Nadarenost za programiranje

Da li treba biti nadaren za programiranje?

  • Da- moras imati talenat.

    glasova: 7 43,8%
  • Ne- svako moze da nauci da programira.

    glasova: 9 56,3%

  • Ukupno glasova
    16
Sta ima lose u tome? Zar treba izmisljati topli vodu svaki put?
Jel elektronicari treba da se vrate na nivo pravljenja tranzistora i dioda, da batale integrisana kola?
Jel keramičari treba da sami mešaju glinu i peku pločice?
Jel moleri treba da razbijaju krečnjak i prave kreč, umesto što rade sa gotovim materijalima?

Svaki zanat se razvija tako sto se prave stvari koje mogu ponovo da se koriste.
Ceo koncept OOP-a je nastao iz reusability nacina razmisljanja.

Bolje je fokusirati se na projektne obrasce i na to kako elementi medjusobno treba da interaguju da bi sistem koji projektujemo bio kvalitetan, nego se fokusirari na same algoritme koji su vec sazvakani, isprobani, testirani....

Na intervjuu za posao niko vise ne pita da napises quick sort algoritam, ali te pitaju da navedes primer primer koriscenja Singletone projektnog obrasca i gde treba koristiti staticke klase.

Jer tako i treba.

Verovatno da se 95% covecanstva slaze sa time (sta u tome ima lose).
Za njih i nema nista lose u tome, cak sta vise i naprotiv, sto je duze isto, sve bolje!
( Ko ce da se smara da nesto mozda i misli :) bolje da otima pare na istom sto duze :) )

Napredovanje ne znaci nuzno da je u pitanju degradacija, onda cemu ta konotacija?
Na kraju krajeva onih 5-6 tehnoloskih skokova koje sam pomenuo za recimo poslednjih 50tak godina
i nije bilo negiranje ili degradiranje necega, nego nova saznanja ili pogledi, znaci razvoj i evolucija.
To sto je neko navikao da plete klot-frket decenijama, radice to isto i kasnije.

Ali isto tako, primeceno u praksi, ponekad se treba vratiti na drawing borad kako se to obicno kaze, i preispitati ponovo pocetne premise, da vidimo jesmo li jos uvek u vinkli.

I na kraju, vizionari su retki, pa kad se pojave s vremena na vreme, ljudi ih i isprate zato sto razumeju da to donosi nesto novo i sveze i nadamo se bolje.

-------------------
"Ceo koncept OOP-a je nastao iz reusability nacina razmisljanja."

koji konkretno koncept OOP-a se ovde pominje? originalan ili izvedeni?
--------
(razmisljanje)
zar OOP nije poceo da umire pod pritiskom C10K jos pre 25 godina?
 
Na intervjuu za posao niko vise ne pita da napises quick sort algoritam, ali te pitaju da navedes primer primer koriscenja Singletone projektnog obrasca i gde treba koristiti staticke klase.
diskutabilno. To zavisi od onoga ko te intervjuise. Ako se prijavjujes kao c ili c++ programer, pitace te i za memory layout strukture
i kako da invertujes binarno stablo i za izracunavanje latencije programa. dizajn paterns pitanja su rezervisana za high level
programiranje.
 

Da li treba biti nadaren za programiranje?​

  • Da- moras imati talenat.
  • Ne- svako moze da nauci da programira.

Da se malo vratim na drawing board.

Cela IT industrija zapravo trazi programere za vrste poslova za koje takoreci uopste ne treba nikakav talent. Treba samo dovoljno znanja, koje, ako moze da bude brzo steknuto - jos bolje!

Primer je C#.

Napravili su jezik koji velika vecina ljudi moze relativno brzo da nauci i gotovo odmah pocne da ga koristi i to po timovima. Ono sto je komplikovanije za neki projekat, sto je mozda 2-3% koda ce da uradi neko iskusniji, a preostalih 97% treba da se rucno testerise i cepka na cepanice i sitna crevca i tu obicno treba najvise ljudi.

U to ne spada onaj deo koji je zaista komplikovan u racunarstvu (recimo neko ko nadogradjuje i optimizuje sam C#, ili nedajboze jos nesto komplikovanije, sta znam, recimo, neki engine). Obicno u tom svetu ne rade oni koji su priuceni da programiraju, nego se trazi i neki talenat ili sposobnost i, naravno, mnogo vise znanja nego priucenost.

Tako, zapravo svi mogu da budu programeri.
Samo je pitanje sta ce da programiraju.
 
deginitivmo treba talent. evo moj drug senior ne zna kako da izvede 16 bitnu petlju na z80.
covek je u ovom poslu dugo, 78 godiste, a veze nema.
ko ne zna asembler i da sve izvede u tome, ne moze se smatrati programerom.

To je govorio i moj (pokojni) profa iz asemblera :) Ima tu neke istine (zarad opsteg razumevanja sistema).

Medjutim moze se primetiti da su velikom broju ljudi dovoljni visi jezici da isprogramiraju nesto sto im treba.
 
deginitivmo treba talent. evo moj drug senior ne zna kako da izvede 16 bitnu petlju na z80.
covek je u ovom poslu dugo, 78 godiste, a veze nema.
ko ne zna asembler i da sve izvede u tome, ne moze se smatrati programerom.
Да, с тим што бих додао да, иако се „софтвераши” и „хардвераши” дијеле као Делије и Цигани, прави програмер мора познавати и хардвер у одређеној мјери.
 
ti si programirao Apple 2? Stariji si od mene, i mora da znas 6502 procssor :heart:
6502 i z80 pricali smo o tome jednom.
6502 je bio i na commodore 64.
Posle sam odustao, osim povremenih izleta. Resavao sam druge klase problema.

to na apple2 je bio pokusaj kacenja teleprinterskog citaca na komp preko serijskog porta. Radilo je to sasvim solidno.

sa nekom ekipom sam radio na mnogim interesatnim stvarima, vecina tih projekata je bila bazirana na z80.
6502 nije bas bio popularan da se pravi nesto od nule.
Ni ne secam se vise sta smo sve pravili ali je stalno bilo nesto. S obzirom da smo mi poceli sa programabilnim kalkulatorima, 8-bit asembler nije bio daleko.

Posle toga je IT eksplodirao. Secam se na primer kad mi je neki lik pokazivao na nekadasnjem portabilnom kompjuteru dBase2 - ludilo za to vreme. Mislim da se komp zvao Osborne. Preteca laptopa ...


1706097861049.png
 
Poslednja izmena:
ti si programirao Apple 2? Stariji si od mene, i mora da znas 6502 procssor :heart:
Јбт... сад ми паде на памет... Нађем гдје му почиње графика... почнем попуњавати те адресе редом и гледам шта излази на монитору... Изађе горња линија па онда почне излазити осма... и тако редом до дна па се врати на врх, на другу... ма милина једна! :lol:
 
maxa je malo fundamentalista
Ја сам можда мало мање ригидан, не мора баш конкретан асемблер, али нека врста асемблерског псеудокода свакако. Асемблерска логика је суштина, само кодирање је форма.
 
Јбт... сад ми паде на памет... Нађем гдје му почиње графика... почнем попуњавати те адресе редом и гледам шта излази на монитору... Изађе горња линија па онда почне излазити осма... и тако редом до дна па се врати на врх, на другу... ма милина једна! :lol:
Isto je tako na dosu. zbog tupavog 8088 procesora sam morao direktno da upucavam u memoriju, jer je ispisivanj teksta na xt-ima
bilo jezivo sporo. no na pc je bilo vise screen buffera pa si mogao da switchujes.
 

Back
Top