života Novosađana početkom 20. veka!


U novijem vremenu izgradnje Novog Sada možemo navesti da je prvi stambeni soliter u užem centru Novog Sada, projektovala Ana Jerkov koju svrstavaju u generaciju posleratnih arhitekata. Projekat je morao obezbediti izuzetno zahtevno rešenje izgradnje stambenog objekta na izuzetno specifičnoj trougaonoj parceli. Čak i u sadašnje vreme, ova desetospratnica za mnoge predstavlja urbani reper na uglu ulica Vojvode Mišića i Maksima Gorkog.

Izgradnja stambenih objekata u periodu između 1950-tih i 1970-tih godina karakteriše pa i definiše arhitekturu posleratnog modernizma. Ovaj period predstavlja u najvećoj meri kulturnu, urbanističku kao i demografsku transformaciju jednog manjeg naselja u jednu moderniju koherentnu celinu.


Smatra se da stambene objekte koji su građeni u tom vremenu, pre svega karakteriše funkcionalnost, ujednačenost i pre svega projektovanje stambenih objekata po meri građanina. Postoje i mišljenja da smo pomalo zapostavili arhitektonske vrednosti pa i lepote objekata koji su građeni u nekom prošlom vremenu našeg grada.

Prvi desetospratni stambeni soliter nakon ratnih dešavanja izgrađen je na uglu ulica Vojvode Mišića i Maksima Gorkog!

Razvoj Novog Sada doveo je do potpune urbanizacije grada i tada počinje rušenje nekadašnjih kuća pa i čitavih naselja i tako započinje izgradnja stambenih objekata i bulevara. Grad je tako počeo menjati svoj osnovni izgled koji je imao dugi niz godina.

Prvi stanovnici naselja Detelinara bili su Kelti 279. godine pre Nove ere, dok su u novije vreme prvi stanovnici ovog kraja bili zemljoradnici koji su živeli u naselju koje su tada nazivali Jovanovski kraj. Poznato je da je ovo naselje 1959. godine imalo oko 7000 stanovnika, a te godine je izgrađeno i 570 novih stanova.


Ceo tekst je objavljen na sajtu https://www.solis-nekretnine.com/
 
Nekad je bio lep, miran i gostoljubiv grad.Danas je samo i dalje lep grad!
Promenili su mentalitet grada, tako da više ne liči na nekadašnju Vojvođansku prestonicu.
Novo vreme, novi ljudi,...poseljačili ga i kulturološki i duhovno.
Msm,...da se još uvek svemu tome uporno opire, za razliku od prestonice.
Najteže je slomiti "duh" jednog grada!
NS se stvarno može pohvaliti nekom posebnom energijom "slown down" grada, ako zanemarimo "skorojeviće"!
 

Back
Top