Moze li se Njegoš izbaciti iz srpske književnosti?

Njegosev srpski i moj srpski nisu isti...

Што не значи да ти говориш српски!

Са таквим површним познавањем принципа методологије лингвистике (синхроном и дијахроном приступу проучавању историје језика) сумњам да би разумела и Вука Караџића.
По теби Срби нису ни постојали пре 20. века!?
 
Што не значи да ти говориш српски!

Са таквим површним познавањем принципа методологије лингвистике (синхроном и дијахроном приступу проучавању историје језика) сумњам да би разумела и Вука Караџића.
По теби Срби нису ни постојали пре 20. века!?

pa znas sta, ja onda stvarno ne znam... ceo zivot zivim u Srbiji i u skoli ucim srpski i sad mi kazes da ja ne govorim srpski... :confused:
sinhrono i dijahrono ne nam sta je...
neka Vukova dela sam citala i dobro ih razumela verovatno zato sto su bila prilagodjena jeziku koji razumem (da ne kazem srpskom, uvredices se)
 
Па твој језик није исти ни са, рецимо, језиком политичара, зар то онда значи да им језик треба преводити на српски?

da ukoliko zahtevaju od mene da analiziram njihov jezik i njihove spise, neophodno je da mi to bude razumljivo...

Gorski vijenac je obavezna lektira i moze biti obavezna jos 1500 godina kad onaj kome je obavezna ne moze ni da je procita jer ne razume jezik kojim je pisana.
 
moze Njegos da bude gde hoce, ja i 100 puta da procitam nista ne bih razumela xD konstantno mi je bilo neophodno da mi neko govori sta znaci ovo, sta znaci ono xD
mislim da bi dobro resenje bilo prevodjenje na srpski jezik :D ;) xD

Из овога се може сасвим ясно закључити да ти свой, србски йезик не разумѣш довољно, поред тога што, изгледа ми, не знаш ни койе йе србско писмо. Његош сасвим поуздано своя дѣла писаше србским йезиком, у то нема никакве сумње. Нийедан йезик нѣйе у простору и врѣмену, свуда и свагда йеднак, па нѣйе ни наш. То би требала знати, да разлике у наречйих свуда постойе. Йедан од разлога због койих у школи дѣца проучавайу дѣла попут Његошевих, Борислава Станковића, и осталих наших старийих писаца, йе упознавање са другима говорима и наречйима нашега йезика, како садашњих тако и оних из ранийе или каснийе прошлости. Судећи по твойих уских схватањих, ни Свети Сава нити остали Немањићи не говораху србским йезиком. Нийе србски йезик само оно што се може видѣти у ТВ емисиях нити у новинах. Србски йезик йе нешто много шире, трайуће вѣковима. Зато те савѣтуйем не понављати грѣшку Вука Караџића, и не поистовећивати србски йезик са говором свойега мѣста. Потребно йе имати мало шира схватања, теби очигледно недостайућа.
 
Из овога се може сасвим ясно закључити да ти свой, србски йезик не разумѣш довољно, поред тога што, изгледа ми, не знаш ни койе йе србско писмо. Његош сасвим поуздано своя дѣла писаше србским йезиком, у то нема никакве сумње. Нийедан йезик нѣйе у простору и врѣмену, свуда и свагда йеднак, па нѣйе ни наш. То би требала знати, да разлике у наречйих свуда постойе. Йедан од разлога због койих у школи дѣца проучавайу дѣла попут Његошевих, Борислава Станковића, и осталих наших старийих писаца, йе упознавање са другима говорима и наречйима нашега йезика, како садашњих тако и оних из ранийе или каснийе прошлости. Судећи по твойих уских схватањих, ни Свети Сава нити остали Немањићи не говораху србским йезиком. Нийе србски йезик само оно што се може видѣти у ТВ емисиях нити у новинах. Србски йезик йе нешто много шире, трайуће вѣковима. Зато те савѣтуйем не понављати грѣшку Вука Караџића, и не поистовећивати србски йезик са говором свойега мѣста. Потребно йе имати мало шира схватања, теби очигледно недостайућа.

hahahah ajmo patriotizam srBsko pismo, srBski jezik.... jooj ne mogu stvarno vise, teski ste za pricu a ja sam u veselom raspolozenju :D nova godina je :mrgreen:
ne mislim da Njegosa treba izbaciti, treba ga prilagoditi... i to je to...

Поздравља те Кокосов орах и на српском писму, језиком онаквим каквим су ме учили. :)
 
Из овога се може сасвим ясно закључити да ти свой, србски йезик не разумѣш довољно, поред тога што, изгледа ми, не знаш ни койе йе србско писмо. Његош сасвим поуздано своя дѣла писаше србским йезиком, у то нема никакве сумње. Нийедан йезик нѣйе у простору и врѣмену, свуда и свагда йеднак, па нѣйе ни наш. То би требала знати, да разлике у наречйих свуда постойе. Йедан од разлога због койих у школи дѣца проучавайу дѣла попут Његошевих, Борислава Станковића, и осталих наших старийих писаца, йе упознавање са другима говорима и наречйима нашега йезика, како садашњих тако и оних из ранийе или каснийе прошлости. Судећи по твойих уских схватањих, ни Свети Сава нити остали Немањићи не говораху србским йезиком. Нийе србски йезик само оно што се може видѣти у ТВ емисиях нити у новинах. Србски йезик йе нешто много шире, трайуће вѣковима. Зато те савѣтуйем не понављати грѣшку Вука Караџића, и не поистовећивати србски йезик са говором свойега мѣста. Потребно йе имати мало шира схватања, теби очигледно недостайућа.

A ti sa tim hijeroglifima kao znas nesto.
 
E, sta tebe briga gde sam se ja skolovala. Ono sto ja pisem svi razumeju, a ti imas komplekse, jer nisi Srbin, pa zato ubacujes prevazidjene fontove.

Научи прво койе йе србско писмо, па онда нешто причай. Нѣсам Србин, я сам Хаићанин, као ти, непревазиђена домаћа Европљанко латиничарко.
 
da ukoliko zahtevaju od mene da analiziram njihov jezik i njihove spise, neophodno je da mi to bude razumljivo...

Gorski vijenac je obavezna lektira i moze biti obavezna jos 1500 godina kad onaj kome je obavezna ne moze ni da je procita jer ne razume jezik kojim je pisana.

Da bi razumela Njegoseva dela koja su naravno napisana na srpskom, samo je potrebno da znas srpski bolje nego sto ga znas i da razumes osnovne stilske figure koje ti ocigledno izmichu u njegovom delu.

Njegos je bio veci promoter srpskog jezika, nego sto ce ikad biti mnogi drugi pisci koji se nazivaju srpskim samim poreklom unutar Srbije.

Citat:
Mitropolit Petar II Petrovic Njegos na kalendaru "Danica" uz posvetu Episkopu uzickom Nikiforu Maksimovicu o Djurdjevdanu na Lovcenu leta 1833.g. stavi umesto potpisa sledece stihove:

"Ime mi je Vjeroljub,
Prezime mi Rodoljub
Crnu Goru, rudnu grudu
Kamen pase odasvudu.
Srpski pisem i zborim
Svakom gromko govorim:
Narodnost mi Srbinska,
Um i dusa Slavjanska
."
 
Научи прво койе йе србско писмо, па онда нешто причай. Нѣсам Србин, я сам Хаићанин, као ти, непревазиђена домаћа Европљанко латиничарко.

Pa, nauci ti da pises srpski, pa mi se javi. Ja nisam Haicanka, vec Srpkinja, a Haiti sam stavila u znak solidarnosti sa tim narodom, kojem sam pomagala. Ti da znas da pises srpski, znao bi da je "йе" - e. I ne bi pisao tim hijeroglifima, vec bi postovao ono sto vecina Srba upotrebljava.
 
E, Jeko,prosto nisam se ovde naucio,pa ne dajem reputacije.Moja greska ! Ali... mislim da je bolje ovako, javno. Dakle, tvoj post je prosto - genijalan ! I hvala ti za tu misao sto je Njegos rekao. Nisam znao. A, bas, lici na njega. Onako, prosto, srpski. :)

To nije rekao Njegos, nego ja, a to sto ona copy/paste je ono sto je istrgnuto iz konteksta, kada sam objasnjavala, zasto sam ja Srpkinja, a ne Jevrejka. To je plagijatorstvo i jeftino ulizistvo - chepljenje.
 
Pa, nauci ti da pises srpski, pa mi se javi. Ja nisam Haicanka, vec Srpkinja, a Haiti sam stavila u znak solidarnosti sa tim narodom, kojem sam pomagala. Ti da znas da pises srpski, znao bi da je "йе" - e. I ne bi pisao tim hijeroglifima, vec bi postovao ono sto vecina Srba upotrebljava.

Я пишем србским писмом, и писаћу и даље, свидѣло се то теби латиничарци или не.
 
Oladi bre s tom ćirilićeštijom, taj diskurs je potpun promašaj.

Evo još Srba i srpske književnosti (ponešto ima i na ćirilici):

Dum Ivan Stojanović
*Dubrovačka književnost (1900)


Medo Pucić
* "Slovjanska antologija iz rukopisah dubrovačkih pjesnikah", 1844.
* "Talijanke", 1849. (elegije)
* "Spomenici srpski od godine 1395. do 1423.", knj. I, Beograd 1858.
* "Spomenici srpski od godine 1395. do 1423.", knj. II, Beograd 1862.
* "Pjesme", 1862. i 1879.
* "Karađurđevka" 1864.

Nikola Pucić [Niko Veliki grof Pucić (1820-1883)] (1898-1900)
...

Luko Zore:
Dubrovčani su Srbi, 1903, Dubrovnik.
...

Antun Paško Kazali,
Zlatka (Zadar 1856.),
Trista Vica udovica (Zadar 1857.),
Glas iz pustinje (Zadar 1861.)
Grobnik (Rijeka 1863.)
Ćoso (autobiografski spev)


Marko Car
* Venecija
* U Latinima
* Moje simpatije
* Od Jadrana do Balkana
* Niz rodno primorje
* S bojnog i ljubabnog polja
* Sava Bjelanović
* Estetička pisma
* Ogledala i predavanja
* Eseji
* Jedan zaboravljeni pesnik mora

Jovan Sundečić
"Ubavoj nam Crnoj Gori" (1865) državna himna Crne Gore (muzika Anton Šulc)
"Izabrane pjesme" (1889)

Mato Vodopić
* "Marija Konavoka" -roman,
* "Tužna Jele" (1868.)-roman,
* "Robinjica" (1875.) romantična poema.


Nikša Gradi(ć)
Spravljenica (komedija)
...

Valtazar Bogišić
# Slovenski muzeum, Novi Sad 1867.
# Pravni običaji u Slovena, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1867. online
# Pisani zakoni na slovenskom jugu, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1872. online
# Zbornik sadašnjih pravnih običaja u južnih Slovena I, Građa u odgovorima iz različnih krajeva slovneskoga juga, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1874.
# Narodne pjesme iz starijih, najčešće primorskih zapisa I, Beograd: Srpsko učeno društvo, 1878. online
# Tehnički termini u zakonodavstvu, Beograd 1887.
# O porodici i nasljedstvu u pravnoj sistemi, Beograd 1893.
# Zbirka slovenskih inkunabula, Dubrovnik 1898.
# Uputstva za sabiranje pravnih običaja srpskog naroda, Beograd 1900.
# Pravni običaji u Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji, Titograd: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti 1984.

Ivo Vojnović
* Geranium, Vienac (1880) I-II
* Perom i olovkom, Zagreb (1884)
* Ksanta, Zagreb (1886)
* Psyche, Zagreb(1889)
* Ekvinocij, Zagreb (1895)
* Dubrovačka trilogija, (Allons enfants!..., Suton, Na taraci) Zagreb (1903)
* Smrt majke Jugovića, Zagreb (1907)
* Gospođa sa suncokretom, Zagreb (1912)
* Lazarevo vaskrsenje, Dubrovnik (1913)
* Akordi, Zagreb (1918)
* Imperatrix, Zagreb (1918)
* Maškerate ispod kuplja, Zagreb (1922)
* Prolog nenapisane drame, Beograd (1929)


Pero Budmani
"Rječnik JAZU", urednik
"Pogled na istoriju naše gramatike i leksikografije od 1835."
"Grammatica della lingua serbo-croata (illirica)",
"Nešto o postanju slova z u slavljanskijeh jezika, (1873/74)
"Dubrovački dijalekat, kako se sada govori (Rad JAZU, knj. 65., Zagreb 1883.)
"Pjerin Marina Držića", (Rad JAZU, knj. 148, Zagreb 1902.),
"Praktična gramatika ruskoga jezika (za samouke)", 1888
...

Vuk Vrčević
1. Male ženske hercegovačke pjesme, s dodatkom na kraju "hercegovačke napijalice"
2. Narodne pripovijetke,
3. Narodne svakojake igre,
4. Čitava knjiga odgovora na 347 pitanja Zagrebačke Akademije o pravnim običajima narodnim
5. Narodne poslovice (3700)
6. Narodne zagonetke (800)
7. Tri knjige narodnih junačkih pjesama
8. Pjesme koje samo Turci Hercegovački pjevaju
9. Narodno sujeverje i tumačenje snova
10. Druga knjiga narodnih pripovijedaka
11. Druga knjiga narodnih igara
12. Crkve i manastiri u Hercegovini
13. Glavni događaji za vlade Kneza Danila
14. Život Vladike Rada Petra Petrovića II

Ivo Ćipiko
„Pogibe k'o od šale“ (1897), priča
„Primorske duše“ (1899), zbirka pripovedaka
„Sa jadranskih obala“ (1900), zbirka pripovedaka
„Sa ostrva“ (1903), zbirka pripovedaka
„Kraj mora“ (1913),zbirka pripovedaka
„Preljub“ (1914),zbirka pripovedaka
„Za kruhom“ (1904), roman
„Pauci“ (1909), roman
„Na Granici“, drama
„Volja naroda“, drama
„Utisci iz rata“, memoarska ratna proza
„Na pomolu“, memoarska ratna proza
„Iz ratnih dana“ 1912-1917, memoarska ratna proza
„Iz solunskih borbi“, memoarska ratna proza
„Iz ratnog dnevnika“, memoarska ratna proza
 

Back
Top