На Косову од данас важи пререгистрација: Шта пише у опомени коју добијају возачи аутомобила са српским таблицама

1670589820704.png

Trenutak kad su specijalci ušli u Kosovsku Mitrovicu (VIDEO)


Više od 200 naoružanih specijalaca Kosovske policije u pratnji oklopnih vozila ušlo je ovog četvrtka iz Južne u Severnu Mitrovicu i blokiralo ceo grad.

1670589785136.png


9 децембра, 2022

Specijalci su se rasporedili po obodu grada i blokirali čitavu Severnu Mitrovicu.

Građani Severne Mitrovice okupljaju se na ulicama, razgovaraju o svemu što se dešava poslednjh dana, napeto je, ali bez incidenata.

Svi kafići su zatvoreni, a žene i deca su se sklonili sa ulica.

 
1670598508939.png





General Stojanović: Vojska Srbije ima razrađene planove za prihvat izbeglica sa Kosova u Raški i Kuršumliji


General Momir Stojanović je u nedavnom intervjuu za Slaviju Info, kazao da Vojska Srbije ima razrađene planove za prihvat srpskih izbeglica sa Kosova, i da takve informacije ima iz vojnog vrha.


„Ima ih, jer to iz vojnog vrha znam da ti planovi postoje, da se naprave prihvatni centri u Kuršumliji i da se naprave prihvatni centri u Raški. Pa da li mi to očekujemo da se ponašamo u nekoj eventualnoj situaciji pomalo isto? Zar nas prošlost nije naučila ničemu? Da li smo mi izvideli sve moguće pravce upotrebe vojske? Da li smo razradili ratne planove svih varijanata eventualne upotrebe oružanih snaga na Kosovu ukoliko dođe do egzodusa našeg stanovništva dole? Nisam siguran, ali zato sigurno imamo razrađene planove izbeglica sa Kosova u rejonu Kuršumlije i u rejonu Raške. I šatore i voda, itd. Kakav bre prihvat izbeglica?! Dosta više izbeglica! Hoćemo li se posle povlačiti i iz Sandžaka, Vojvodine itd?!“ – kazao je ovaj general u emisiji Slavija info prošle nedelje.


Povratak srpske vojske na Kosovo sada nije realan

A u današnjem intervjuu za Betu, ovaj bivši načelnik VBA, kaže da u ovom trenutku nije realno ono što ovih dana govore predstavnici vlasti, uključujući i sinoćnje i današnje izjave srpske premijerke i direktora Kancelarije za KiM – o postojanju mogućnosti da se na Kosovo vrati deo srpskih bezbednosnih snaga. Prema njegovim rečima, Vučić sa svojim saradnicima godinama „nije spominjao“ rezoluciju SB UN 1244; štaviše, govorili su da je dokument „mrtvo slovo na papiru“.
„A sada kada je Vučićeva politika o Kosovu doživela krah, pozivaju se na rezoluciju 1244 kao davljenik za slamku“, kazao je danas Stojanović.


Tvrdi da je ideja predsednika Srbije i dalje podela Kosova, te da u praksi on nastavlja da sprovodi isto, iako je na unutrašnjem dijalogu koji je vođen 2017, odnosno 2018, godine kao nalaze dobio sasvim drugačiji stav brojnih sagovornika vlasti, zbog čega je, prema Stojanovićevim rečima, dijalog u kojem je i sam učestvovao, stavljen u zapećak.

U većem delu emisije izneo je teške kritike na račun aktuelnog predsednika Aleksandra Vučića, ali nije štedeo ni kosovskog premijera Aljbina Kurtija za kojeg je kazao da ga „dobro poznaje“ tokom njegovog sedmogodišnjeg službovanja na Kosovu, kao učenika Adema Demaćija, a zapravo kao „hohštaplera“.

„I u svakim pregovorima Aljbin Kurti proigra jednu supoziciju, mi se talasamo, talasamo i popustimo. Proigra drugu supoziciju, mi se tu davimo, predsednik stenje, mršti se, narod uznemiren, na Severu se scenario odvija. Popustimo. Očekujte šta će sledeće Aljbin Kurti sledeće da uradi“, kazao je Srtojanović prošle nedelje.

A ovako je opisao aktuelnu situaciju u Srbiji pod Vučićevom vlašću:

Ovo društvo, ova država će se od pogrešnih poteza jednog čoveka trezniti dugi niz godina

„Nama u ovoj državi može sve da se dogodi dok jedan čovek vodi spoljnu politiku; dok ne postoji opšti konsenzus u društvu o vođenju spoljne politike i opozicije Srbije u međunarodnim odnosima. Nama potpuno može da se desi svašta ako je individualizovana ukupna spoljno-unutrašnja politika u jednom čoveku za kojeg javnost ne zna šta planira i smera a pogotovu šta je iza zavese pregovarao, dogovarao i šta su mu krajnji ciljevi. Tačka. Ovo društvo, ova država će se od pogrešnih poteza jednog čoveka trezniti dugi niz godina. Ja sasvim odgovorno ovo kažem. Živi bili pa videli. Nadam se da ću poživeti i dočekati taj rasplet, da se zapitamo, pa da li je to moguće? Mi smo se i posle pada Miloševica, 90 odsto stanovnika ove zemlje se pitalo – pa da li smo bili normalni? Da li smo mogli da verujemo? Srbi imaju naknadnu pamet. Nešto je problematično u našem mentalnom sklopu. Hrabrosti očigledno nemamo, petlju nemamo. Nemoguće je organizovati bilo kakve proteste po bilo kom pitanju. Nemoguće je skupiti kritičnu masu zato što sve što je nenormalno u poslednjih 10 godina se unormalilo u našem društvu. Društvo je potpuno apatično, narod je potpuno apatičan. Jedino što me ‘raduje’ da će možda svest ovog naroda proraditi u opštem ovom potpunom inflamatornom kretanju i padu životnog standarda, da će doći do neke granice i reći, ej čekaj. Stvarno, ovo ne možemo. Nešto se loše dešava, pa ćemo onda da istražujemo šta je to loše i šta je kancerogeno u ovom trenutku“.

Posebno je bio kritičan prema srpskim pripadnicima KBS, navodeći da ih je 130, i to sa činovima, ali i pripadnicima Kosovske policije, koje sve vidi kao „saradnike strane oružane formacije na teritoriji Srbije“. Kao nenormalnost je izneo i to da se u Srbiji nagrađuje bivši policijski komandni kadar sa Kosova, da se oni koji izdaju slave kao heroji, te da su tu i saradnici kosovske obaveštajne strukture.


Momir Stojanović je bivši direktor Vojno-bezbednosne agencije i nekadašnji poslanik Srpske napredne stranke (SNS). Tokom devedesetih (’93-’99) bio je načelnik za vojnu bezbednost na Kosovu. Kao predsednik Anketnog odbora Skupštine Srbije, 2014, sastavio je izveštaj o (zlo)upotrebi budžetskih sredstava na Kosovu za period od 2000. do 2012, koji je izveštajem i usvojen. EULEX je 2015. godine saopštio da je protiv ovog generala 2015. godine podignuta optužnica za ratne zločine u Meji i Orizi.
 

1670627931022.png

Reakcije iz Prištine u vezi sa Severom: Ranjeni policajac heroj, Beograd prema ruskom priručniku destabiliše


kolašinska ulica KP


9. decembra 2022. 17:40


Poslednja dešavanja na Severu, uključujući sinoćni napad na policajce i današnji na novinare na Severu, te izjave iz Beograda o povratku policije i vojske – glavna su tema među zvaničnicima u Prištini i njihovih trenutnih diplomatskih aktivnosti. O tome se razgovara u Skupštini, na sastancima, a opozicija i vlast se listom oglašavaju na društvenim mrežama. Opozicija traži bolju strategiju Vlade i saradnju sa SAD za Sever. U Beograd se iz Prištine upire prst kao prema destabilišućem faktoru za region, premda se iste poruke šalju i iz Beograda na račun Aljbina Kurtija. Ranjeni albanski policajac u Srbovcu danas se proslavlja kao heroj.

Incidenti koji su se prethodnih par dana dogodili na Severu, pretežno u etnički mešovitim sredinama, zvanično je Prištini poslužilo kao povod da se sinoć u severnom delu Kosovske Mitrovice rasporede pojačane policijske snage van regiona Sever sa juga.
Oni su se rasporedili u najmanje četiri multietnička naselja – Bošnjačka, Mikronaselje, Tri solitera i Brđani.
Iako se sa druge strane, istovremeno, u gradu sinoć okupio veći broj građana, zabeležen je samo jedan incident – kada je povređen jedan policijski službenik u mestu Srbovac. Danas je takođe zabeležen i napad na albanske novinare u severnom delu Mitrovice.

Reagujući na pojačavanje policijskih snaga na Severu, direktor Kancelarije za KiM Petar Petković je sinoć najavio da će vlast u Beogradu da „razmotri“ povratak do 1000 pripadnika srpskih bezbednosnih snaga na Kosovo. O tome je danas govorila i srpska premijerka, Ana Brnabić, poručivši da postoji mogućnost da Srbija takav zahtev pošalje; štaviše ona veruje u to.

Za medije u Prištini, i regionalnu javnost, upravo je od sinoć ovo glavna vest, ali ne kao „dobra“ izjava, jer se ona tumači kao „nova pretnja“ Srbije.
Šef kabineta kosovske predsednice Bljerim Velja (Blerim Vela) najavu razmatranja slanja 1,000 pripadnika srpskih bezbednosnih snaga na KiM ocenio je kao očiglednu pretnju miru i stabilnosti u regionu „prema ruskom priručniku“.

„Režim u Srbiji prelazi sa tajnih nasilnih akcija svojih nelegalnih struktura na Kosovu, do otvorenje pretnje da će upotrebiti policijske i vojne snage za vrešenje agresije na Kosovo“, naveo je u objavi na Tviteru neposredno nakon Petkovićevog obraćanja sinoć.

Takva je i današnja reakcija kosovske predsednice, Vjose Osmani, koja je „demokratski svet“ pozvala da to odbaci.

„Otvorena pretnja policijskom i vojnom agresijom iz Srbije dokazuje da se hegemonistički mentalitet u toj zemlji nastavlja. To se mora odbaciti i jasno suprotstaviti čitavom demokratskom svetu, koji je 1999. zadao najjači udarac ovakvom načinu razmišljanja“, napisala je Osmani na Fejsbuku.

Na teritoriji Republike Kosovo nikada neće biti policajaca i vojnika iz Srbije! Hegemonistički san Srbije nikada se neće ostvariti!

Ona se potom i dotakla sinoćnjeg ranjavanja pripadnika Kosovske policije u Srbovcu, poručivši da je to je „krivično delo usmereno protiv ustavnog poretka i suvereniteta Kosova kao i protiv delovanja za vladavinu prava“, te da je današnji napad na novinare „kršenje prava na informisanje“.
Napad na ovog policajca i novinare osudio je i kosovski ministar, Dželjalj Svećlja, rekavši da to ponovo dolazi od „kriminalnih grupa“.

„Jedan policajac je povređen i trenutno je na zbrinjavanju. Danas su maskirane osobe na severu napale i lokalne novinare. Na sreću, sada su bezbedni“, napisao je Svećlja na Tviteru.

U međuvremenu, Kosovska policija saopštila je da se ovaj pripadnik policije sada oseća dobro.

U svojoj objavi, Svećlja je ponovo naglasio da su kosovske vlasti tu za sve građane na Kosovu, kao i to da su građani ti koji su za mir.

„Građani se ne pridružuju niti podržavaju kriminalne grupe na severu Kosova. Oni su opredeljeni za zakonitost, kao i mi“, naglasio je on.

Da Kosovska policija nikada nije bila motivisana da preduzima radnje protiv Srba, poručio je pred poslanicima u Skupštini danas i kosovski premijer, Aljbin Kurti.
Ekrem Neziri je policajac koji je sinoć ranjen u Srbovcu, kada je na njega, kako je to potvrdila kosovska policija, iz audija u pokretu sa KM tablicama, otvorena vatra. On se danas uspešno oporavlja u prištinskom kliničkom centru, a obilaze ga zvaničnici i fotografišu se sa njim.

„Imao je jaku volju i dobro zdravlje. Sa činovnicima se održava država. Zločinci će biti procesuirani i kažnjeni“, poručio je Kurti iz bolničke sobe.
 

1670645496966.png

Osmani: Na teritoriji Kosova nikada neće biti srbijanskih policajaca i vojnika



1670601719-1670600550-Tan2022-12-0613411759_9-750x500.jpg


Autor: Beta 09. dec 2022 17:06

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani reagovala je na, kako je rekla, "prijetnje srpskih političara Kosovu", koji su poručili da će razmotriti slanje 1.000 bezbjednosnih snaga na Kosovo ocjenom da na teritoriji Kosova nikada neće biti policajaca i vojnika iz Srbije. "Hegemonistički san Srbije nikada se neće ostvariti", napisala je Osmani na Facebooku.

Dodala je da „otvorena prijetnja policijskom i vojnom agresijom iz Srbije dokazuje da se hegemonistički mentalitet nastavlja u toj zemlji“, dok je dodala da srbijanske policije i vojnika nikada neće biti na teritoriji Kosovo.

„To se mora odbaciti i jasno suprotstaviti od čitavog demokratskog svijeta, koji je 1999. zadao najjači udarac ovakvom načinu razmišljanja“, napisala je kosovska predsjednica.

Ocijenila je da sinoćnje ranjavanje pripadnika kosovske policije krivično djelo i usmjereno protiv ustavnog poretka i suvereniteta Kosova kao i protiv djelovanja za vladavinu prava.

„Također, napadi na novinare predstavljaju flagrantno kršenje prava na slobodno informisanje. Počinioci ovih akata moraju hitno biti privedeni pravdi, a pravosudne institucije moraju odmah reagovati“, napisala je Osmani.

Dobri poznavaoci bezbjednosnih kretanja na Kosovu ističu da se radi o praznim prijetnjama iz Srbije jer dozvolu za ulaza bezbjednosnih snaga Srbije na Kosovu prema rezoluciji SBUN-a i Kumanovskom sporazumu daje jedino komandant KFOR-a.

Prema njima, u sadašnjoj situaciji ali i uopšte tako nešto je nemoguće da se dozvoli.
 

1670645674402.png

Boris Tadić: Lažu javnost da će Srbija “razmotriti” povratak snaga na Kosovo



tadic-284163-725x408.jpeg


Autor : Danas 09. dec 2022 16:56

Boris Tadić, lider Socijaldemorkatske stranke i bivši predsjednik Srbije, na Twitteru je objavio da Petar Petković, direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, ne govori istinu kada izjavljuje da će Srbija razmotriti povratak hiljadu pripadnika srbijanskih bezbjednosnih snaga na Kosovo.

“Direktor kancelarije za KiM laže javnost kako će Srbija ‘razmotriti’ povratak do 1.000 pripadnika naših bezbjednosnih snaga na KiM sa ciljem zaštite našeg stanovništva. A istina je da mogu doći na KiM samo pod odobrenjem komandanta KFOR-a i to ne u tu svrhu!“,
napisao je Tadić.

„Dakle, kancelariju za KiM nam vodi osoba koja ne poznaje čak ni rezoluciju 1244 ili koja svjesno obmanjuje građane o navodnom patriotizmu ove vlasti, kako bi prikrili da su predali gotovo sve preostale poluge državnosti Srbije nakon Kumanovskog sporazuma“, dodao je.

Direktor srbijanske Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, na vanrednoj noćnoj konferenciji za novinare, 8. decembra, izjavio je da je na sjever Kosova ušlo 300 do 350 pripadnika Kosovske policije, uključujući pripadnike specijalne jedinice.

On je optužio kosovskog premijera da je nastavio sa „protivpravnim i nasilnim akcijama“ u cilju okupacije sjevera Kosova. Najavio je i da će Beograd, zbog svega, „razmotriti povratak do 1.000 naših bezbjednosnih snaga na prostor Kosova i Metohije, onako kako to predviđa Rezolucija 1244, posebno član 4 ove rezolucije, kao i član 6 aneksa 2.“
 

1670657366585.png

POLICIJSKA AKCIJA NA KOSOVU: Uhapšeni građani srpske nacionalnosti osumnjičeni za napad na policajce, oglasio se ministar...


Neprihvatljivi su napadi na građane i policijske službenike bez obzira na etničku pripadnost, poručio je kosovski ministar.

1670657391375.png


Prije 10 min

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Xhelal Sveçla saopćio je da je Kosovska policija uhapsila dvoje građana srpske nacionalnosti zbog napada na policijske službenike.

-Kosovska policija uhapsila je jučer građanina srpske nacionalnosti zbog napada na policajce, a danas je uhapšen još jedan Srbin za kojim se također tragalo zbog napada na policijske službenike

Kao što smo obećavali naša borba protiv kriminala i povećanje bezbjednosti građana bez razlike nemaju alternativu. Nastavićemo sa maksimalnom posvećenošću da sve počinioce krivičnih i terorističkih akata privedemo pravdi, poručio je kosovski ministar policije na Facebooku, te dodao da su neprihvatljivi napadi na građane i policijske službenike i da je potrebna posvećenost svih kako bi počinioci ovih djela, bez obzira na etničku pripadnost, bili što prije priveli pravdi.
 

1670662273119.png

EU zabrinuta zbog bezbednosne situacije na severu Kosova


peter-stano.jpeg


10. decembra 2022. 09:00


Portparol Evropske komisije Peter Stano je izjavio da je Evropska unija (EU) zabrinuta zbog bezbednosne situacije na severu Kosova i da prati situaciju veoma pažljivo.

„Naravno da osuđujemo sve nasilne incidente i napade. EU i države članice pozivaju na odgovornost i deeaskalaciju jer to je potrebno, pre svega zbog tamošnjih građana“, rekao je Stano.

On je dodao da Euleks i Kfor imaju svoje uloge da „obezbede drugi ili treći nivo zaštite“.

„Oni su na terenu i konstratno patroliraju i prate situaciju. Fokus bi naravno trebalo da bude na normalizaciji ondosa Beograda i Prištine, jer to je ključno za evropski put obe strane, ali i deeskalacija stanja na terenu, što EU i njeni partnerti stalno ponavljaju, a poslednji put na samitu u Tirani“, podsetio je Stano.

Pripadnici Kosovske policije iz redovnih jedinica, albanske nacionalnosti, u četvrtak uveče su ušli u severni deo Mitrovice, s ciljem, kako je rečeno, da pojačaju prisustvo u delovima grada gde živi etnički mešovito stanovništvo.
 

1670662371137.png

Radoičić i Veselinović sada i na listi sankcija Velike Britanije

Veselinović Radoičić


9. decembra 2022.

Zvonko Veselinović, Milan Radoičić i Slobodan Tešić od danas se nalaze na listi Velike Britanije sankcionisanih osoba za korupciju. I dok se Tešić opisuje kao značajan diler oružja, Radoičić i Veselinović su biznismeni u građevinskoj industriji, koji se terete da otuđuju državne fondove. Radoičić je u dokumentu opisan i kao potpredsednik Srpske liste.

Novu listu osoba koje su na sankcijama Velike Britanije danas je objavio ministar spoljnih poslova, Džejms Klivrli.

Njihove sankcije sada su usmerene protiv ukupno 35 pojedinaca i organizacija iz 20-ak zemalja, odnosno područja. Lica sa liste uvrštena su u tri kategorije – kao umešana u korupciju, oni koji krše i zloupotrebljavaju ljudska prava, kao i lica koja su počinioci seksualnog nasilja u konfliktima.

Kako je Vlada Britanija upravo saopštila, ovom najnovijom listom se obeležava Međunarodni dan borbe protiv korupcije i ljudskih prava. Upravo za zloupotrebu ljudskih prava danas je sankcionisano osam lica.

Lista je najduža u oblasti sankcija za počinioce seksualnog nasilja u konfliktima, a najmanja u kategoriji sankcionisanih za korupciju.

Na listi sancija za korupciju, koja broji ukupno pet pojedinaca, nalaze se čak trojica Srba od kojih dvojica sa Kosova.

Srbi koji su se danas našli na toj listi su – Slobodan Tešić, Milan Radoičić i Zvonko Veselinović.

Za Slobodana Tešića se navodi da je u pitanju „značajni diler oružjem, stacioniran u Srbiji i optužen za podmićivanje državnog tužioca u drugoj državi“.
Za Milana Radoičića Britanci navode da je u pitanju „biznismen u građevinskoj industriji i potpredsednik Srpske liste“.

„Radoičić je profitirao od prisvajanja državnih ugovora i koristio je svoj uticaj da nagradi sopstvene građevinske kompanije lukrativnim ugovorima“, navode.
Zvonko Veselinović je za Britance takođe „biznismen u građevinskoj industriji na Kosovu, koji koristi javne ugovore a kako bi prisvojio državne fondove“.

Inače, i jedan i drugi su uvršteni da su sa Kosova, dok se za Radoičića dodaje da je on „član organizovane kriminalne grupe Zvonka Veselinovića“.
Slobodan Tešić se nalazi na listi iz Srbije.

Deo sankcija podrazumeva zamrzavanje sredstava, kao i zabranu putovanja u tu zemlju. Takođe zamrzavanje sredstava znači i prekid svih privredni aktivnosti i sve vrste poslovanja posredno i neposredno sa britanskom vladom.
Milan Radoičić i Zvonko Veselinović imena su, koja se već tačno godinu dana nalaze i na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država.
 

1670695362470.png

Kosovska policija privremeno zatvorila Jarinje i Brnjak


Kolona Jarinje Gužva Prelaz


10. decembra 2022. 18:18


Kosovska policija zatvorila je prelaze Jarinje i Brnjak iz, kako navode u dvojezičnom saopštenju, bezbednosnih razloga. U međuvremenu zatvoren je i prelaz Brnjak.

„Sa ciljem ometanja policijskih akcija i privođenja osumnjičenog pred pravosudne organe, u popodnevnim satima su se počele okupljati određene osobe/grupe i postavljati barikade sa vozilima i teškom opremom“, navela je Kosovska policija.

Upravo barikade u Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku, postavljene nakon hapšenja D. P, bivšeg pripadnika Kosovske policije, povod su, kako navodi KP, za privremeno zatvaranje Jarinja i Brnjaka za saobraćaj.

Iz Kosovske policije ujedno poručuju da se koriste drugi prelazi i, kao i prethodno kosovski ministar unutrašnjih poslova, apeluju na saradnju i pozivaju građane da „ne nasedaju na pozive i eventualne provokacije od strane kriminalnih lica ili grupa“.

Neposredno nakon što je u javnost puštena tada nepotvrđena informacija o hapšenju D.P. u Kosovskoj Mitrovici začula se sirena, kada su na magistralnim putevima i postavljene barikade u Zvečanu, Leposaviću i Zubinom Potoku, dok su zaposleni u više institucija dobili poziv da se odazovu i odu na ove lokacije. Teška mehanizacija zatvara magistralne pravce u ovim opštinama.

Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svećlja u međuvremenu potvrdio je hapšenje D. P. On je, tvrdi Svećlja, navodno organizator napada na prostorije CIK-a na Severu, te je optužen za „terorističke akte“ i „napad na ustavni poredak“.

Ovo je treće hapšenje za poslednja tri dana na Severu. Prvo je prekjuče uhapšen Srbin koji se tereti za napad na policijsku ekipu koja bila podrška carini u akciji sprečavanja šverca 13. oktobra ove godine, ali je on ove nedelje identifikovan i odmah uhapšen. I dok Kosovska policija navodi da se to dogodilo 9. decembra, kosovski ministar unutrašnjih poslova kaže da se radi o danu ranije. Juče je potvrđeno hapšenje Srbina M.A. (iz Zvečana) na Jarinju zbog „pokušaja teškog ubistva“ policajaca, a danas na Jarinju i D.P. iz Mitrovice.

Hapšenja su inače usledila neposredno nakon što je predsednik kosovske skupštine Gljauk Konjufca optužio glavnog tužioca čije ime u emisiji na RTV Dukađini nije hteo da izgovori, da već 15 meseci ne procesuira „obiman predmet koji mu se nalazi na stolu“, a u kojem, kako tvrdi, postoje sva imena navodnih osumnjičenih izvršitelja organizovanog kriminala sa Severa.
Bljerim Isufi je reagovao juče, odbacujući Konjufcine optužbe.
Potvrđujući da je ovo tužilaštvo pokrenulo više krivičnih postupaka za događaje sa Severa, Specijalno tužilaštvo je navelo da je i sam glavni tužilac Isufaj izlazio na teren, ali da „nema obavezu da trubi o svom radu objavljivanjem istražnih radnji koje preduzima za slučajeve pod istragom“.

Incidenti koji su se prethodnih par dana dogodili na Severu, pretežno u etnički mešovitim sredinama, zvanično je Prištini poslužilo kao povod da se preksinoć u severnom delu Kosovske Mitrovice rasporede pojačane policijske snage van regiona Sever sa juga.

Više od 500 pripadnika Kosovske policije srpske nacionalnosti napustilo je ovu instituciju početkom novembra u sklopu masovnog izlaska Srba iz kosovskih institucija, a zbog odluke Prištine o preregistraciji.

Ni u jednom od ovih slučaja – za ulazak pojačanih policijskih snaga sa juga, kao i za dva hapšenja prethodna dva dana, sirene se nisu oglašavale.
Večeras u 19 časova, javnosti se obraća srpski predsednik, a to je još juče bilo najavljeno. Takođe, ubrzo nakon postavljanja barikada u Prištini je potvrđeno da će kosovska predsednica odložila izbore na Severu za 23. april.

 
Vrlo je prosto rešiti problem oko tablica , potpuno mirno i inteligentno .Za jedan dan.
Čak ne mora ni da se pregovara .
............................
Ali , rekao sam , ne govorim vise resenja i ne interesuje me ima ovih ''što sve znaju'' , pa vidimo. ,
Biće rešeno potpuno mirno tako što će Vučić dati i tablice kao što je dao sve do sada bez nekog jačeg otpora. Moram reći da je ovo do sada najjači otpor, ali bez briga od rata nema ništa.
 

1670717793827.png

Jednomesečni pritvor za M. A. uhapšenog juče na Jarinju


Jednomesečni pritvor za M. A. uhapšenog juče na Jarinju 1


KoSSev 11.12.2022. 00:11

Osnovni sud u Prištini odredio je jednomesečni pritvor za M. A, uhapšenog juče na Jarinju.

M. A, kako navodi Osnovni sud u Prištini, osumnjičen je za krivično delo „napad na službeno lice u saizvršilaštvu“ i „neovlašćeno držanje, kontrolu i posedovanje oružja“.
Prema proceni sudije, razlog za određivanje pritvora je mogućnost sakrivanja i bežanja M. A, te mogućnosti sakrivanja, uništavanja ili menjanja dokaza, prenosi Kossev.

„Stoga je, prema oceni Suda, određivanje pritvora okrivljenom u ovoj fazi krivičnog postupka više nego razumno i neophodno za uspešno i delotvorno sprovođenje ovog krivičnog postupka“, prezicira se u saopštenju.

Da je M. A. uhapšen na Jarinju juče je potvrdila i Kosovska policija, koja je tada navela da se on tereti za „teško ubistvo u pokušaju“, a zbog napada na službena lica „pre izvesnog vremena“.

Prištinski medij Kallxo izvestio je iste večeri, pozivajući se na svoja saznanja, da je razlog hapšenja napad na pripadnike Kosovske policije u Zvečanu i severnom delu Mitrovice tokom akcije protiv šverca droge u oktobru 2021. godine.

Prema nezvaničnim saznanjima KoSSev portala radi se o osobi iz Zvečana.
 

1670776558047.png

Borelj poziva da se odmah uklone barikade, osudio napad na jedinice EULEX


borelj-300x162.png



11. decembra 2022. 15:15

„Grupe Srba sa Kosova moraju odmah da uklone barikade“, oglasio se danas visoki predstavnik EU, Žozep Borelj, koji je ujedno osudio napad na jedinicu EULEX-a kod Rudara.

Misija EULEX saopštila je danas da je kasno sinoć bačena šok bomba na njihovu izviđačku patrolu.
Naglasili su da nije bilo povređenih, kao i da nije pričinjena materijalna šteta.

U međuvremenu su se oglasili ambasadori SAD-a i Nemačke u Prištini koji su takođe osudili napad na jedinicu EULEX-a.
Naknadno se putem Tvitera javnosti obratio i visoki predstavnik EU, Žozep Borelj.

„EU neće tolerisati napade na EULEX ili upotrebu nasilnih, krivičnih dela na severu“, poručio je ovaj zvaničnik EU:
On je ujedno pozvao Srbe sa Severa da „odmah uklone barikade“.

„Mora da se vrati mir. EULEX će nastaviti da koordinira sa kosovskim vlastima i KFOR-om“, poručio je Borelj uz naznaku da „svi akteri moraju da izbegavaju eskalaciju“.

Na Severu su u subotu popodne postavljene barikade. Zatvoreni su prelazi Jarinje i Brnjak, a na brani Gazivode je došlo do razmene vatre između policije i, kako policija kaže, kriminalnih grupa.

Barikade su postavljene u Zubinom Potoku, Leposaviću kao i u opštini Zvečan, odnosno u selu Rudare. Juče su na ovoj lokaciji viđeni predstavnici međunarodnih misija.
Barikade su i dalje tu. Na blokadi puta u selu Rudare kod krsta i ovog jutra je bio prisutan veći broj ljudi, a situacija je za sada mirna.

Predsednik Srpske liste, Goran Rakić, pozvao je u danas sve građane na mir i suzdržanost i da ne nasedaju provokacije, ali i da se puste uhapšeni građani.
Zatražio je da se spreči upad policajaca na Sever, a građane pozvao da omoguće KFOR-u i EULEX-u kretanje.

U međuvremenu je kosovski ministar unutrašnjih poslova, Dželjalj Svećlja, saopštio da Kosovska policija pravi svoje operativne planove i da će, ukoliko se barikade ne uklone, preduzeti odgovarajuće mere u saradnji sa KFOR-om, EULEX-om i državama Kvinte.

Ujedno, kosovski premijer je pozvao KFOR da garantuje slobodu kretanja, ali i poručio da ova misija „traži malo vremena da brzo završi posao“.

Na barikadama na Severu se nalaze uglavnom zaposleni u državnim institucijama, na koje su pozivani organizovanim putem. U pitanju je više hiljada građana, među kojima je i primetan broj osoba koje kriju lice. Oni nose tamne kape kojima se pokriva čitavo lice osim očiju, ili kape i sanitarne maske.

Barikadama je prethodilo hapšenje bivšeg pripadnika Kosovske policije, D.P., a bile su i zvanični povod za Kosovsku policiju da privremeno zatvori Jarinje i Brnjak za saobraćaj.

Kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svećlja tvrdi da je bivši policajac navodno organizator napada ranije ove nedelje na prostorije OIK-a, te da je optužen za „terorističke akte“ i „napad na ustavni poredak“.

Ono što je za Svećlju terorizam bivših policajaca KP, ali pod kontrolom Beograda, za srpskog predsednika je okupacija Severa od strane albanske policije. Ono što je za Vučića povreda od „nekoliko komadića stakla“, za Svećlju je težak pokušaj ubistva vatrenim oružjem svog policajca.
„Nema i neće biti predaje i to je ono što treba da znaju. To je odluka države Srbije i to je ono što i svi treba da znaju u narednim danima. To je moja odluka i ne brinem za cenu koju ću lično da platim“, poručio je Vučić.

„Ne želimo sukob, ali ćemo na agresiju da odgovorimo svom snagom“, odgovorio je Kurti, dodajući da barikade „maskiranih kriminalaca na Severu moraju odmah biti uklonjene“.

Da barikade moraju „hitno da se uklone“, ali i „povuku paravojne jedinice“, a SAD i EU da intervenišu i smire situaciju, smatra lider AAK, Ramuš Haradinaj.
Iz krize se ulazi u krizu na Severu – od tablica, preko izlaska Srba iz kosovskih institucija na Severu do zakazivanja izbora na Severu. Iako je kosovska predsednica iste i odložila juče popodne, a Kvinta i EU odluku pozdravili, informacija je prošla u senci vesti o postavljanju barikada i hapšenja bivšeg policajca.

Ovo je treće hapšenje za poslednja tri dana na Severu. Prvo je prekjuče uhapšen Srbin koji se tereti za napad na policijsku ekipu koja bila podrška carini u akciji sprečavanja šverca 13. oktobra ove godine, ali je on ove nedelje identifikovan i odmah uhapšen. I dok Kosovska policija navodi da se to dogodilo 9. decembra, kosovski ministar unutrašnjih poslova kaže da se radi o danu ranije. Juče je potvrđeno hapšenje i Srbina M.A. (iz Zvečana) na Jarinju zbog „pokušaja teškog ubistva“ policajaca.

Incidenti koji su se prethodnih par dana dogodili na Severu, pretežno u etnički mešovitim sredinama, zvanično su Prištini poslužili kao povod da se pre tri dana u severnom delu Kosovske Mitrovice rasporede pojačane policijske snage van regiona Sever sa juga.

Ni u jednom od ovih slučaja – za ulazak pojačanih policijskih snaga sa juga, kao i za dva hapšenja prethodna dva dana, sirene se nisu oglašavale, niti postavljale barikade.

 

1670776674568.png

I NATO osudio napad na EULEX na barikadi u Rudaru


1670776657384.png


11. decembra 2022. 17:14

I NATO se pridružio saveznicima u osudi napada na EULEX šok bombom prošle noći na barikadi u Rudaru, u Zvečanu.

Misija EULEX saopštila je danas da je kasno sinoć bačena šok bomba na njihovu izviđačku patrolu.

Naglasili su da nije bilo povređenih, kao i da nije pričinjena materijalna šteta.

Usledila je lista osuda međunarodnih misija i diplomata: Ambasadori SAD-a, Nemačke u Prištini, visoki predstavnik EU, Žozep Borelj, kao i kosovski zvaničnici.

„Pridružujemo se saveznicima NATO-a i EU u jakoj osudi napada šok bombom na izviđačku patrolu prošle noći. Bilo koji od ovakvih napada su neprihvatljivi i oni koji su odgovorni moraju da odgovaraju“, poručila je portparolka NATO-a Jana Lungesku.

Na Severu su u subotu popodne postavljene barikade. Zatvoreni su prelazi Jarinje i Brnjak, a na brani Gazivode je došlo do razmene vatre između policije i, kako policija kaže, kriminalnih grupa.
Barikade su postavljene u Zubinom Potoku, Leposaviću kao i u opštini Zvečan, odnosno u selu Rudare, gde se i dogodio napad na EULEX.

Priština i Beograd se snažno uzajamno optužuju za izazivanje krize. U Prištini je danas zasedao Savet za bezbednost Kosova, odakle je poslata poruka da se barikade moraju hitno ukloniti, na čemu rade kosovske institucije u saradnji sa KFOR-om i EULEX-om. Ove dve misije se nisu po ovom pitanju još uvek oglasile.

Savet za nacionalnu bezbednost Srbije zasedaće večeras u 19 časova, dok će se predsednik još jednom javnosti obratiti uključenjem u dnevnik RTS u 19:30, javlja ovaj medij.

Iz krize se ulazi u krizu na Severu – od tablica, preko izlaska Srba iz kosovskih institucija na Severu do zakazivanja izbora na Severu. Iako je kosovska predsednica iste i odložila juče popodne, a Kvinta i EU odluku pozdravili, informacija je prošla u senci vesti o postavljanju barikada.

 

1670776846826.png

Svećlja: KP ima kapacitete da ukloni barikade ukoliko ih ne skinu; Kurti: Čekamo KFOR, tražili još vremena


1670776890389.png


11. decembra 2022.

Kosovska policija pravi svoje operativne planove i ukoliko se barikade ne uklone, preduzeće odgovarajuće mere u saradnji sa KFOR-om, EULEX-om i državama Kvinte, saopštio je na današnjoj konferenciji za štampu kosovski ministar unutrašnjih poslova, Dželjalj Svećlja, prenose prištinski mediji. Na istoj konferenciji kosovski premijer pozvao je KFOR da garantuje slobodu kretanja, ali i poručio da ova misija „traži malo vremena da brzo završi posao“.
Nakon najnovijih dešavanja na Severu, u Prištini je danas održana sednica Saveta za bezbednost Kosova. Potom su se medijima obratili kosovski premijer i ministar unutrašnjih poslova.
„Posle sastanka doneli smo odluku o većoj budnosti i bezbednosti“, rekao je Kurti.

Svećlja: Policija ima kapacitete da ukloni barikade ukoliko ih ne skinu, sarađujemo sa partnerima
Svećlja je rekao da policija izrađuje svoje operativne planove u vezi sa postavljenim barikadama, ali i da sarađuje sa partnerima, među kojima je i KFOR.
„Kosovska policija ima potrebne kapacitete da ukloni barikade. Ona je napravila svoje operativne planove i u momentu kada smatraju da je to primereno, ukoliko se barikade ne uklone, preduzeće odgovarajuće mere. Da ne zaboravim da kažem da se sve ovo dešava u saradnji sa našim partnerima, KFOR-om, EULEX-om i državama Kvinte, i vrlo brzo ćemo doći u situaciju da neće biti barikada“, rekao je on, prenosi Koha.

Kurti: „Srbija želi da nastavi rat koji je izgubila na Kosovu“

Kosovski premijer kaže da su poslednji događaji na Severu Kosova na „najluđi mogući način“ otkrili ono što se već znalo.

Komentarišući jučerašnje navode srpskog predsednika o slanju zahteva KFOR-u za povratak 1.000 predstavnika srpskih bezbednosnih institucija u skladu sa Rezolucijom 12 44, Kurti tvrdi da je Srbija posle 23 godine od završetka rata na Kosovu „ponovo zapretila ratom i povratkom vojnih trupa“.

On naglašava da zvanični Beograd danas „priča i ponaša se kao pre 23 godine“.

„Srbija ne krije da želi da se vrati na Kosovo, u suštini želi da nastavi rat. Rat koji je izgubila i kapitulaciju koju je prihvatila u Kumanovu 1999. Negiranje države Kosovo od strane Srbije je stalna pretnja“, poručio je Kurti.

On ujedno tvrdi da je Ahtisarijev paket bio „bolan kompromis kroz koji su Srbi dobili proširena prava“, ali i dodaje da se „prava integracija Severa nije dogodila ni posle proglašenja nezavisnosti, ni posle decenije dijaloga“, prenose prištinski mediji.

Kurti je ujedno kritikovao „bivšu vlast na Kosovu navodeći da je sa „kriminalcima poput Radoičića i Veselinovića“ napravljen dogovor da se formira vlast i da se „kupi mir na Severu Kosova“.

Kaže da je sada takva situacija „neprihvatljiva za Kosovo“.

Sa druge strane, Kurti tvrdi da je od početka govorio da je zainteresovan za saradnju sa svim Srbima.

„Želimo da Srbi zauzmu pozicije koje zaslužuju. Slali smo ove poruke svaki dan“, poručio je, ali i dodaje da bezakonje „neće tolerisati“.

„Srbija, kroz kriminalne grupe i koristeći nedostatak kompletnog zakona na Severu, drži srpske građane kao taoce. Zbog krhkosti situacije tolerisali smo odlaganje naših akcija. Nismo odustali ni od jedne akcije koju smo preduzeli“, rekao je on.

Kurti ujedno poručuje da su Srbi građani Kosova i da treba da se „distanciraju od kriminalnih grupa“.

„Mi smo vlada mira koja će štititi bezbednost svih građana. Militarizacija Srbije nas je dovela do ovakvog stanja. Ova militarizacija predstavlja pretnju za ceo naš region“, rekao je on.

On smatra da je trenutna situacija u Beogradu zapravo posledica „stepena napretka Kosova“.

Kurti ujedno kaže da je spreman i zainteresovan da se „što pre postigne dogovor o uzajamnom priznavanju u centru“.
Osvrnuo se na ostavke policajaca srpske nacionalnosti početkom novembra meseca. Kaže da prava svrha ostavki „na čelu sa Beogradom izlazi na videlo“
.
„Ispada da je naređenje Beograda da se Srbi uklone iz policije na Kosovu doneto tako da kada bande pucaju na ‘uniforme Kosova’, bude obezbeđeno da Srba nema“, rekao je on.

Osvrnuvši se na izbore na Severu Kosova koji su juče odloženi, kazao je da bi se, ukoliko bi izbori bili održani u predviđenim terminima, Srbi bili jedini koji su uplašeni.

„Odlaganje nije napravljeno za Albance, već za Srbe“, poručio je Kurti.
 

1670829127351.png

SAD preko ambasada u Beogradu i Prištini pozvale da se barikade hitno uklone


Ambasada Američka SAD


11. decembra 2022. 18:57

Sat vremena pre najavljenog drugog obraćanja javnosti za poslednja 24 časa srpskog predsednika a nakon još jedne hitne sednice za Nacionalnu bezbednost, SAD su oglasile kroz zajedničko saopštenje dve ambasade – one u Prištini i u Beogradu. U Prištini je ambasador Džef Hovenijer, u Beogradu – Kristofer Hil. Obojica u delu javnosti uživaju imidž ključnih figura u smirivanju višemesečnih tenzija između dve strane.
Saopštenje objavljujemo u celosti:

Sjedinjene Države izražavaju duboku zabrinutost zbog trenutne situacije na severu Kosova. Razumemo da su kosovske vlasti pritvorile osobu osumnjičenu za umešanost u nasilni napad na kosovske organe za sprovođenje zakona i organe izborne komisije. Ovo hapšenje se koristi kao opravdanje za nelegalne blokade puteva, kao i pretnje i zastrašivanja upućenim kosovskim vlastima i lokalnom stanovništvu.

Oni koji su postavili nelegalne blokade puteva treba odmah da ih demontiraju. Očekujemo prestanak svih pretnji nasiljem i zastrašivanje. Izražavamo našu zahvalnost i punu podršku misiji NATO-a na Kosovu (KFOR-u) u naporima da osiguraju bezbednost i slobodu kretanja i Misiji Evropske unije za vladavinu prava (EULEX). Odlučno osuđujemo kao neprihvatljive sve napade na kosovske i međunarodne bezbednosne agencije.

Pozivamo sve na maksimalnu uzdržanost, da preduzmu hitnu radnju kako bi se postigla deeskalacija situacije i da se uzdrže od provokativnih radnji. Pozivamo strane da rade u okviru Dijaloga koji vodi EU kako bi se rešila pitanja koja izazivaju zabrinutost.



Na Severu su u subotu popodne postavljene barikade. Zatvoreni su prelazi Jarinje i Brnjak, a na brani Gazivode je došlo do razmene vatre između policije i, kako policija kaže, kriminalnih grupa. Barikadama je prethodilo hapšenje bivšeg pripadnika Kosovske policije, Srbina – D.P. zbog navodnog napada ranije ove nedelje na prostorije OIK-a. Priština i Beograd se snažno uzajamno optužuju za izazivanje krize.
 

1670829236577.png

Derek Šole danas u PR, sutra u BG, potom i u regionu


1670829257141.png


12. decembra 2022. 08:00

Specijalni savetnik u Stejt departmentu, Derek Šole, posetiće ove nedelje region sa međuagencijskom delegacijom SAD-a. Boraviće na Kosovu, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Crnoj Goru, Hrvatskoj ali i Belgiji od 11. do 17. decembra, saopštio je Stejt department.

„Ova poseta naglašava trajnu posvećenost SAD miru, stabilnosti i prosperitetu regiona“, navode iz SAD-a.

Prištinski mediji javili su da će Šole posetiti Kosovo zajedno sa specijalnim izaslanikom predsednika SAD za Zapadni Balkan, Gabrijelom Eskobarom. Sa druge strane, beogradski mediji su izvestili da će njih dvojica takođe zajedno posetiti Beograd.
Eskobar je zapravo već na Kosovu. On je juče posetio manastir Visoki Dečani, zajedno za zamenicom ambasadora SAD-a u Prištini Alison Grunder.

Iz Stejt department navode da će Šole od 12. do 13. decembra boraviti u Prištini gde će održati sastanke sa zvaničnicima kosovske vlade i drugim političkim predstavnicima.

„Razgovaraće se o nastavku saradnje po nizu pitanja, uključujući napore SAD da unaprede integraciju Kosova u evropske i evroatlantske strukture“, saopšteno je.

Jedna od tema biće dijalog uz posredovanje EU za, navode iz Stejt departmenta, „postizanje sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, usredsređenog na uzajamno priznanje“.

Šole 13. decembra putuje u Beograd.

On će sa rukovodstvom Vlade Srbije razgovarati o energetskoj bezbednosti, regionalnoj ekonomskoj integraciji i napretku ka cilju Srbije – članstvu u EU“.
„On će takođe razgovarati o ulozi Srbije u jačanju regionalnog mira i bezbednosti i njenom kontinuiranom angažovanju u dijalogu uz posredovanje EU kako bi se postigla sveobuhvatna normalizacija odnosa sa Kosovom“, naglašavaju iz Stejt Departmenta.

Šole će 14. decembra otputovati u Sarajevo gde će se sastati sa predstavnicima institucija u ovoj zemlji. Potom odlazi u Skoplje, gde ga očekuju sastanci i sa predstavnicima vlasti ove zemlje.

Za 15. decembar planirana je poseta ovog američkog zvaničnika Podgoricu i Zagreb.

On će 16. i 17. decembra boraviti u Briselu gde su planirani sastanci sa evropskim partnerima i saveznicima.

Najavljeni su razgovori o globalnim pitanjima koji uključuju kontinuiranu podršku Ukrajini putu pridruživanja EU i evropskoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana, energetskoj bezbednosti i dijalogu između Beograda i Prištine.
 

1670854790155.png

Borelj pozvao BG i PR da deeskaliraju situaciju: Barikade nisu način da se traže rešenja


borelj-konferencija.png


12. decembra 2022.

Znam da su obe strane spremne na deeskalaciju i treba to da učine. Obe snažno pozivam da to učine, poručio je jutros šef diplomatije EU, Žozep Borelj.

Ovaj visoki predstavnik EU oglasio se drugi put za manje od 24 sata.

„Mislili smo da su stvari mirne posle dogovora, ali su kosovski Srbi, ponovo na hapšenje bivšeg policajca kosovskog Srbina, odgovorili uz dosta muke na ulicama, blokirajući puteve, pa čak i bacajući šok bombe na neke od naših (EULEX) policajaca“

Njegova današnja poruka slična je jučerašnjoj – da je takvo nasilje neprihvatljivo, te da se mora prevazići „tendencija borbe na ulici“ odnosno postavljanje barikada.

„To nije način da se traže rešenja, to nije način da se traži proces normalizacije u koji su uključeni“, poručio je Borelj.

Uz poruku da on zna da su obe strane spremne za deeskalaciju, potvrdio je i to da su predstavnici EU u stalnom kontaktu sa Vučičem i Kurtijem.

„Povodom ovog slučaja, u kontaktu sam sa premijerom Kurtijem i specijalnim predstavnikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom, koji je, opet, kako navodi, bio u kontaktu sa presednikom Srbije Aleksandrom Vučićem“, precizirao je.

„Ova promena javnog poretka i ovo nasilje su neprihvatljivi“, rekao je on.

Kao i juče, on je i danas osudio napad na EULEX.



Barikade na najmanje pet mesta na Severu Kosova ušle su u treći dan. Organizovano Srbi na njima protestuju, a postavljene su nakon hapšenja bivšeg pripadnika Kosovske policije. Blokiranje puta od strane demonstranata potom je bio povod da se u subotu zatvore i prelazi. Istovremeno, u osnovnim i srednjim školama u K.Mitrovici danas neće biti nastave. Izuzev nekoliko detonacija koje su se sinoć mogle čuti, noć je protekla mirno.

Prethodni dan zabeležili su upravo pozivi Evropske unije, ali i Velike Britanije i SAD da se barikade uklone i hitno deeskalira situacija, ali i sednice Saveta bezbednosti u Beogradu i Prištini.

Sa jedne strane, Kurti i Svećlja sa nje poručuju da oni imaju snagu da barikade uklone, a da je KFOR zatražio više vremena da međunarodne snage brzo završe posao.
Sa druge – Beogradu KFOR garantuje da njihove misije neće dozvoliti kosovskim specijalcima sa juga da uđu na Sever.
Da treba da se poštuje KFOR i da Srbi treba da veruju toj misiji, kao bezbednosnoj snagi UN koja garantuje bezbednost na Kosovu, poručio je sinoć srpski predsednik, Aleksandar Vučić.

U sličnom tonu potom se oglasio i Goran Rakić, uz molbu građanima da poštuju EULEX i KFOR i da im, ukoliko je to potrebno – pomognu.

EULEX je prethodno saopštio da su u subotu uveče njihove izviđačke patrole napadnute šok bombom, što je takođe izazvalo burne reakcije međunarodnih zvaničnika.
Rakić je ujedno saopštio sinoć da je formiran Krizni štab koji će, kako je kazao, redovno izveštavati medije o situaciji na terenu.

Za to vreme, u Rudaru i dalje u velikom broju okupljeni protestuju na barikadama, a u severnom delu Mitrovice u multietničkim sredinama i dalje se nalaze policijske patrole. U pojedinim delovima grada primetne su i jedinice KFOR-a.

Ujedno, kasno sinoć ali i noćas se moglo čuti i nekoliko detonacija, o kojima policija, međutim, nije imala informacije.

Među ljudima vlada zabrinutost i neizvesnost o daljem razvoju događaja, što je dodatno pojačala i sinoćno naprasno obaveštenje da je nastava u osnovnim i srednjim školama za danas obustavljena.
 

1670894508128.png

Eskobar i Hovenijer sa Osmani i Kurtijem o situaciji na Severu: Priština traži hitno uklanjanje barikada


hovenijer eskobar kurti


12. decembra 2022. 20:42

Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, već drugi dan boravi na Kosovu. Nakon što je juče posetio Visoke Dečane, danas se sastao sa kosovskom predsednicom Vjosom Osmani, a potom i premijerom Aljbinom Kurtijem.

Sastanak sa Osmani trajao je oko dva sata, a prisustvovao je i američki ambasador u Prištini, Džefri Hovenijer. Razgovarali su, između ostalog, i o situaciji na Severu Kosova, saopštio je kabinet kosovske predsednice.

Osmani je Eskobaru istakla „hitnu potrebu da se uklone barikade na Severu“, koje su, kako je još jednom kazala, postavile ilegalne strukture „organizovane u kriminalne bande kojima rukovodi Vučić“.

Ujedno se zahvalila na jasnoj poruci SAD-a, a u vezi sa situacijom na Severu, odnosno na zahtevu za uklanjanje barikada, te osudi napada na Kosovsku policiju i vozilo EULEX-a.

Na vozilo EULEX-a je 10. decembra oko 21.30 časova, u trenutku kada se ono iz pravca Južne Mitrovice približavalo barikadi u Rudaru, bačena šok-bomba. Ovu vest saopštio je sam EULEX narednog dana, što je bio povod za seriju najoštrijih osuda međunarodnih zapadnih misija i diplomata. Desetog decembra takođe je Kosovska policija izvestila o više napada na Kosovsku policiju u blizini jezera Gazivode.

I ovom prilikom Osmani je kazala da je Kosovo konstruktivan strana u procesu dijaloga, a da Srbija, kako kaže, pokušava da „naruši dijalog za uzajamno priznanje“.

Razgovarali su i o unapređenju odnosa SAD-a i Kosova, odnosno o zahtevu Vjose Osmani za početak strateškog dijaloga, te integraciji Kosova u evroatlantske strukture.

hovenijer eskobar osmani


Gabrijel Eskobar i Hovenijer sastali su se potom i sa kosovskim premijerom, Aljbinom Kurtijem. U kratkom saopštenju Kurtijevog kabineta, navodi se da su takođe razgovarali o trenutnoj situaciji i nedavnim dešavanjima na Severu, te da je i na ovom sastanku „naglašeno da se barikade moraju odmah ukloniti“.
Bilo je reči i o dijalogu Beograda i Prištine, a kabinet kosovskog premijera navodi da je ovaj sastanak održan u okviru najavljene posete Dereka Šolea, koji na Kosovo, međutim, nije došao jer je, kako je saopštio, pozitivan na kovid.

I Eskobar je medijima okupljenim isped zgrade Vlade nakon sastanka sa Kurtijem kazao da je ova poseta deo redovnih. Prištinski mediji prenose da Eskobar večeras nije hteo da komentariše situaciju na Severu.

Hovenijer i Eskobar sastali su se i sa predstavnicima civilnog društva.

„Zamenik pomoćnika sekretara Eskobar pridružio mi se danas u velikim diskusijama sa različitim predstavnicima civilnog društva sa celog Kosova. Civilno društvo ima nezamenljivu ulogu u držanju institucija odgovornim i zagovaranju i izgradnji bolje budućnosti za sve“, poručio je Hovenijer u kratkoj objavi na Tviteru.

hovenijer-eskobar-civilno-društvo.png


Ovi sastanci dolaze u jeku najnovije krize na Severu, odnosno barikada koje traju već tri dana, a koje su postavljene nakon hapšenja bivšeg pripadnika Kosovske policije, Dejana Pantića.

Svemu je prethodilo masovno napuštanje većine kosovskih institucija na Severu, uključujući i lokalne samouprave, ali i vladu i skupštinu u Prištini zbog odluke o tablicama i odbijanja da se formira ZSO. Tenzije su dodatno podgrejane raspisivanjem izbora, što je dovelo i do incidenata u Zubinom Potoku i Mitrovici kada su Srbi sprečili ulazak predstavnika OIK-a i policije u kancelarije Opštinske izborne komisije. Potom su se rasporedile pojačane snage KP na Severu, a usledila su i hapšenja za ranije optužbe, ali i za incidente koji su se dogodili prethodnih dana. Srbi su na treće hapšenje, odnosno hapšenje bivšeg policajca, odgovorili barikadama koje su ušle u treći dan. Beograd i Priština se uzajamno optužuju za novonastalu situaciju, koju su međunarodni akteri zvanično okarakterisali kao pogoršanu. Visoki predstavnik EU, Žozep Borelj, zatražio je večeras slanje dodatnih snaga EULEX-a na Kosovo.
 
1670907923013.png




Kurti i Eskobar razgovarali o situaciji na severu Kosova


1670907846095.png


Premijer Kosova Aljbin Kurti i specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar danas su u Prištini razgovarali o trenutnoj situaciji i nedavnim dešavanjima, posebno u severnom delu Kosova.

U saopštenju je istaknuto da je tokom sastanka naglašeno da barikade na putevima treba odmah ukloniti.

„Na sastanku je bilo reči i o odnosima Kosova i Srbije, procesu dijaloga i putu ka punoj normalizaciji odnosa dve zemlje“, navodi se u saopštenju.

Prethodno je posle sastanka sa Kurtijem Eskobar u kratkoj izjavi za medije rekao da je reč o rutinskoj poseti Kosovu.

„Nemam komentar. Ja sam već ovde deo rutinskog angažmana. Dobri smo partneri i lepo je ostati u stalnoj komunikaciji. Imaću više da kažem nešto kasnije, pošto ćemo imati još nekoliko sastanaka, pa ćemo razgovarati“, rekao je on novinarima.
 

1670973493089.png

Escobar: SAD kategorički odbijaju povratak snaga Srbije na Kosovo



Eskobar-foto-n1-2-1024x683.jpg


13. dec 2022.

Sjedinjene Američke Države (SAD) se kategorički protive mogućnosti povratka srpskih snaga na teritoriju Kosova – to je izjavio Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja State Departmenta, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE), vođenom u Prištini, drugog dana njegove posjete Kosovu.

Zamoljen za komentar povodom izjave Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, koji je najavio da će Beograd 15. decembra tražiti od KFOR-a povratak njihovh snaga na Kosovo, Escobar je odgovorio:

“Mi se kategorički tome protivimo, mi to kategorički odbijamo, uopšte to ne podržavamo. Takođe želim reći da Kosovo ima veoma čvrste bezbjednosne garancije od SAD.”

Na pitanje, kakva bi u slučaju da se tako nešto dogodi bila reakcija SAD, Escobar je podvukao:

“Najprije, ne očekujem tako nešto. Ali drugo, Kosovo ima čvrste garancije SAD manifestovane kroz učešće u KFOR-u.”
Gabrijel Escobar je na Kosovo stigao u trenutku rastućih tenzija usled ponovnih blokada koje su na putnim pravcima na severu zemlje, većinski naseljene srpskim stanovništvom, organizovao deo pripadnika te zajednice. Blokada uživa podršku i “Srpske liste”, vodeće partije kosovskih Srba.

Eskobar u ovom razgovoru iznosi i ocene o razmimoilaženjima SAD, kako sa Prištinom, tako i sa Beogradom, ali na samom početku podvlači da se pogled iz Vašingtona na pitanje Kosova ne menja:

“Mi smatramo da su Kosovo i Zapadni Balkan dio transatlantske zajednice, samo niste dio formalne strukture. Ali, u svakom slučaju vas ubrajamo u važne partnere i njegove produktivne članove zajednice. Svaki put kad dođem ovdje, sretnem se sa poslovnim liderima, civilnim sektorom, uticajanim osobama, i ovog puta takođe. I oni su zaista ojačali moje mišljenje i mišljenje naše Vlade da Zapadni Balkan za Evopu i SAD predstavlja više šansu nego rizik. I mi samo trebamo da tu težnju pretvorimo u realnost”, kaže Escobar.

O odgovornosti za krizu na severu Kosova

RSE: Koga smatrate odgovornim za barikade na sjeveru Kosova, trenutnu krizu koju ovdje imamo?

Escobar: Ono što želim reći je manje o potrazi za krivcem, a više o tome kako naprijed. U realnosti, treba da svi doprinesemo procesu, i da svi doprinesu rješenju ove krize. Zaista vjerujem da se barikade trebaju ukloniti od strane ljudi koji su ih postavili. Ali, treba i da im damo politički put kako bi mogli diskutovati o njihovim pritužbama, kroz političke i diplomatske kanale. Tako vidim aktuelnu krizu. A pored krize, treba da počnemo razmišljati o održivijem okviru kako bi u ovoj zemlji zajednice mogle zajedno raditi.

RSE: Kosovski premijer Albin Kurti je rekao da su barikade na sjeveru pod uticajem Beograda, da li dijelite to mišljenje?

Escobar: Dijelim dio tog mišljenja. Ipak, u mojim razgovorima sa tamošnjom zajednicom, oni imaju pritužbe koje treba čuti. Ne mislim da su bojkot i barikade način da se to učini, ali mislim da su otvorena komunikacija, dijalog i istinsko prihvatanje da postoji nedostatak povjerenja između dvije zajednice važni za nas kako bi mogli uspješno krenuti dalje.

RSE: Da li smatrate da nema dovoljno dijaloga Prištine sa lokalnom zajednicom?

Escobar: To sam čuo od njih, kao i od predstavnika civilnog sektora, i od drugih ljudi koji nisu politički povezani, da se u mnogim slučajevima osjećaju izolovanim od strane centrane vlade. S tim u vezi, u nekim slučajevima se osjećaju i zastrašeno od strane nekih ljudi koji su povezani sa Beogradom. Dakle, treba da nađemo izlaz iz ove zamke, a put naprijed je pažljiva koordinacija, otvoreni dijalog i puno uključenje u dijalog kojim posreduje EU.

O ulozi Beograda u barikadama

RSE: Da li Beograd koristi barikade kao izgovor kako bi poboljšao svoju pregovaračku poziciju u dijalogu?

Escobar: To ostaje da se vidi. Ali, moram reći da još postoje elementi nedostaka povjerenja između te zajednice i centralne Vlade. I što god da se desi, što god da uradimo, mora postojati povjerenje između zajednce prije nego imamo uspješno rješenje.

RSE: Ako lokalno stanovništvo ne ukloni barikade, premijer je kazao da bi to trebao učiniti KFOR, rekao je da će čekati na to. Smatrate li da će, da bi KFOR trebao da ih ukloni?

Escobar: Očekujemo da ih uklone ljudi koji su ih i postavili. Ali takođe očekujemo da im bude dat put naprijed gdje bi mogli razriješiti neke od problema. Postoje neka pitanja u kojima trebamo biti čvrsti. Neka pitanja koja se tiču vladavine prava, legitimni nalozi za hapšenje, ta pitanja se trebaju razriješiti na sudu, a ne na ulici.

Međutim, pitanja administrativnih procedura o tablicama – tu se treba čuti njihov glas. Ohrabrujemo Vladu da se njihov glas o tome čuje. Nastavićemo da radimo na približavanju dvije strane i da se njihova pažnja fokusira na dijalog posredstvom EU.

RSE: Kako mogu SAD i vi lično doprinijeti smanjenju aktuelnih tenzija?

Escobar: Rekao sam zajednici da sam otvoren da čujem njihove zabrinutosti, ako imate legitimne zabrinutosti. Takođe tražimo načine da pomognemo ovoj Vladi da ojača svoje pozicije u mnogo stvari. Ali najvažnija star koju bi SAD željele da urade je da želimo vidjeti ispunjenje asocijacije srpskih opština. Rekao sam ljudima da će SAD predvoditi napore da ova Vada to implementira.

Sa naše pozicije, to je zakonska međunarodna obaveza, obaveza za Srbiju i Kosovo, obaveza za EU da pomogne u tim pregovorima i zato što podržavamo dijalog, to je naše obavezivanje. Ni jedan političar ili politička partija ne može jednostavno otići od te obaveze. Mi ćemo radit na zajednici (opština), to će biti naš doprinos procesu dijaloga.

O zajednici opština

RSE: Da li te zajednice trebaju biti realizovane prije konačnog sporazuma?

Escobar: Mislim da, iskreno, trebalo bi raditi na zajednicama odmah, trebale bi biti na dnevnom redu za naredne razgovore, i trebamo početi razmišljati kako to da iskoristimo da kreiramo povjerenje između Vlade i manjinske Vlade.

Ovo nije o Srbiji, ovo je o odnosu između Vlade i manjinske zajednice, unutar granica Kosova, pod strukturama ustavnog Kosova, i u potpunosti unutar zakona Kosova. Ja to vidim kao mogućnost da se unaprijedi odnos među gupama, a ne kao mogućnost da se druga zemlja miješa u unutrašnje stvari Kosova.

RSE: Kosovski premijer Kurti smatra da bi to trebao biti dio konačnog dogovora i da se o njemu ne razgovara prije konačnog dogovora.

Escobar: To je već postojeća obaveza. Mislimo da sve postojeće obaveze moraju biti impelmentirane što je prije moguće.

RSE: Da li dijelite bojazni kosovskih lidera da bi zajednica mogla biti replika Republike Srpske (entitet u Bosni i Hercegovini)?

Escobar: Ne, apsolutno ne. To nije mehanizam koji će biti nametnut Kosovu, nego će Vlada Kosova moći da na njemu radi sa međunarodnom zajednicom i zajednicom koja je uključena, kako bi se dobilo win-win solucija. Koja omogućava da se zaštite kolektivna prava dok se omogućava funkcionalnost i konstitucionalnost te nezavisne u suverene države.

O francusko-nemačkom prijedlogu za Kosovo i Srbiju

RSE: Popičajmo o fransusko-njemačkom predlogu, planu koji ne pominje međusobno priznavanje, kosovsko članstvo u UN. Da lit o može biti nivo konsenzusa za obije strane ka konanom dogovoru?

Escobar: Razgovori o predlogu, koji podržavamo u potprunosti, su u veoma osjetljivoj fazi. To je još u veoma ranoj fazi razgovora, Miroslav Lajčak (izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije) će ovdje biti danas, da počne razgovore i kako bi se pokrenuli naprijed.
Mi to podržavamo, mislimo da je win-win za obije zemlje i da im stvara mogućnosti da razgovraju o rezoluciji, zaštiti manjina, zaštiti kulturnih i vjerskih lokaliteta, i mnoge, mnoge druge stvari. Koje će pomoći objema stranama da prodube evrospke integracije.

RSE: Kosovska vlada nije u potpunosti prihvatila plan ali je rekla da je dobra baza za pregovore, kažu da im je fokus na međusobnom priznanju koje treba da bude centar fonačnog dogovora, doke je to za Srbiju zajednica. Što treba biti u centru?

Escobar: Centar treba biti evropska integracija za sve zemlje Zapadnog Balkana. Unutar tog konteksta, dobar odnos, održiv odnos svih zemalja regiona jednih s drugima.

I konačno, priznanje svih zemalja, njihovog prava na postojanje, nezavisnosti i suverenosti. Naša se pozicija nikada nije u tome promijenila da priznanje treba da ima. Međutim, redosljed koraka i kako doći do toga je pitanje dijaloga. Ali naša pozicija ostaje, da zemlje ovog regiona, cijelog regiona, kako bi se pokrenuli naprijed sve zemlje bi trebale imati jednak, pun poštovanja i miroljubivi odnos među sobom.

RSE: I međusobni …

Escobar: Da, apsolutno.

Očekivanja od izbora na severu

RSE: Vratila bih se na pitanje sjevera i pitala bih vas, Kosovo je odgodilo izbore za april, šta očekujete da će se time promijeniti?

Escobar: Vidite, ono šta očekujem da će se promijeniti jeste, prije svega, da iniciramo razgovore o normalizaciji, hitno. Tako da se nadam da će to početi.
Drugo, počeli bismo diskusije o pripajanju do aprila. Moram biti jasan, imaćemo pripajanje. Mi ćemo biti dio tog procesa. I taj proces bi trebao da uključuje Vladu Kosova. Ako ne, mi možemo voditi tu diskusiju sa alternativnim partnerima. Sa građanskim društvom, sa omladinskim grupama, sa biznis zajednicom.

Svi oni bi htjeli da vide Srbiju i Kosovo kako izlaze iz ovog kruga nestabilnosti. To šteti biznisu, šteti budućnosti mladih ljudi. Svi žele da vide kako ove dvije države kreću naprijed.

O konačnom rešenju i odnosima sa Kurtijem

RSE: Kada očekujete da bi moglo doći do konačnog dogovora?

Escobar: Ja na to neću staviti vremensku odrednicu. I na to ne možemo da stavimo rok. Ali, hitno.

RSE: Hitno. Posljednjih mjeseci su SAD pitale kosovskog premijera Kurtija, u nekoliko navrata, da povuče neke od njegovih odluka kako bi se spriječila eskalacija na terenu. Premijer Kurti je to učinio iako se i nekoliko puta opirao. Da li njega SAD vide kao kredibilnog partnera koji ima dobru volju za pregovore?

Escobar: Moram biti vrlo jasan u vezo ovoga. Odnos SAD sa Kosovom je čvrst. On je solidan. On se tiče odnosa sa narodom Kosova a ne sa nekom određenom osobom ili partijom. Tako da smo mi apsolutno otvoreni sa ovdašnjom Vladom. Ali to ne znači da nećemo imati taktičke razlike. Ljudi to treba da očekuju. To ne znači da se Sjedinjene Države povlače iz podrške Kosovu.

Da li se Kurtijevi odnosi sa SAD menjaju?


RSE: Dobro. A sa druge strane predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić ojačava svoju nacionalističku retoriku po pitanju Kosova ali se nije suočio sa otvorenom kritikom Evropske unije ili SAD. Kako vi gledate na to?

Escobar: Nije se suočio?

RSE: Da li je?

Escobar: Apsolutno jeste. Apsolutno jeste. I te kritike su proizvele rezultate. Vidjeli ste Srbija koja glasa protiv Rusije u Ujedinjenom nacijama, dva puta. U Savjetu za ljudska prava UN-a, jednom. I taj glas je suspendovao Rusiju iz EBRD-a (Evropska banka za obnovu i razvoj). Tako da se oni suočavaju sa kritikama.

Usput budi rečeno, na isti način na koji smo pitali vašu vladu da usvoji svoje politike i usvoji svoje djelovanje kako bi se kreirala regionalna stabilnost, isto smo tražili i od Srbije. I dobili smo rezultate.

Riješenje za lične karte bilo je unilateralno slaganje Srbije. Na mnogo drugih načina smo dobili slaganje ka kreiranju regionalne stabilnosti. Želim da istaknem da mi ovdje nismo na jednoj strani. Da tragamo za rješenjem koje će zadovoljiti obje strane, ili obje države.
 

Back
Top