Kurti: Srbija bila demokratija samo za vreme Đinđića

ritvik

Obećava
Banovan
Poruka
84
Premijer Kosova Aljbin Kurti, izjavio je povodom 20 godina od ubistva bivšeg srpskog premijera Zorana Đinđića, kazao je da je "Srbija za dva veka postojanja imala svega dve godine demokratije“ – upravo za vreme Đinđića.

Kurti navodi da je Đinđić jedan od retkih srpskih političkih lidera koji nisu sarađivali sa Miloševićem, dodajući da će danas u Beogradu biti „mnogo lažne tuge i lažnih suza za Đinđićem“, prenosi KoSSev.

„Đinđić je u tadašnjim prilikama bio demokrata, međutim, u smislu intelektualne formacije i filozofske orijentacije, čak i kada se promenio, bio je pod velikim uticajem Frankfurtske škole kojoj je dugovao kritičko promišljanje opozicionog stava. Dok se divio ‘komunikativnoj akciji’ Jirgena Habermasa, njegov omiljeni film bio je ‘Andrej Rubljov’ Andreja Tarkovskog“, kazao je Kurti.

Kosovski premijer podseća da su na po 40 godina zatvora osuđeni bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva Đinđića.

On dodaje da nalogodavci nikada nisu otkriveni – „možda zbog toga što su bili poznati u to vreme“.
„Ova dvojica su i ratni zločinci na Kosovu, organizatori i izvršioci masakra nad Albancima, a zajedno sa Goranom Radisavljevićem – Gurijem, navodno su učesnici opsade Jašarijevih u Prekazu. Organizovani kriminal, ratni zločini i šovinistička diktatura idu ruku pod ruku“, naveo je Kurti.
Kosovski premijer ujedno navodi da je sa vladom Zorana Đinđića tri četvrtine stanovništva Srbije podržavalo članstvo u EU, a da je sada to pala na svega trećinu.
„Vreme koje je teklo posle njega dalo je težinu suprotnoj strani demokratije. Vreme dolazi, izgleda da će se tu nešto uskoro promeniti“, konstatuje Kurti.
Đinđić je ubijen u atentatu 12. marta 2003.
A993414D-B42F-41D9-AE0A-339C6F63206E.jpeg

https://n1info.rs/vesti/kurti-srbija-bila-demokratija-samo-za-vreme-djindjica/
Režim radikalne stranke ima izrazito nedemokratski karakter.
Čedomir Jovanović tvrdi da je Vučić izmenjen čovek.
To njegovo uverenje je lažno.
 
„Đinđić je u tadašnjim prilikama bio demokrata
znaci baba jaga je u stvari za kurtija, pa preko velike albanije da se domogne eu pasosa, buduci da od srbije mrka kapa da ce u eu
Kosovski premijer ujedno navodi da je sa vladom Zorana Đinđića tri četvrtine stanovništva Srbije podržavalo članstvo u EU, a da je sada to pala na svega trećinu.
sto jes jes, sns nam je ogadio i blera i merkelku, i sve svoje lepe svabe, pervert

da je djiki ziv, drugacije bismo pevali, ma vec bi bili u eu, ali sa aljekom necemo, nema sile da nas natera sa kradikalima nigde da idemo, ni u dubai

neka se yugo-cvarak ljubavise sa njim, mi necemo
Režim radikalne stranke ima izrazito nedemokratski karakter.
Čedomir Jovanović tvrdi da je Vučić izmenjen čovek.
To njegovo uverenje je lažno.

.naravno, ali kada ti to kazes, nekako nam slatko
 
Poslednja izmena:
Курти јеби, јеби ...
Лако ти је сад кад смо слуђени тотално !

Керови нам нејач развлаче ми ни њих не умемо да решимо,
ма не да не умемо него их још бранимо, а осуђујемо нападнуте да нису довољно добри људи
и да не воле кере !

Курти мој, код нас морају кере да се воле иначе најебасмо !
 
Jedan intervju ne čini od kvislinga heroja.
Ipak su Kurtija đinđuva i Koštunica pustili iz zatvora.
To je tačno ali u hijerarhiji izdajstva ubedljivo najveći kvisling jeste Vučić. Čovek je Briselskim sporazumom predao sve ingerencije države Srbije na kvazi državu a Vašingtonskim sporazumom prekršio ustav i sve zakone Srbije predavši Gazivode stranoj zemlji.
Slabo je Kurti slušao Đinđića. Teže bi mu bilo sa njim nego sa Vučićem.

Jako zanimljiv intervju , on naime nagoveštava vlastitu smrt.
 
Slabo je Kurti slušao Đinđića. Teže bi mu bilo sa njim nego sa Vučićem.


U jednom momentu Djindjic kaze "Ako nam ga Savet Bezbednosti uzme, barem da znamo na cemu smo".

Ipak je on mrtav vec 20 godina, pa nije doziveo da vidi razvoj situacije. To je bilo par godina nakon 1999. pravac Kosova je bio tada odredjen vec 95% samim povlacenjem svih elemenata drzavnosti Srbije, ali ajde da kazemo da je tada bilo tih 5% nepoznanica, kako ce se definisati krajnji status.

Svi su bili stava da je oduzimanje Kosova kazna Milosevicu a ne Srbiji, pa ce se promenom vlasti, promeniti i odnos prema tom pitanju. A u sustini, to nikada nije slucaj, i nikakvi njegovi "prijatelji" sto kaze Djindjic, ne podizu stvar na nivo vojne intervencije, pa onda revidiraju svoj stav jer im je dosao prijatelj na vlast.

Da li je ovo bio malo populisticki intervju ili politicka kratkovidost Djidje, ne bih znala reci.
 
„Đinđić je u tadašnjim prilikama bio demokrata, međutim, u smislu intelektualne formacije i filozofske orijentacije, čak i kada se promenio, bio je pod velikim uticajem Frankfurtske škole kojoj je dugovao kritičko promišljanje opozicionog stava. Dok se divio ‘komunikativnoj akciji’ Jirgena Habermasa, njegov omiljeni film bio je ‘Andrej Rubljov’ Andreja Tarkovskog“, kazao je Kurti.
i stenli kubriku kad su ga pitali koji mu je omiljeni reditelj rekao da je to vudi alen :rotf:

engleski receno what a steaming pile of bullshit...kurti govori o djiki, a tad je bio u uniformi i nisanio na njega dok je on drzao cuveni poslednji govor u kosova polju kako je ko ovca nasankan i prevaren od nemaca i amerikanaca...

tako je kad istoriju pisu dileje i polovnjaci
 
U jednom momentu Djindjic kaze "Ako nam ga Savet Bezbednosti uzme, barem da znamo na cemu smo".

Ipak je on mrtav vec 20 godina, pa nije doziveo da vidi razvoj situacije. To je bilo par godina nakon 1999. pravac Kosova je bio tada odredjen vec 95% samim povlacenjem svih elemenata drzavnosti Srbije, ali ajde da kazemo da je tada bilo tih 5% nepoznanica, kako ce se definisati krajnji status.

Svi su bili stava da je oduzimanje Kosova kazna Milosevicu a ne Srbiji, pa ce se promenom vlasti, promeniti i odnos prema tom pitanju. A u sustini, to nikada nije slucaj, i nikakvi njegovi "prijatelji" sto kaze Djindjic, ne podizu stvar na nivo vojne intervencije, pa onda revidiraju svoj stav jer im je dosao prijatelj na vlast.

Da li je ovo bio malo populisticki intervju ili politicka kratkovidost Djidje, ne bih znala reci.

populistički nije bio jer je posle toga i ZBOG TOGA i ubijen
zapravo mislim da ga nisu ni ubili STRANCI već lično naši ljudi, kojima je Zoran
zašao u posed, tj rodoljublje, plašili su se da ako bi on zašao u to dvorište,

da bi ih oduvao samo tako, a onda sa bivšim glasačima SRS i SPS i svojim DS
bi bio nepobediv....
al svejedno ubilo ga je ono što je sam stvorio....
prodali samo Miloševića za donatorsku konferenciju!

 
Иако је био тек нешто више од мафијаша, или да будемо реални, политичко крило српске мафије, Ђинђићево убиство је срамота за Србију. То значи да земља није могла да сачува државног функционера, што је значило да смо испод нивоа афричке колоније. Ђинђићево убиство је дакле срамота за Србију, на много начина, а трагедија за његову породицу, децу, жену.

Са друге стране нису успели ни покушаји да се направи култ светог Зорана Ђинђића, који је почео одмах након његовог убиства. Јер је његова заоставштина ипак била трагична за Србију. Он је инсталирао екипу нових тајкуна који су састављени делом од Слобиних тајкуна, делом од ДОС-овских. Покренуо је транзициону пљачку и отимање. Са ДОС-ом је радио скупштинско насиље, где је покушао да истисне ДСС. На националном плану покренуо је таласе извињавања, хашке кривице, предавао је људе Хагу, закључно са Слобом.

И поред све медијске машинерије да је неки реформатор и политички просветитељ, хвала Богу код већине народа је остао упамћен као лопов и издајник, што је реално и био. И као такав ипак није заслужио онакав крај. На жалост, иронијом судбине, погинуо је од људи које је толерисао, али је изгубио контролу.

Данас, више од две деценије како су Слоба и Ђинђић упокојени, грађани много лепша осећања гаје према Милошевићу него према Ђинђићу. Дакле суд историје је неумољив и џаба сви медијски спинови, силовање медијског простора у којем су Ђинђића величали а Слобу усер.авали.
 
Иако је био тек нешто више од мафијаша, или да будемо реални, политичко крило српске мафије, Ђинђићево убиство је срамота за Србију. То значи да земља није могла да сачува државног функционера, што је значило да смо испод нивоа афричке колоније. Ђинђићево убиство је дакле срамота за Србију, на много начина, а трагедија за његову породицу, децу, жену.

Са друге стране нису успели ни покушаји да се направи култ светог Зорана Ђинђића, који је почео одмах након његовог убиства. Јер је његова заоставштина ипак била трагична за Србију. Он је инсталирао екипу нових тајкуна који су састављени делом од Слобиних тајкуна, делом од ДОС-овских. Покренуо је транзициону пљачку и отимање. Са ДОС-ом је радио скупштинско насиље, где је покушао да истисне ДСС. На националном плану покренуо је таласе извињавања, хашке кривице, предавао је људе Хагу, закључно са Слобом.

И поред све медијске машинерије да је неки реформатор и политички просветитељ, хвала Богу код већине народа је остао упамћен као лопов и издајник, што је реално и био. И као такав ипак није заслужио онакав крај. На жалост, иронијом судбине, погинуо је од људи које је толерисао, али је изгубио контролу.

Данас, више од две деценије како су Слоба и Ђинђић упокојени, грађани много лепша осећања гаје према Милошевићу него према Ђинђићу. Дакле суд историје је неумољив и џаба сви медијски спинови, силовање медијског простора у којем су Ђинђића величали а Слобу усер.авали.

Bas suprotno. Decenijama se gradi taj kult, kako je bio, kako ti kazes nesto vise od mafijasa, najvece zlo koje je hodalo i koje je paradoksalno za malo vise od dve godine na mestu premijera, ucinio toliko toga loseg sto nas i danas progoni. Istina je da i da je hteo, nije mogao, jer nije imao toliku moc i kontrolu. Vladao je isuvise kratko i u sirokoj koaliciji da je samo mogao da sanja apsolutnu moc i kontrolu tog tipa.

Kao sto ni jednog pre njega, a ni posle njega, postavljanje tajkuna, pljackanje drzavne imovine ni skupstinsko (osmosednicko nasilje) nije kostalo glave, apsurdno je tvrditi da je navodno stradao od neke tajne ruke pravde, jer je bio toliko los. Stradao je najvise zbog starih struktura koje su se uplasile izrucenja Hagu i smatrale da ce se ubistvom spasiti i opet preuzeti vlast. Haga se nisu spasiili, ali oni sto su ostali su se vrlo brzo reorganizovali i vec 2008. vratili na vlast.
 
Bas suprotno. Decenijama se gradi taj kult, kako je bio, kako ti kazes nesto vise od mafijasa, najvece zlo koje je hodalo i koje je paradoksalno za malo vise od dve godine na mestu premijera, ucinio toliko toga loseg sto nas i danas progoni. Istina je da i da je hteo, nije mogao, jer nije imao toliku moc i kontrolu. Vladao je isuvise kratko i u sirokoj koaliciji da je samo mogao da sanja apsolutnu moc i kontrolu tog tipa.

Kao sto ni jednog pre njega, a ni posle njega, postavljanje tajkuna, pljackanje drzavne imovine ni skupstinsko (osmosednicko nasilje) nije kostalo glave, apsurdno je tvrditi da je navodno stradao od neke tajne ruke pravde, jer je bio toliko los. Stradao je najvise zbog starih struktura koje su se uplasile izrucenja Hagu i smatrale da ce se ubistvom spasiti i opet preuzeti vlast. Haga se nisu spasiili, ali oni sto su ostali su se vrlo brzo reorganizovali i vec 2008. vratili na vlast.
Не да није страдао од тајне руке правде, него је страдао од сопствене мафије коју није исконтролисао. Његов је био земунски клан, јер свака власт воли да има инстант мафију која ће им бити на располагању за све оно што држава не сме радити. Имају и данас, али када неко порасте превише, онда се сасече. Отуд циркус са Беливуковим кланом.

Иначе све што је чињено није смело ни Ђинђића да кошта главе. Јер то је катастрофа, наравно за његову породицу, али и за нашу државу. Јер шта говори када држава не може да заштити премијера, говори да смо гори од банане.

А то смо били. Јер су наше тајне службе, уместо да се боре против мафије, јуриле Ратка и Радована. Јер су сви затварали очи пред почетком приватизационе пљачке. Нису се бавили многим другим стварима. Неки кажу да је земунски клан био неуништив, да је био толико јак, а онда након Ђинђићевог убиства расформираше их за пар дана.

Иначе Ђинђићева заоставштина је и та да је он створио услове да се 2008. године они против којих се борио, врате на власт. Јер реално Ђинђић ни у једном тренутку није био популаран у народу. Он није био лице које се супротставило Слоби на изборима 23. септембра 2000. године, то је био Коштуница. Зато што је и Ђинђић знао да је из његовог претходног политичког рада, народ Србије не може да подржи ту либерално-левичарску-грађанску опцију, посебно не што долази заједно са новом групом лешинарских тајкуна. Али је Зоран итекако знао да после 5. октобра без проблема преузме све полуге власти. И он је правио такве компромисе где је једино било битно да се не изгуби власт. У то име долази и 2008. година и да би се спречила коалиција радикала и СПС-а, долази до невероватног "помирења" ДС и СПС.

Две странке које су се директно оптуживале да су једна другој убиле лидера, обе су показале прагматичност и еластичност када је у питању грабљење власти. Тако да је крвави ДС опрао крвави СПС.

Углавном, данас се много више људи гади Ђинђића, више цени Милошевића. Ја не волим ни једног ни другог, оба култа су дубоко поремећена, јер ниједан од њих двојице није задужио Србију нечим добрим да бисмо их се сећали по добру.
 
Premijer Kosova Aljbin Kurti, izjavio je povodom 20 godina od ubistva bivšeg srpskog premijera Zorana Đinđića, kazao je da je "Srbija za dva veka postojanja imala svega dve godine demokratije“ – upravo za vreme Đinđića.

Kurti navodi da je Đinđić jedan od retkih srpskih političkih lidera koji nisu sarađivali sa Miloševićem, dodajući da će danas u Beogradu biti „mnogo lažne tuge i lažnih suza za Đinđićem“, prenosi KoSSev.

„Đinđić je u tadašnjim prilikama bio demokrata, međutim, u smislu intelektualne formacije i filozofske orijentacije, čak i kada se promenio, bio je pod velikim uticajem Frankfurtske škole kojoj je dugovao kritičko promišljanje opozicionog stava. Dok se divio ‘komunikativnoj akciji’ Jirgena Habermasa, njegov omiljeni film bio je ‘Andrej Rubljov’ Andreja Tarkovskog“, kazao je Kurti.

Kosovski premijer podseća da su na po 40 godina zatvora osuđeni bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva Đinđića.

On dodaje da nalogodavci nikada nisu otkriveni – „možda zbog toga što su bili poznati u to vreme“.
„Ova dvojica su i ratni zločinci na Kosovu, organizatori i izvršioci masakra nad Albancima, a zajedno sa Goranom Radisavljevićem – Gurijem, navodno su učesnici opsade Jašarijevih u Prekazu. Organizovani kriminal, ratni zločini i šovinistička diktatura idu ruku pod ruku“, naveo je Kurti.
Kosovski premijer ujedno navodi da je sa vladom Zorana Đinđića tri četvrtine stanovništva Srbije podržavalo članstvo u EU, a da je sada to pala na svega trećinu.
„Vreme koje je teklo posle njega dalo je težinu suprotnoj strani demokratije. Vreme dolazi, izgleda da će se tu nešto uskoro promeniti“, konstatuje Kurti.
Đinđić je ubijen u atentatu 12. marta 2003.
Pogledajte prilog 1309487
https://n1info.rs/vesti/kurti-srbija-bila-demokratija-samo-za-vreme-djindjica/
Režim radikalne stranke ima izrazito nedemokratski karakter.
Čedomir Jovanović tvrdi da je Vučić izmenjen čovek.
To njegovo uverenje je lažno.
А за време Ђинђића су кукали да је власт лоша. Не може им се угодити.
Не да није страдао од тајне руке правде, него је страдао од сопствене мафије коју није исконтролисао.
Није то била његова мафија. Да је била његова, не би га никада убили. Хтео човек да направи план за Косово, амерканцима се није свидело... И остатак знамо.
Камере пред уласком у владу мистериозно не раде. Нико "случајно" не дочекује премијера тај дан.
Лепо је рекао Миле Исаков "Постојала је прећутна сагласност за убиство Ђинђића".
СПО и разне друге организације су пумпале јавност са причама да је Ђинђић овакав или онакав, његова подршка у народу пре 2003 је била мала.
Очигледно да није било интереса да се истрага доведе до краја, што је највећа трагедија.
 
А за време Ђинђића су кукали да је власт лоша. Не може им се угодити.

Није то била његова мафија. Да је била његова, не би га никада убили. Хтео човек да направи план за Косово, амерканцима се није свидело... И остатак знамо.
Камере пред уласком у владу мистериозно не раде. Нико "случајно" не дочекује премијера тај дан.
Лепо је рекао Миле Исаков "Постојала је прећутна сагласност за убиство Ђинђића".
СПО и разне друге организације су пумпале јавност са причама да је Ђинђић овакав или онакав, његова подршка у народу пре 2003 је била мала.
Очигледно да није било интереса да се истрага доведе до краја, што је највећа трагедија.
Danas pričamo kako je pred kraj života naglo počeo da se bori za Kosovo ili protiv mafije. Prave se mitovi i Legende od toga. Činjenica je međutim da je i sa takvim stavovima pred kraj života imao manje od 10% podrške u narodu.
Generalno se ne slažem sa tvojim postom :) I ja mislim da je to bila ista ona mafija uz pomoć koje se na ulici dočepao vlasti i koju posle nije mogao da kontroliše.
Verovatno je imao ubica svog života u svojim redovima. Ta priča mi je poznata i oko toga se možemo složiti.
I nije samo "blesavi" Vuk širio neke priče o Djindjiću. Tu su pre svega bili svi tadašnji i sadašnji Radikali(uključujući i Vučića i Tomu) ali I mnogi iz tadašnje opozicije.
 

Back
Top