Mitološka bića u umetnosti

sen3KWG.jpg

Posejdon bog mora
 
Persej




800px-Mengs,_Perseus_befreit_Andromeda (1).jpg

Persej i Andromeda (1770)
Anton Raphael Mengs




Perzejovo grčko ime možda dolazi od perthein = uništiti.

Akrizije, razočaran jer nije imao muških potomaka, savetovao se s proročicom koja mu je rekla da nikada neće imati sina , ali da će ga ubiti sin njegove kćeri. Danaja,njegova kćer, nije imala dece te ju je on, da bi stanje takvo i ostalo, zatvorio u bronzanu podzemnu tamnicu ,
Zevs ( :mrgreen: )stigao je u obličju zlatne kiše i oplodio Danaju.Rođen je Persej.

Akrizije se bojao, ali nije htio razbesniti bogove , pa je stavio Danaju i Perzeja u drvene kutije i bacio ih u more.
Talasi su ih odneli na ostrvo Serif gdje ih je primio ribar Dikt koji je odgojio dječaka.
Gospodar ostrva , ribarev brat -Polidekt se zaljubio u Danaju te je htio ukloniti Perzeja .
Najavio je banket na kojem je svaki gost bio dužan donijeti konja.
Perzej nije imao konja, ali je obećao da će doneti Meduzinu glavu.
Hermes mu je dao mač, a Atena štit.

Na povratku na otok Serif, noseći Meduzinu glavu , zastao je u Etiopiji
Tu se zaljubio u Andromedu , kćer kralja i kraljice Kasiopeje.
Odveo ju je u Arg .Imali su 6 sinova i jednu kćer.Njihovi potomci su vladali Mikenom.


Perzej se vratio na ostrvo gde je ubio nasilnog Polidekta Meduzinom glavom, a Dikta učinio kraljem.
Perzej je posle vratio sve čarobne posuđene stvari, a Meduzinu glavu dao je Ateni za njen štit.( gorgonion.)


tumblr_owmy4jYJr11qa1j80o1_1280.jpg

Perseus (1869)
Joseph Blanc


800px-Perseus_Canova_Pio-Clementino_Inv969.jpg

Perseus (18.vek)
Antonio Canova
 

Aždaja​

Aždaja je ogromno čudovište nakaradnog oblika, koje se još naziva i aždaha, aždahaka ili,
pogrešno, ala. Ima velike čeljusti, oštre zube i dug, skoro zmijski jezik, uvek ima i četiri noge i dugačak rep, a umesto jedne ima tri, pet, pa i više glava. Aždaja živi po velikim vodama gde
sačekuje prolaznike, izranja i proždire ljude i životinje. Aždaje često žive u dubokim jezerima,
u blizini velikih šuma, odakle izlaze oko ponoći, da bi se hranile. Osim u jezerima, ima ih i u
širokim rekama, a neki kažu čak i u moru. U nekim krajevima za dugu na nebu veruje se da
je aždaja koja pije vodu.

d66b621142f676cb772a9fe511b8269a19526ccdv2_hq.jpg
 
Titania


1024px-Henry_Fuseli_-_Titania_and_Bottom_-_Google_Art_Project (1).jpg

Titania And Bottom (1790)
Henry Fusell


U tradicionalnom folkloru Titanija je kraljica vila.kraljica vila.
Titanijino ime je više opisno nego lično.
„Titanija“ jednostavno znači da potiče od Titana.
Rimski pisac Ovidije nam u Metamorfozama kaže da je Titanija drugo ime ili aspekt boginje Dijane.
Rimljani su Dijanu takođe povezivali sa grčkom boginjom Artemidom, koja je prvenstveno bila boginja prirode, posebno izvora i vodotoka .
Pod maskom boginje šume i vode, Artemida je imala očigledne veze sa duhovima prirode .


Šekspirov-San letnje noći-
Šekspirova Titanija je veoma ponosno stvorenje i ima supruga Oberona.Zbog čarolije Oberonovog sluge Paka, Titanija se magično zaljubljuje u tkača Nika Botoma, kome je Pak dao glavu magarca.
1280px-Edwin_Landseer_-_Scene_from_A_Midsummer_Night's_Dream._Titania_and_Bottom_-_Google_Art_...jpg

San letnje noći-scena, Titanija i Botom (1851)
Edwin Landseer
 
PAN

Pan
je bog pastira, stada, njiva, šuma, polja - njihov zaštitnik i zaštitnik lovaca,
stoga ga se naziva i zaštitnikom prirode.
Osim toga ljubitelj je muzike. Pan je sin nimfe Driope i boga Hermesa.
Panov je pandan u rimskoj mitologiji je FAUN.

Pan je prikazivan sa kozjim stražnjim nogama i rogovima,
ima ljudsku glavu i torzo, kozji rep, uši i jarčevu bradu ,
a celo telo mu je prekriveno dlakama.
U likovnoj umetnosti Pan je često predstavljan, posebno na slikanim posudama i reljefima,
i to kako igra u društvu nimfi ili kako ih progoni.


Arnold Bocklin Tutt'Art@ (32).jpg

Arnold Bocklin

Arnold Bocklin Tutt'Art@ (33).jpg

Arnold Bocklin


Mitologija je zapamtila mnoge Panove ljubavne jade.
Kada se Pan zaljubio u nimfu Pitiju, i kada ga je ona videla -od straha se pretvorila u omoriku.
Potom se zaljubio u nimfu Siringu, no, ona se opet od straha odlučila za skok u močvaru i tamo se pretvorila u trstiku.
Naklonost je jedino dobio od nesretne nimfe Eho- kojoj pak ljubav nije uzvratio Narcis.
No i ona ga je odbila na kraju.
Pan je bio zaljubljen i u Dafnisa ,kojeg je učio svirati..(U Dafnisa je bio zaljubljen i Apolon)
**Dafnis je bio sin boga Hermesa i sicilske nimfe.


Arnold Bocklin Tutt'Art@ (5).jpg

Arnold Bocklin
 
Demon
65d92b44c9b89473330a9de7fd7acb52demon.jpg

Demon (grč. δαίμων, daimon - duh, biće) je bestelesno mitološko biće za kojega se u grčkoj mitologiji držalo da je zlo.Kasnije se, pretvorila u pravog demona koji se počeo držati za zlo biće
koje želi odvesti čoveka na krivi put, dalje od Boga. Demone su također zvali , ili palim anđelima. Demonski zavodnici žena su se zvali incubi; muškaraca succubi. A potomke takvih incubi demona
i žena se smatralo vešticama.
 
HIMERA

Himera
(ili Himajra od grč. Χίμαιρα - koza, odnosno Himer ili Himajr - jarac)
Homer je zamišlja spreda kao lava,zadnjeg dela kao zmaja, u sredini kao kozu.
Izraz himera u mitologiji označava mitološka bića koja su spoj više životinja,

  1. Kći Tifona i Ehidne, strašno čudovište koje je othranio Amisodar, kralj u Kariji. Iz usta bljuje vatru. Živela je u jednoj pećini i pustošila Likiju. Progutala je mnogo ljudi i životinja. Onda je njen sused Jobat, plašeći se da ona ne provali u njegovu zemlju, poslao Belerofonta da se s njom bori. Uz pristanak bogova koji su želeli da oslobode zemlju te bede, heroj Belerofont ju je ubio upotrebivši krilatog konja Pegaza.
  2. Po pojedinim verzijama grčkih mitova, nemejski lav je izdanak Himere, a Sfinga je kći psa Orta i Himere.
  3. Nimfa koju je voleo lepi pastir Dafnid i zbog koje ga je ljubomorna nimfa Nomija (ili Ehenajida ili Ksenija) prvo oslepila, zatim okamenila.
  4. Postoji teorija da su Kimbri ili Himerci dobili ime po Himeri koju su poštovali. Takođe istoimeno božanstvo se pripisuje i Amazonkama. Antički toponim nalazimo i u Južnoj Italiji....



1024px-Chimera_di_Arezzo.jpg

HIMERA iz Areca-
(Bronza)
Ertrurska umetnost,5 vek p.n.e.




800px-Chimera_Apulia_Louvre_K362.jpg

Himera
Apulija (350 p.n.e.)



1280px-Bellerophon_killing_Chimaera_(mosaic_from_Rhodes).jpg

Belerofont ubija Himeru
Detalj mozaika sa Rodosa
 
E_6drJKVIAMPrVg

Леон-Хенри-Марие Фредериц (1856-1940) "Алегорија ноћи"
Слика је инспирисана грчком митологијом, у којој Ноћ персонификује жену у велу.
Она је мајка близанаца, Спавања и смрти, приказаних овде као двоје деце.
 
EUROPA I BIK


1024px-Tizian_085.jpg

Rape Of Europa
Ticijan



Europa (. Ευρώπη, Eurốpê)
U grčkoj mitilogiji bila je prekrasna feničanska princeza
Po kojoj je i kontinent Evropa dobio ime.

Europinogrčko ime sastavljeno je iz dva dela-
ευρυ- = "širok" i οπ– = "oko", "lice".
Metaforički može značiti da je otvorenog uma, širokih pogleda....

Mnogo je priča o Europinom poreklu , no svi se slažu da je Feničanka.
Govori se da je kći feničkog kralja Agenora i kraljice Telefase ili Argiope.
Homer u Ilijadi piše da je kći Agenorova sina Feniksa.
Na Krit ju je doneo Zevs na svojim leđima .
Herodot tvrdi da su je ukrali sami Krićani
Nakon što je stigla na Kretu, Europa je rodila tri sina:
Minosa, Radamanta i Sarpedona.
Udala se za Astreja. Prema mitologiji, otac njezine dece jeste Zevs.


800px-Moreau,_Europa_and_the_Bull (1).jpg
)
Evropa i bik (1869)
G.Moreau

Zevs se zaljubio u Europu i odlučio ju je zavesti ili silovati iskoristivši činjenicu da je njegova žena Hera bila odsutna.
Pretvorio se u prekrasnoga belog bika sa zlatnim rogovima i sakrio u stado Europinog oca.( :mrgreen: )
Dok se Europa jednog dana kupala sa prijateljicama , plesala i brala cveće -videla je bika , pomilovala ga
kitila mu rogove cvećem te mu se popela na leđa. Zevs je iskoristio priliku, otrčao do mora i zaplivao s njom na leđima, prema Kritu.

Na Kritu joj je i sam otkrio svoj identitet, a Europa je postala prva kretska kraljica.
Zeus joj je dao tri dara da bi se iskupio za silovanje koje je počinio pod drvetom čempresa.

-Talos (Τáλως) - svojevrstan robot, u nekim verzijama -bik.
-Laelaps(Λαῖλαψ - pas koji nikad nije promašio plen
-Koplje (ακόντιο) - koje uvijek pogađa

**U drugoj inačici priče, boginja Afrodita je zajedno sa svojim sinom Erosom
odaslala je ljubavne strele u Zevsa koji se odmah zaljubio u Europu
te ga je srce prislilo da je dobije pod svaku cenu.**

77273456_2021291107973928_3635457557117534208_n.jpg

Evropa i bik
G.Dante
 
8a1d084b0220ed6b11e8e2e4feaab5e6harpij mythologie.jpg
Harpije su, kako se navodi, ćerke morskog boga Taumanta i okeanide Elektre. U početku su ružno predstavljane, a kasnije ih je mitologija modifikovala u prelepa ženska stvorenja sa velikim krilima i dugim kosama. Zbog njih, trački kralj Finej nije mogao da se najede nikada i to za kaznu, a bile su opisane i kao one koje su odnosile duše u Had.
 


Golem

art2_16.jpg

Dave Wachter-Golem



(hebrejski. גולם) je, u židovskom folkloru, živo antropomorfno stvorenje stvoreno isključivo od nežive materije (uglavnom gline ili blata)
Reč "golem" se spominje jednom u Bubliji (Psalam 139:16, u reči "?" (heb, גלמי – "?")
označavajući bezformu materiju, ljudsko biće koje koje nije u potpunosti završeno.
U savremenom hebrejskom jeziku reč "golem" se uporebljava u značenju "bezuman" ili "bespomoćan".

b75173323f179f3d19e955e204603006524f6c72r1-1030-1030v2_hq.jpg

Golem By Nele Diel



Najranije priče o Golemu se pojavljuju u judaizmu, Prema Talmudu , Adam je stvoren kako golem, u prvim satima njegove egzistencije.
Adam je tu živ, ali nije potpuno završen, nije do kraja ispunjen životom i svešću.
Tek kasnije tokom srednjeg veka reč "golem" biva povezana s magijskom tradicijom, vezanom za mogućnost stvaranja ljudskog oblika putem formula, božijih imena i permutacija i kombinacija jevrejskog alfabeta.
Golem je biće bez duše,, bez sposobnosti izražavanja, ali napravljeno tako da razume naredbe.
Golem je dobijao naredbe koje su bile ispisane na list papira i stavljane mu u usta.
Koristio se kao sluga u kućnim poslovima ili kao sredstvo da ispuni mračne namere svoga tvorca i nekome nanese zlo.



Golem_and_Loew (1).jpg

Rabin Juda Lev Ben Bezabel i Golem (1899)



Prema priči Praški rabin Juda Lev ben Bezabel "hasidim" što znači "jevrejski mudrac" je krajem 16 veka konstruisao golema da zaštiti Praški geto od progona. Rabin ga je konstruisao od gline i blata na obali reke Vltave , oživljavajući ga kroz određene rituale. Kako je golem rastao postao je sve agresiviniji šireći strah i teror.
Rudolf II, car Svetog rimskog carstva je preklinjao rabina da uništi golema, obećavajući da će zaustaviti progon Jevreja.
Rabin je uništio golema tako što je sa čela isbrisao prvo slovo reči "emet" ( אמת – "istina") gde je ostala reč "met" ( מת – "smrt").
Istog trenutka telo golema se raspada i pretvara i ogromu masu gline i blata, u ono od čega je i stvoren.
 

Back
Top