Mudrosti starih Indijanaca

  • Začetnik teme Začetnik teme Lada
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
ind04[1].jpg
 
Postoji jedna stara indijanska priča koja govori o dvoje mladih zaljubljenih indijanaca.
Jednom se njih dvoje uputiše do velikog poglavice svoga plemena i rekoše mu odlučno:

“Mi se volimo! Hoćemo da nam daš svoj blagoslov i da nas podučiš šta treba da radimo da bi naša ljubav trajala večno.”


“Dobro”, – odgovori im poglavica. “Reći ću vam, šta da radite. Ali prvo pođite sa mnom gore u planinu. Pre toga pronađite dva orla i ponesite ih sa sobom.”

Dvoje mladih krenuše u različitim pravcima i nakon kraćeg vremena svako od njih donese po jednog orla. Kada stigoše na vrh planine, poglavica im ovako reče:

“Uzmite sada ovo kratko uže i zavežite njegovim krajevima po jednu nogu svakom orlu.”

Zaljubljeni ga poslušaše i vezaše noge pticama.

“Sada ih pustite da lete!” – reče poglavica.


Mladić i djevojka baciše ptice u vis ka nebu, ali orlovi ne mogaše da polete, jer im noge behu međusobno vezane. Oni padoše na zemlju i počeše da kljuju jedan drugoga, želeći da se oslobode kanapa kojim su vezani. Tada stari indijanac reče:

“Sada presecite uže!”

Mladi izvršiše i tu naredbu, presekoše vezu i ponovo baciše orlove u nebo. Ovog puta ptice se brzo izdigoše u visine, zavrteše se par puta u krug pa uzleteše ka snežnim vrhovima obližnje planine. A mudri poglavica im reče:

“Eto, to je tajna večne ljubavi i sreće: ako su ljudi zavezani jedni za druge, nikada neće moći da polete. Vi možete slobodno da letite i zajedno, ali ako se vežete, nikada nećete moći da spoznate ni ljubav ni sreću.”
 
Indijanci su “primitivni”, a upravo u njihovoj običnosti se krije njihova mudrost. Oni žive u skladu sa prirodom, plaše je se i obožavaju je. Takve su i njihove misli – jednostavne, reske, “obične” i ljudske. Sasvim prirodne!

Ako ste oduvijek željeli da naučite jezik životinja, poslušajte misli ljudi koji su živjeli jednostavnim životom. Nemušti jezik neće otkriti supermoderan čovjek budućnosti i njegova elektronska pomagala. Njega je već govorio praistorijski čovjek. A Indijanci, baš kao i drugi primitivni narodi svijeta, spona su današnjeg čovjeka i naših prapredaka. Ko zna, možda upravo ta jednostavnost i spasi svijet…


Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom, i poznavaćete jedni druge. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih poznavati. Ono što ne poznaješ, to te plaši. Kad se neko boji, on uništava.

Niste naslijedili Zemlju od svojih roditelja – vi je samo pozajmljujete od svoje djece.

Ne dozvoli drugima da upravljaju tvojim putem. To je tvoj put i samo tvoj – drugi mogu ići s tobom, ali niko ne može ići umjesto tebe.

Svi ljudi čine greške. Sve greške mogu biti oproštene.

Hoćeš li ikada početi da shvataš značenje tla pod svojim nogama? Sve je sveto – od zrna pjeska do planine. Na ovoj zemlji juče i sutra postoje vječno. Mi, domoroci, čuvari smo ovih svetih mjesta.

Šta je život? To je treptaj svica u noći. To je dah bika na zimskoj hladnoći. To je mala sjenka koja juri preko trave i nestaje u zalasku sunca.

Poštuj tuđa mišljenja, želje i riječi. Nikada ne prekidaj nečiji govor, ne prigovaraj ili grubo oponašaj mimikom izrečeno. Dozvoli svakoj osobi pravo na lično izražavanje.

Bio sam na kraju zemlje. Bio sam na kraju voda. Bio sam na kraju neba. Bio sam na kraju planina. Nisam pronašao ništa što mi nije prijatelj. (Navaho izreka)

Moramo zaštititi šume za našu djecu, unuke i djecu koja će se tek roditi. Moramo zaštititi šume za one koji ne mogu govoriti za sebe, za ptice, životinje, ribe i drveće.

Tražim snagu, ali ne da bih nadjačao svoju braću, nego samo da bih nadvladao svog najvećeg neprijatelja – samoga sebe. (dio molitve Sijuksa)

Izbegavaj ranjavanje srca drugih. Otrov te boli će se vratiti tebi.

Indijanci vide dva puta s kojima se suočava bijeli čovjek kao put tehnologije i put duhovnosti. Mi osjećamo da put tehnologije vodi moderno društvo ranjenoj i sprženoj Zemlji. Može li biti da put tehnologije predstavlja žurbu u uništenje, dok put duhovnosti predstavlja sporiji put kojim su Indijanci putovali i koji sada ponovo traže? Zemlja nije spržena na tim tragovima. Trava tamo još uvijek raste. (Vilijem Komanda, Kanada).
 

Back
Top