Danas 34+1, znači ceo dan smo ušli u 35. nedelju
Ok se osećam, osim, naravno, bolova u kičmi, oticanja nogu, gorušice i sličnih pratećih stvari. Ali stomak je ok, ubi me od svraba, znači da bebe rastu i da se širi koža

Trebalo je danas da idem da dam krv i urin, kao i urinokulturu, ali nisam otišla. Juče je zaova slavila rodjendan, pa sam jela sve i svašta, uključujući i 3 parčeta torte

... da sam otišla, opet bi rezultat pokazao ogromnu glukozu, koju realno nemam. Otići ću sutra, jedan dan manje više...
I tako, guramo dan po dan...

Bebe su nešto aktivnije ovih dana, ne bi me čudilo da pokušavaju da se okrenu. Ipak je njima prirodni položaj da prednjače glavicom, a ne karlično. Ne verujem da će imati mesta da se okrenu, čisto sumnjam, ali ajde... meni sve jedno sleduje CR, kako god one bile.
Nešto sam razmišljala... toliko sam bila uporna da se porodim prirodno, da izbegnem CR, a sada sam se pomirila sa CR-om. Njih je dvoje, i toliko su se izvrteli u stomaku za svo ovo vreme, više i ne znam sa koje strane je devojčica, a sa koje dečak, na svakom UZ su drugačije. NIje mi do sada palo na pamet, ali trebalo bi razmišljati i o tome - pupčane vrpce, gde su one obmotane i koliko puta? U toku prirodnog porodjaja, kad puknu oba vodenjaka, ko zna kako mogu i medjusobno da se isprepletu... Mala je verovatnoća, ali ipak, to su moja deca, ne bih se oslanjala na verovatnoću. Sigurica je sigurica.
