- Poruka
- 95.555
ZOVA (BAZGA)
Zova (Sambucus nigra L.),
eng. elder, elderberry, cvetajuća biljka iz porodice Adoxaceae, roda Sambucus, ima veliki broj naziva: zova, bazga, buzovka, bazgovina...
. Poreklom je iz Evrope i Severne Amerike odakle je proširena po celom svetu.
Nalazi se i u Aziji te u određenim delovima južne hemisfere. Većina vrsta iz roda zova potiče iz šumskih i suptropskih predela. Porodica zova broji 30 vrsta, a najpoznatije su crna zova (Sambucus nigra L.) i crvena zova (Sambucus racemosa L.).
Najvažnija hortikulturna vrsta zove je američka ili slatka zova (Sambucus canadensin L.) poreklom iz Severne Amerike.
Ova vrsta zove naraste i do 2,4 metra. Sambucus pubens L. je takođe američka zova višegodišnja biljka sa godišnjim prirastom od 1 metra.
. Kao kulturna biljka uspeva u svim okolnostima, uključujući i suvo i vlažno tlo, naročito sunčane lokacije.
Razlikujemo listopadni grm zove kao i drvo zove koje može da naraste od 4 do 10 metara.
Sami cvetovi su sitni, mlečnobeli, petolatični prečnika oko 6 mm,. Zova cveta tokom leta te je tada u najvećem stepenu izražena njena lekovitost. Lekovitim se smatraju: cvetovi, plodovi i koren.
Plod zove je crna bobica, koja je jestiva jedino kada je zrela, a potom podvrgnuta procesu kuvanja.
Od cvetova se pripravlja sok, čaj, sirup, a od plodova kompot i pekmez i sirupi , sokovi...
Koren, kora i listovi se prikupljaju u proljeće, cvetovi u junu, a bobice pred kraj leta.
Glavni deo koji se koristi u lekovite svrhe je cvet zove.
Zova obiluje velikim količinama vitamina i minerala.
Od vitamina u najvećoj količini sadrži vitamin B, vitamin C, a od minerala gvožđe i selen kojeg jako malo ima u drugim biljkama.
Pored vitamina i minerala ono što je izdvaja od ostalih jeste eterično ulje zove koje sadrži tanine, pektine, flavonoide, glikozide, sluzi.
Glavna aktivna materija zove je sambunigrin.
Zova, takođe, sadrži određenu količinu šećera i voćnih kiselina.
Zeleni listovi zove su otrovni, takođe, zbog prisustva kalcijum oksalata u njima
.
Međutim, plodovi se mogu upotrebljavati nakon što se skuvaju
Primjenjuje se kod brojnih virusnih infekcija, kašlja, reumatskih oboljenja, urinarnih tegoba, kod regulisanja stolice, traumatoloških povreda. Potpomaže kardiovaskularno zdravlje, tako što eliminiše loš holesterol i pravi mesto za dobar holesterol, koji je neophodan telu. Takođe, visok nivo kalijuma u zovi štiti srce spuštanjem pritiska krvi na vene i arterije.
Ima antibakterijsko i antiinfektivno dejstvo; neki od antioksidantnih sastojaka iz zove utiču direktno na gušteraču, te reguliše insulin i nivo glukoze u krvi.
(Tekst je originalno objavljen u magazinu Agro Planeta)
Zova (Sambucus nigra L.),
eng. elder, elderberry, cvetajuća biljka iz porodice Adoxaceae, roda Sambucus, ima veliki broj naziva: zova, bazga, buzovka, bazgovina...
. Poreklom je iz Evrope i Severne Amerike odakle je proširena po celom svetu.
Nalazi se i u Aziji te u određenim delovima južne hemisfere. Većina vrsta iz roda zova potiče iz šumskih i suptropskih predela. Porodica zova broji 30 vrsta, a najpoznatije su crna zova (Sambucus nigra L.) i crvena zova (Sambucus racemosa L.).
Najvažnija hortikulturna vrsta zove je američka ili slatka zova (Sambucus canadensin L.) poreklom iz Severne Amerike.
Ova vrsta zove naraste i do 2,4 metra. Sambucus pubens L. je takođe američka zova višegodišnja biljka sa godišnjim prirastom od 1 metra.
. Kao kulturna biljka uspeva u svim okolnostima, uključujući i suvo i vlažno tlo, naročito sunčane lokacije.
Razlikujemo listopadni grm zove kao i drvo zove koje može da naraste od 4 do 10 metara.

Karakteristike
Kora mladih biljaka zove je siva. Miris drveta zove je jako specifičan i potiče od njenih belih cvetova. Drvo zove je tvrdo i žuto-belo; staro drvo se koristi za rezbarenje. To je hermafroditna biljka, što znači da su i muški i ženski reproduktivni delovi sadržani u istom cvetu; cvetovi su grupisani u strukove veličine 10 – 30 cm.Sami cvetovi su sitni, mlečnobeli, petolatični prečnika oko 6 mm,. Zova cveta tokom leta te je tada u najvećem stepenu izražena njena lekovitost. Lekovitim se smatraju: cvetovi, plodovi i koren.
Plod zove je crna bobica, koja je jestiva jedino kada je zrela, a potom podvrgnuta procesu kuvanja.
Od cvetova se pripravlja sok, čaj, sirup, a od plodova kompot i pekmez i sirupi , sokovi...
Koren, kora i listovi se prikupljaju u proljeće, cvetovi u junu, a bobice pred kraj leta.
Lekovitost
Glavni deo koji se koristi u lekovite svrhe je cvet zove.
Zova obiluje velikim količinama vitamina i minerala.
Od vitamina u najvećoj količini sadrži vitamin B, vitamin C, a od minerala gvožđe i selen kojeg jako malo ima u drugim biljkama.
Pored vitamina i minerala ono što je izdvaja od ostalih jeste eterično ulje zove koje sadrži tanine, pektine, flavonoide, glikozide, sluzi.
Glavna aktivna materija zove je sambunigrin.
Zova, takođe, sadrži određenu količinu šećera i voćnih kiselina.
Zeleni listovi zove su otrovni, takođe, zbog prisustva kalcijum oksalata u njima
.
Međutim, plodovi se mogu upotrebljavati nakon što se skuvaju
Primjenjuje se kod brojnih virusnih infekcija, kašlja, reumatskih oboljenja, urinarnih tegoba, kod regulisanja stolice, traumatoloških povreda. Potpomaže kardiovaskularno zdravlje, tako što eliminiše loš holesterol i pravi mesto za dobar holesterol, koji je neophodan telu. Takođe, visok nivo kalijuma u zovi štiti srce spuštanjem pritiska krvi na vene i arterije.
Ima antibakterijsko i antiinfektivno dejstvo; neki od antioksidantnih sastojaka iz zove utiču direktno na gušteraču, te reguliše insulin i nivo glukoze u krvi.
Čaj od zove
Čaj se priprema tako da 4 kašičice sušenih cvetova zove prelijemo sa 0,5 l vruće vode, ostavimo da odstoji 10 – 15 minuta a onda procedimo. Pije se tokom dana malo po malo.Sirup od cveta zove
Pripremiti 20 cvetova zove, otopiti 1 kg šećera i pola limontusa sa 1 litrom vode. Nakon što se šećer otopio, pomeriti sa vatre i tome dodati 1,5 litar vode, promešati. Ovoj smesi dodati sok od pola limuna i tom smesom preliti pripremljene cvetove zove. Dobijeni sok procediti i sipati u staklene boce. Za duže čuvanje koristiti plastičnu ambalažu i čuvati u zamrzivaču.(Tekst je originalno objavljen u magazinu Agro Planeta)