KUNG FU

PA KUA KUNG FU

Osnivac Pa Kua stila je Dong Hai-Chuan(1796-1880). Rodjen je u jednom malom gradicu u Hebei provinciji na severoistoku Kine. U mladosti je trenirao nekoliko razlicitih stilova kung fu-a, Lo Han severni saolin , Ba Faquan ,Hung Guan xsing, i Men quan , koji su bili siroko rasprostranjeni u to doba . Bio je poznat kao vest i iskusan borac. Prica dalje govori da je krenuo na putovanje po po planinama Da Ba i Jinsau Anhui Zhei koje se nalaze u provincijama Secuan i Sanxi , gde je, kako se predpostavlja postao clan taoisticke sekte „ Kompletna istina Quan Zhena”. Pripadnici ove sekte su imali specifican nacin molitve , oni su hodali po krugu, koji su nazivali „zhuan tian zun”, izgovarajuci jednu ili dve mantre ,i na taj nacin odavali postu nebesima . Inspirian tim kruznim kretanjem , a na osnovu svog ranijeg iskustva i onoga sto je naucio od monaha Dong Hai – chuan je kreirao potpuno novi borilacki sistem koji je nazvao Pa Kua.
Kasnije se Dong zaposlio kao sluga na dvoru prica Shu-a , gde je primecena njegova vestina kretanja izmedju stolova i ljudi za vreme banketa . Posle demonstracije svoje vestine princ je Donga zaduzio za obuku carske garde. Dva najpoznatija Dongova ucenika su Chang Chan Kuei(1859-1940) i Chen Ting Hua(?-1900)
Chang Chuan Kuei je rodjen u selu Ho Hung Yan u Hebei provinciji. Rano je poceo da trenira stil po imenu Yen Chen Fist . Zbog svog talenta dobija poseban tretman od svog instruktora i trenira odvojeno od ostalih ucenika. Kasnije, Chang postaje lovac na ucene,i u to vreme srece cuvenog Pa Kua majstora Chen Ting Hua. Buduci da su iz istog mesta ,dva coveka brzo postaju prijatelji , a nedugo potom Chen Ting Hua odvodi svog novog prijatelja kod svog ucitela Dong Hai –chuan-a radi obuke.
Ova dva borca su bila u svoje vreme veoma poznata po borbama na platformama koje su predstavljale neku vrstu ringa . Ove borbe su bile jako popularne i brzo su proslavile dvojicu prijatelja koju su se pokazali kao vrsni borci . Jednom prilikom je Chang udavio konja stezuci ga samo jednom rukom , a takodje je pobedio nekoliko Japananskih boraca.
Njegov najpoznatiji ucenik Chiang Jung Chiao (1890-1971) . On je takodje iz hebei provincije i vrlo rano je poceo da se bavi borilackim vestinama . Poceo je da trenira sa svojim ocem i stricem . Od svog prijatelja Tang Shin Lin-a je naucio tai ci , a kasnije je putovao u Tandjin da bi od njaboljih majstora tog doba ucio Hsnig i. Takodje je ucio kod njpoznatijeg macevaoca tog dog doba Li Cching Lina . Tokom 1920-ih pocinje da pise knjige o borilackim vestinama ,da bi ih na kraju napisao 25 sto ga cini jednim od najplodnijih pisaca svoga vremena .
Pa kua je jedan od najkompleksnijih borilackih stilova uopste. Zasniva se matematicko misticnim simbolima trigrama i heksagrama koji su osnova knjige promena ‘ji Djing” . Ime Pa Kua znaci boks osam trgrama . Pronalazak ovih simbola se pripisuje caru Fu –Hi-u . Postoji osam trigrama koji sematski pokazuju promene Jina i Janga . Ako se dva trigrama sastave dobija se heksagram kojih ima 64 , koliko ima i osnovnih pozicija u Pa Kua stilu. Kretanja su veoma slozena i podsecaju na balet , zastupljeni su uglavnom kruzni pokreti. Majstori mogu rotacijom tela bez promene polazaja da izbegnu udarac . Pored udaraca rukom i nogom koriste se i tehnike bacana i poluga . Postoje dva stila Pa Kua vestine , ito Pa Kua Chuan koja koristi zatvoren dlan odnosno pesnicu i Pa Kua Chang koji ne koristi pesnicu uopste vec se udara otvirenim dlanom . Inace ovaj stil je tipican predstavnik mekih odnosno unutrasnjih skola kung fu-a .Ipak i pred sve svoje mekoce ovaj stil ima realnu upotrbnu vrednost.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Životinjski Kung Fu stilovi

Ovi stilovi borenja zasnovani su na principima koje pojedine zivotinje koriste u borbi, njihovim fizickim karakteristkama, i karakteru. Vecina je nastala negde pri kraju prvog milenijuma. Kina u to vreme prolazi kroz velike kulturne i ekonomske promene. Pocevsi od perioda Tang dinastije ( 618 – 907) koji se naziva zlatno doba kineske istorije, preko perioda pet dinastija ( 907- 960 ) do Sung dinastije( 960- 1297). Kina prolazi kroz niz pozitivnih kulturnih, socijalnih.i ekonomskih promena. Manastir Saolin u to doba vec 500 godina star takodje je iskusio promene. Mnogi kung fu stilovi nastali su i nestali tokom ovog perioda. Manastir Saolin ima cetiri glavna hrama i verovatno mnogo manjih. Preko stotinu stilova borenja je nastalo u ovom periodu, a veliki deo njih je nastao kopiranjem nacina borenja zivotinja. Postoje mnoge legende koje govore o tome kako su razliti majstori borenja, uglavnom monasi, posmatrali borbe razlicitih zivotinja i na osnovu tog iskustva razvijali nove stilove borbe. Neki su stilovi kompletni borilacki sistemi, neki predstavljaju pod-sisteme vecih sistema borenja. Dobar deo ovih kung fu stilova vise ne postoji, pa se o njima vrlo malo zna.


Za neke se zna samo da su postojali u jednom vremenskom periodu i nista vise, za neke se zna smo ime osnivaca. Neki stilovi su se spojili sa drugima i tako su dobijene potpuno nove borilacke vestine, neki se ne poducavaju javno, a neki nemaju mnogo sledbenika. Neki su nestali jer njihovi osnivaci nisu imali ili nisu zeleli ucenike. Dobar deo ovih stilova nestao je zbog toga sto su se pri kraju Sung dinastije i tokom Juan dinastije ( 1297-1368) pojavili takozvani „meki „ ili unutrasnji stilovi koji ne koriste sirovu fizicku snagu, vec razvijaju i kontrolisu unutrasnju energiju( mada postoje podaci da su meki stilovi nastali jos u VII veku,).Osnivanje mekih skola borilackih vestina pripisuje Cang San-Feng, drzavnom cinovniku koji se povukao iz sluzbe i postao taoisticki svestenik. Bio je inspirisan pokretima zmije vode vetra vetra i oblaka. Mesto nastanka mekih skola je planina Vutang u provinciji Jupeh.Ovi stilovi ne samo sto su fizicki laksi za trening, vec su i vise u duhu C’an budizma i Taoizma pa ne cudi sto su postali popularni i pri kraju Juan dinastije skoro potpuno potisnuli takozvane „Tvrde” ili spoljasnje stilove. Mora se napomenuti da se ti stari sistemi borenja veoma razlikuju od sadasnjih, pa cak i ako vode direktno porerklo od nekih starih stilova, do danas su pretrpeli korenite promene.

Negde oko 1522 u manastir dolazi Ceuh Juan, Pai Ju Fong i Li Pu poznati sampioni i majstori starih sistema borenja, mada nema podataka koje su stilove poznavali. On su osnovnih 18 pokreta Lo Hana povecali na 72. Kasnije su potovali Kinom i okupljali majstore svih sistema borenja u manastiru Saolin, gde su zajednickim snagama reformisali tadasnje sisteme borenja, povecali broj tehnika na 181, i konacno oformili stil pet zivotinja, odnosno pet zivotinjskih stilova koji su se proucavali u okviru tog novog Saolinskog stila. Po drugoj verziji Ceuh Juan je dosao u manastir sam i to nekih 200 godina ranije i reformisao tadasnje sisteme borbe i ukomponovao ih u stil koji je nazvao pet pesnica formi i imao je ukupno 170 pokreta. Ceuh Juanov stil pet zivotinja sadrzao je stilove Tigra, Leoparda, Zmije, Zdrala i Zmaja,i to je i danas stil koji se trenira u Saolinu. Medjutim stil pet zivotinja nije uvek bio isti, i menjao se kroz istoriju. Postoje podaci da je Ceuh Juan dosao na ideju da oformi ovaj stil na osnovu jednog ranijeg koji je sadrzao tehnike Tigra, Jelena,Medveda, Majmuna,i Ptice. Jedna od kasnijih verzija sastojao se iz stilova Tigra, Konja, Zmaja,Zmije, Zdrala. Jedna od verzija stila pet zivotinja koji se danas trenira ima tehnikeZmaja, Zdrala, Leoparda, Zmije, i Pantera. Inace se imtiranje zivotnjskih pokreta u borilacke svrhe nalazi jos za vreme Han dinastije(206.godine pre nove ere-618.godina nove ere) u knjizi hirurga Hua To-a pod imenom Sou Pu. Kasnije se svaki od ovih stilova ponaosob rasirio Kinom, psebno posle unistenja manastira Saolin u 17. veku, i kao osnova posluzili za formiranje mnogih stilova koji su danas poznati i treniraju se, a neki su i dosta popularni i imaju zavidan broj sledbenika.
 
Životinjski Kung Fu stilovi-nasravak

KUNG FU PANTERA

Ovaj stil se danas vezba u okviru jedne verzije stila pet zivotinja. Karakterisu ga kruzno kretanje oko protivnika, koristi se veliki zamah za izvodjenje udaraca, a prsti ojacani dugim treningom su savijeni tako da podsecaju na panterovu sapu, ove tehnike bukvalno sluze za cepanje protivnikove koze i misica. Inace, ovaj stil sadrzi sve tehnike kung fu-a leoparda, smatra se njegovom visom formom, i koristi trecu formu ( katu, sastav) leopardovog stila. Rad nogu je pozjmljen iz kung fu-a tigra.


KUNG FU ZABE

Danas ovaj stil vise ne postoji, o njemu se zna samo da je bio veoma neobican i da se trenirao u jednom od manjih manastira koji pripadaju Saolinu.


KUNG FU KORNJACE

Malo poznat stil borbe, koji se danas retko nalazi, i trenira u nekim ruralnim delovima Kine, gde je i nastao. Nazalost nema podataka o vremenu nastanka niti imenu osnivaca.


KUNG FU PACOVA

Ovaj stil nosi kinesko ime Coi Gar Kuen i osnovao ga je covek po imenu Coi Gau Li. Tehnike ovog stila poticu iz severnog Saolina, i originalno to su bile tehnike jedne varijacije kung fu-a zmije. Tehnike su izmenjene tako da su stavovi nizi, a rad nogu brzi. Coi Gau Li je uveo vise noznih udaraca, njegove tehnike tehnike uopste imaju veci domet od tehnika koje se koriste u originalnom stilu zmije iz koga je ovaj stil potekao.
KUNG FU KONJA

Stari stil koji se vise ne ternira, koristio niske stavove i zahtevao veliku fizicku pripremu.


KUNG FU KRABE

Ovaj sistem borenja vise ne postoji, neke tehnike ovog nacina borenja su persle u orlov stil, Hong tigar sistem,i Bak Mei kung fu. Praktikanti su koristili niske, skoro cucece stavove, imali su veoma razvijene podlaktice i prste, tehnike su sluzile za napadanje nervnih zavrsetaka, krvnih sudova, i akupunkturnih tacaka.


KUNG FU PETLA

Kung fu petla, poznat i kao kung fu feniksa, stari stil cije su tehnike kasnije usle u saolinski stil pet zivotinja.


KUNG FU SKORPIJE

Za ovaj stil su karakteristicni hvatovi i pritsci na meka tkiva i krvne sudove, prsti i podlaktice su bili veoma razvijeni i snazni kod praktikanata ove vestine.
KUNG FU MEDVEDA

Za ovaj stil kung fu-a su karakteristicni siroki udarci velike snage, takode su dosta zastupljeni udarci dnom pesnice odozgo na dole, Dosta koriste tehnike koje podsecaju na rvacke tehnike. Stil je pogodan za ljude jake konstitucije jer su tehnike tako koncipirane zahtevaju veliku fizicku snagu.


KUNG FU DIVLJEG VEPRA

Ovaj stil je dosta agresivan, kretanje je uglavnom pravolinijsko, ima dosta guranja, i najzastupljenije tehnike su one koje se izvode kolenima i laktovima, iz ovoga se vidi da je ovaj jednostavan stil bio koncipiran za borbu na bliskoj distanci.


KUNG FU ORLA

Postoji vise stilova borenja inspirisanih ovom pticom. Zajednicko im je to da imaju vrlo malo noznih udaraca koji su vrlo specificni i zahtevaju veliku elasticnost zglobova. Rucne tehnike inspirasane se snaznim orlovim kandzama i krilima. Rucne tehnike su uglavnom hvatovi za nervne centre koji izazivaju paralizu. Osnivanje orlovog sistema borbe pripisuje se Saolinskom kaludjeru Cau Tungu koji je vestinu preneo generalu Ngok Fei-u ( inace ovog generala smatraju osniovacem vise borilackih vestina). postoji vise stilova borenja orlovim sistemom.
kung fu „ orlove kandze „ koji je i najpoznatiji, ima najvise vezbaca, izasao je van granica Kine. Postoji i jedna manje poznata verzija ovog sistema pod imenom Santung orlova kandza koji se nesto razlikuje od prvopomenutog stila.


KUNG FU JELENA

Ovaj stari stil vise ne postoji, odlikovao se velikom pokretljivoscu i lakocom pokreta.


KUNG FU BIKA

Ovaj sada nepostojeci stil je zahtevao veliku fizicku snagu i kondiciju, tehnike su bile snazne i korisilo se dosta guranja i tehnika izvodjenja protivnika iz ravnoteze
 
Životinjski Kung Fu stilovi-nastavak

KUNG FU PSA

Ovaj stil je osnovao majstor Da Si Jue u 17. veku u Fukien provinciji. Stil koristi mnostvo tehnika kako rucnih tako i noznih.U treningu se koristi mnostvo pomocnih sprava za uvezbavanje udaraca. Stil je specijalizovan za tehnike bacanja kao borbu u parteru. Vezbaju se tehnike celicnog dlana i gvozdene kosulje.Vezba se i danas mada nema mnogo sledbenika.

KUNG FU TIGRA

Tigar ima veoma znacajno mesto u Kineskoj istoriji i mitologoji, i odlikuju ga snaga, izdrzljivost, okrutnost, kao i mudrost i inteligenicija.
Koreni ove vestine, odnosno skupa vestina koje nose ime tigra, mogu se naci jos za vreme Han dinastije u delu doktora Hua To-a koji je imitirajuci pokrete tigra razvio vezbe za ocuvanje zdravlja. Jedan od „predaka” ove vestine je Burmanska drevna vestina Bandasilat. U Saolinu je tigar jedan od obaveznih stilova jer ukljucuje sve aspekte golurukog borennja i borenja razlicitim vrstama oruzija, i sastavni je deo stila pet zivotinja.

Stil tigra se odlikuje velikom snagom i pogodan je za ljude koji su prirodno jaki i krupni. Velika paznja se posvecuje jacanju muskulature. Postoje posebni sistemi vezbi kojima se jacaju kosti i misici, kao i posebne vezbe kojima se otupljuju nervni zavrseci u kozi. Ovako ojacano telo je neosetljivo na bol i otporno na mehanicke povrede, tako da je moguce ne samo primiti udarac protivnika bez posledica vec je moguce i primiti udarac nekim vrstama oruzija, takodje bez posledica. Isto tako, ovako ojacani ekstremiteti mogu povrediti protivnika samom blokadom udarca.Ovaj stil ima nekoliko podstilova, i izvrsio je uticaj na nekoliko drugih kug fu stilova od kojih su najpoznatiji: stil zmaja, Bak Mei, Orlova Kandza, Pa Kua, stil leoparda, stil krabe, stil majmuna, itd. Stil tigra je jedan od tri stila kung fu-a koje je trenirao Kambun Ueci, osnivac Ueci karate stila.


HONG TIGAR KUNG FU

Ovaj stil je nastao iz Saolinskog stila tigra koji je primio neke tehnike stila beli zdral i zmajevog stila i razvijen je pre svega za odbranu od naoruzanih napadaca. Hong tigar je stil koji namenski pravljen za pripadnike carske garde i tehnike su koncipirane uglavnom za koriscenje raznih vrsta oruzija, i za razliku od vecine drugih stilova nema mentalnu komponentu. Ovaj sistem borbe su takodje koristile ubice koje su radile za vlasti, i on je bio zabranjen za bilo koga sem za nekolicinu odabranih gardista i vladinih agenata.


SU TIGAR

Su tigar je stil nastao iz Hong tigar stila i razvijen je isklucivo za koriscenje oruzija i to primarno koplja i oruzija zvanog tigrova racva ili tigrova viljuska. Izucava se u sklopu Hong stila kao nadgradnja za njegove osnovne tehnike bez oruzija ili kao samostalan sistem borenja.


CARSKI TIGAR

Ovaj stil je samo modernizovana varijanta Hong stila kung fu-a


SNEZNI TIGAR
Redak stil kung fu-a slican stilu beli tigar.


SANTUNG CRNI TIGAR

Potice iz Saolin hrama u Honan provinciji odakle se kasnije rasirio po severu Kine. Danas postoji vise stilova pod imenom Crni tigar ali oni ne moraju biti blisko povezani, mada se analizom tehnika moze zakljuciti da imaju iste korene. Poreklo Santng Crnog tigra moze se pratiti do 1870. godine do majstora Sigong Vang Zenjuan-a koji je svoju vestinu predao Sizu Vang Ziju,a on dalje Vang Ziksiao –u. Cetvrta generacija majstora ovog sistema je Su Fudjuan. Karakteriska ovog severnokineskog stila je izrazeniji rad nogu nego kod juznih varijanti kung fu-a tigra, kao neke tehnike hvatova koje se mogu naci u stilu orlove kandze.


SIU LAM CRNI TIGAR

Ovaj stil borenja razvio je majstor Vong Ceung iz Kvangdung provincije. Poceo je sa trniranjem sa nepunih 8 godina uceci njegov porodicni sistem „ gvozdene zice „. Sa 10 godina se razboleo malih boginja i bio odveden na lecenje u mesto 75 kilometara udaljeno od njegovog tadasnjeg mesta stanovanja jer nigde blize nije bilo lekara. Doktor Leung Su Ca, koji ga lecio od malih boginja, naucio ga „ 108 pokreta cvetajceg dlana na dvenoj lutki „. Sa 14 godina odlazi sa ujakom u Kanton da radi kao berac voca. Tamo je trnirao zmajev stil sa majstorom Fu Man-om. Sa 19 godina odlazi u Hong Kong da radi kao bastovan kod jedne evropske porodice. Tamo je radio zajedno sa Fung Pin Vai-em, bivsim monahom i naslednikom osnivaca Siu Lam stila tigra. Vai je pristao da poducava Ceunga i u roku od tri godine preneo mu je celokupno znanje. 1928. godine je osnovao svoju skolu borilackih vestina u Hong Kongu u kojoj je radio sve do svoje smrti.

Majsor Ceung je bio covek sitne gradje, ali izvanredno brzih pokreta, i vise se oslanjao na iznenadjenja i varke nego na sirovu snagu. Bio je veoma vest sa stapom i nije izgubio nijednu borbu. On je svoj sistem borbe unapredio dodajuci tehnike raznikh skola borenja, tako da je danas veoma tesko da jedna osoba savlada celo sistem zbog zaista velikog broja tehnika i formi koje sadrzi.


KUNG FU TIGROVE KANDZE ( FU JOV PAI)

Originalno ime ovog sistema bilo je “hark fu mun” sto znaci sistem crnog tigra, ali je ime kasnije promenjeno u „ Fu-Jov Pai iz Hoy Hong hrama“, od strane majstora Vong Bil Hong-a, u znak secanja na njegovog ucitelja, monaha koji je gostovao u hramu jedno vreme. Na zalost ime i licna istorija ovog monaha su ostali nepoznatai.
Vong Bil Hong(1841-1934). On je poceo kao praktikant Hung gar kung fu-a uceci kod cuvenog majstora Vong Kai Jing-a. Kasnije je nastavio da trenira kod njegovog sina Vong Kai Hunga, poznatog Kineskog heroja U Avgustu 1876. godine poce je da trenira sistem crnog tigra u Hoi Hong hramu. Vong Bil Hong je imao o dva ucenika, od kojih je jedan njegov sestric Vong Mun Toi.

Vong Mun Toi ( 1907-1960), Pre nego sto je postao ucenik svog ujaka trenirao je Hung Gar kung fu kod majstora Lam Sai Ving-a. Godine 1927. on odlazi kod svog ujaka na planinu Lor –Fov u provinciji Kanton, gde ostaje sedam godina.Nakon smrti ujaka 1934. emigrira u S.A.D gde radi kao instruktor borilackih vestina sve do svoje smrti 1960. godine.
Vai Hong rodjen 1938. godine nasledio je Vong Mun Toi-a i posle njegove smrti postao „grandmaster’ Fu Jov Pai kung fu-a.


TOSIAN CRNI TIGAR (hak fu pai)

Legenda kaze da je ovaj stil nastao u manastiru Juzni Saolin u Fukien provinciji i daje odatle rasiren posredstvom putujucih monaha. Kada je stil dospeo u Tosian okrug tu je dalje razvijan i treniran u tajnosti. Ovaj stil je poceo da se trenira javno tek u drugoj polovini XX veka.
 
CHOY GAR

Nastanak ove vestine vezuje se, kao i od ostalih stilova sa juga Kine za saolin manastir i jednog od pet predaka. Posle spaljivajna manastira Saolin, Jee Shim Shen See se sklanja u Fosan, gde se pridruzuje pokretu otpora, a kako je bio poznat majstor borilackih vestina, primiko je nekoliko ucenika na obuku. Iako je imao prilican broj ucenika petorica su postal sirom Kine. Dva su najpoznatija – Hung Hei Gun osnivac Hung Gar stila i Choy Gau Lee, osnivac Choi gar stila, ostali ucenici su osnovali Mok Gar, Li gari Lau Gar.Od svih ovih stilova jedinio se Hung Gar razvijao nesmetano i imao veliki broj pristalica, zbog veze isnivaca stila sa pokretom otpora u juznoj Kini, ostali stilovi su poducavani samo u krugu porodica, i danas ih je tesko naci. Choy gar je zvrsio veliki uticaj na Wing Chun, i Hakka stilove borenja.
Ovaj stil se odlikuje niskim stavovima i brzim i “mekim “ radom nogu, koji jako brz, sa sitnim koracima koji podsecaju na trcajne pacova. Ruke i gornji deo tela se jacaju na poseban nacin, a tehnike su brze, kratke i za razliku od severnih stilova, pravolinijske, slicne wing chun-u ili kung fu stilu zmije. Ovaj stil je klasican predstavnikm juznih stilova i tehnike su prilagodjene aa borbu na malom prostoru i sa vise protivnika

"The first dance"
4 Combinations
Choy Wi Poo (The essence of
Choy Gar can be
found in this form)
Chi Poo (A form greatly
influenced by Hung Gar)
Suilan
Sikwa
Swine Dance
Staff Form
Sword Form
Ta Shon (The longest and most
complete form, takes
more than 15 min
to perform)


Choy Gar kungfu se bazira na kratkimk i ritmicnim pokretima koji minimalizuju proctor koji protivnik moze da napadne. Tehnike su kratke i brze, kao i nozne tehnike, tako da je ovaj stil jako dobar za samoodbranu.

Hung Gar Kung Fu


Hung Ga ( Hung Kuen ili Hung Gar) pripada juznim stilovima kung fu-a, poreklom iz manastira juzni Saolin.

Luk Ah Choi

Luk Ah Choi je bio sin Mancu zvanicnika u provinciji Guandong. Posle smrti roditelja presao je da zivi kod strica. Sa dvanaest godina,bezi od strica kako bi se sklonio od konstantnog zlostavljanja. U toku bekstva srece monaha Lei Baak Fu-a, majstora juznog Fa Kuen stila i postaje njegov ucenik. Posle sedam godina treninga monah ga salje u Saolin manastir u Fukien provinciji, gde Luka Ah Choi postaje ucenik jednog od legendarnih pet staresina, Jee Sin Shim Si-a. Posle razaranja manastira on se vraca u Guandong provinciju, gde ostaje sve do svoje smrti u 68-oj godini, i tamo se posvecuje borilackim vestinama i tradicionalnoj Kineskoj medicini

Hung Hei Guen

Hung Hei Guen –ovo pravo prezime je bilo Jiu. Njegov deda je bio visoki sluzbenik u vladi Ming dinastije, sto je njegovoj porodici donelo prestiz i bogastvo. hung je bio po zanimanju trgovac cajem pre nego sto je otisao u manastir severni Saolin, gde je postao ucenik Jee Sin Shim Si-a odprilike u isto vreme ili malo pre Luk Ah Choi –a, ali su u svakom slucaju jedno vreme treniralim zajedno. Posle zavrsene obuke on je promenio ime i nazvao se po prvom vladaru Ming dinastije Jiu Hung Mo-u, jer je njegova porodica bila poznata kao pristalica Ming dinastije, takodje je svoju vestinu nazvao hung Gar odnosno vestina porodice Hung kako bi prikrio pravo njeno poreklo i sakrio vezu sa Saolin manastirom koji je u to vreme bio unisten kao centar pobune protiv Mancua i bilo je opasno otvoreno pokazivati bilo kakvu vezu sa manastirom i pobunjenicima.
Posle spaljivanja manastira u Fukienu Hung je upoznao Fong Wing Chun, ucenicu Ng Mui, majstora stila Beli Zdral, sa kojom se ozenio i presao da zivi u grad Fa gde je ostao do svoje smrti u 90-oj godini.Postoje zvanicni pisani podaci da je Hung u tuci ubio coveka jednim udarcem. Ovaj spis sluzi kao dokaz da ova licnost zaista postojala i svedoci o njegovoj izuzetnoj vestini. Prica se da deset ljudi sa stapovima nije moglo da pomeri Hung Hei Guen-a kada bi stao jahaci stav. Vestinu je nasledio njegov sin ili bliski rodjak Hung Man Ding, ali ostaje nejasno kome je on dalje preneo vestinu.

Wong Kei Ying (?-1886)

Postoje razlicite verzije o istoriji treninga Wong Kei Ying-a. Po jednoj verziji on je kao decak bio ukicni zabavljac gde ga je primetio i za ucenika uzeo Luk Ah Choi, a po drugoj, on je vestinu prvo ucio od svog oca Wong Taai –a kojim je bio ucenik uzeo Luk Ah Choi -a, a kasnije otisao kod starog ucitelja da usavrsi vestinu.
Kako bilo on je kasnije postao instruktor pesadijske regimente u Guandongu i postao poznat kao jedan od deset tigrova Guandonga. Imao je nebrojeno izazova i nijednu borbu nije izgubio, a najpoznatija borba je bila sa Wong Yam Lum –om, majstorom tibetanskoog stila borenja Lavlja Kandza i takodje clanom deset tigrova Guandonga.
Wong Kei Ying je bio i cuveni doktor koji putovao Kinom u kako bi nabavio potrebne sastojke za svoje lekove. Tokom ovih putovanja, on je sreo mnoge majstore borilackih vestina. Jednom prilikom je lecio coveka koji je povredjen prilikom ulicne kung fu predstave. Ime ovog coveka je bilo Lam Fuk Sing koji je bio ucenik cuvenog majstora Tiet Kiu Sam-a cije pravo ime bilo Leung Kwan i koji je bio ucenik Kwok Yan Sin Si-a koji je takodje ucio u manastiru Saolin kod Jee Sin Shim Si-a. Lam Fuk Sing jje iz zahvalnosti Wong Kei Ying-a i njegovog sina naucio cuvenu “unutrasnju” formu Hung Gar sistema.

Wong Fei Hung (1850-1933)

Wong Fei Hung je ziivo burno i njegov zivot je posluzio kao inspiracija za mnoge knjige i kasnije filmove. Vestinu je naucio od oca Wong Kei Ying-a i trenirao je zajedno sa vojnicima u Guandongu. Zenio se cetiri puta, Prva zena mu je umrla tri meseca posle venacanja, sledece dve su mu rodile po dva sina, ali nisun dugo zivele. Presao je da zivi u Hong Kong gde je imao velikih problema sa kriminalcima sa kojima je bio konstantno u sukobu. Ovaj sukob je kulminirao ubistvom njegovog najstarijeg sina Hwan Sum-a, sto je navelo Wonga da ostale sinove ne uci borilackim vestinama kako bi ih zastitio. Imao je mnogo ucenika medju kojima su najpoznatiji : Lam Sai Wing, Tang Fong, Lueng Foon i Ling Wan Gai, a njihovi ucenici su rasirili Hung Gar po svetu.
 
MO GAR

Genealogija
Huei Jeng (1743-1800)........................................... Mo Chin Kiu (1800-1850).
Mo Ding Yue (1850-1900)................................... Mo Yu (1900-1910).
Mo Du (1910-1920)............................................. Lin Yum Tong (1876-1966).
Lin Zhong Wei (1924-danas).

Mo Gar je jedan od stilova pet porodica sa juga Kine, tacnije iz Guandong provincije. Kao i ostali stilovi pet porodica i ovaj stil vezuje svoje poreklo za Shaolin manastir, odnosno za monaha izbelog iz manastira posle njegovog rusenja od starne MAancu vlasti. Monah Huey Jeng je pobegao u provuinciju Guangdong u grad Hai Feng u Dong Gwan oblasti. Ludi tog podrucija su iuglavnom imali prezime MO, tako da je stil koji je monah preneo na ove ljude nazvano MO Gar boks. MO Gar boks je prenosen iskljucivo clanovima porodice sve dok Lin Yum Tong nije dobio zadatak da se stara o nasledju Mo porodice kao glavni instructor i naslednik stila.
Lin Yum Tong je bio jedan od “pet tigrova juga”.Zajedno sa Lam Yiu Quia (Dragon style), Cheung Lai Chun (White eyebrow), Lee Sen-Ji (Lee gar) i Huang Shui Sharp (Arhat boxing).

Lin Yum Tong, je vestinu preneo na svoje sinove ukljucujuci i svog drugog sina Lin Zhong Wei koji je postao glavni naslednik stila posle oceve smrti

Lin Zhong Wei je poceo svoj trening sa osam godina. Zahvaljujuci svom ocu bio je upoznat sanajboljim majstorima borenja svoga vremena i tako prosirio svije znanje. Pored Mo gar stila izucavao Zmajjev stil od Lam Yiu Quia, Yau gar od Yau Dashen, Tan Toui i Gung Lik Kuen od Chen Tieh Sheng, Yang Tai Chi od Yang Chen Fu i Wu Tai Chi od Wu Jian Quan. Takodej je bio izucavao jos neke egzoticne stilove borenja.
Grandmaster Lin Zhong Wei has studied kung-fu for over 75 years, constantly learning

Neki principi Mo gar stila
1) Stavovi ujedinjuju napad i odbranu u kretanju
2) Flekisiblan rad nogu
3) ujedinjenje spoljne(fizicke ) snage i unutrasnje energije u jednu silu
4) Kratke i duge napadacke tehnike koje odgovaraju razlictim stavonvima

Strategija stila se sastoji u tome da stavovi mogu biti i defanzivni i ofanzivni, i povezani su fluidnim kretnjama tako da tehn ike mogu biti plasirane u svim pravicima,na svim distancama, na svim visinama i pod razlicitim uglovima. Tezi se tome da se izvedu najmanje pokreta u sekundi. Jos jedna karakteristika stila je nozna tehnika. Noge su u Mo gar stilu brze koliko i ruke u drugim stilovima. Noge se koriste za napade, blockade, presretanja, poluge hvatove, bacajna …

Mo gar stil koristi jedanaest udaraca niogom, sest stavova, osam razlicitih nacina rada nogu, sest dlanova, Iipet laktova. Ucenik uci po jedan stav i ne napreduje dalje dok ne usavrsi dobijeno gradivo tako da moze bez razlike da tehniku plasira na svim visinama i u svim pravcima.
Mo gar stil ima nekoliko formi ‘praznih ‘ ruku i formi sa oruzijem kao i dve vrste drvene lutke koje koristi u treningu
 
Manastir Juzni Šaolin


Juzni Saolin je sagradjen odprilike uisto vreme kad I manastir u Henan provinciji
oko 650 godine nove ere , I postao poznat kao “drugi Saolin’ . Sagradjen je u provinciji Fukien I predstavljao je u pocetku ispostavu manastira I Henan provincije , I sluzio kao drugi glavni cenrtar Zen Budizmma , a u vremenima kada je severnom manastiru zabranjivan rad , bio okupiran , ili razaran , preuzimao je njegovu funkciju glavnog sedista Zen Budizma. Juzni Saolin je bio mnogo veci nego nego severni imenjak . Vremenom je postao mesto gde sus se okupljali penzionisani generali I visoki drzavni cinovnici koji su se posvetili Budizmu , pa je slava Juznog Mnastira rasla , I on je postao mesto poznato ne samo po borilackim vestinama , vec kao mesto znanja I nauke . Kako je slava manastira rasla ( I severnog I juznog ) postali su mesta gde su se okupljali najumniji ljudi toga vremena radi razmene znanja I iskustava , jer su budisticki monasi znanja sirili otvoreno , bez ogranicenja , I svi zainteresovani su bili poducavani vestinama I znanjima za koje bi pokazali interesovanje . Takodje su I severni I juzni manastir slali svoje monahe sirom zemlje u potragu za novim znanjima I ljudima koji ta znanja poseduju.



Vremenom je manastir u Fukine provinciji postao mesto gde su se skolovali poripadnici vladajuce kalse u Kini , pa su I cuvenih pet predaka , bili pitomci manastria pre nego sto su preuzeli svoje duznosti na dvoru , a takodje su se povuklji u manastir kao monasi kada je dinastija Ming svrgnuta od strane Mancua , I odatle organizovali otpor . Manastir juzni Saolin je srusen po nekim izvorima 1647 u saradnji sa engleskim trupama, a po drugim se njegovo razaranje pomera gotovo 150 godina kasnije . Interesanrtno je da je u Kini postojao jos nekoliko manstira pod istim imenom(Saolin) , jedan u Kvantung provinciji, I bili sedista Budizma , iakomse nisu bavili borilackim vestinama u obimu u koje se to praktikovalo u dva najpoznatija .
 
TAI CHI CHUAN

Postoji pet glavnih skola Tai Chi Chuan-a , koji nose ime po porodici koja ih uci ili ih je poducavala.

Ch’en stil

Yang stil

Sun stil

Wu ili Wu\Hao stil ili Wu Yi-hsiang

Wu stil ili Wu Ch’uan-yu i Wu Chien –Chuan

Yang stil je najpoularniji I sa najvise sledbednika dok je Wu\Hao stil sa najmanje praktikanata . Stilovi imaju gotovo isti terorijski pristup , razlike se mogu naci u drugacijim sistemima treninga.
Postoji grupa ucenja koja se naziva Wu Tang ( Wudang) stil Tai Chi Chuan .

Osnivanje ove vestine se pripisuje Chang San –feng-u . Taostickom monahu koji je ziveo u drugoj polovini dvanaestog veka . Kao mlad on je trenirao Tao Yin vezbe disanja , koje su bila uobicajena praksa toistickih monaha, takodje je izvesno vreme proveo u manastiru saolin gde je majstorirao Saolin stil borenja . Kombinujuci svoja znanja on je osmislio “meki” concept borenja koji je karakteristican za Tai Chi I srodne verstine. NJemu se takodje pripisuje 13 pokreta tai Chi-a koji se nalaze u svim formama tai chi chuan-a . Ne postoje materijalni dokazi konji bi potvrdili pricu o osnivacu ovog stila . Chan San Feng je vestinu preneo monasima manastira Wudang planine , koji danas tvrde da rade originalnu , neizmenjenu verziju Tai Chi-a . Podatke o osnivacima porodicnih stilova treba uzeti sa rezervom , jer se radi o legendarnim figurama cije je postojanje jako tesko dokazati. Cen stil je najstariji I iz njega su se razvili ostali porodicni stilovi Tai Chi-a .



LEGENDARY FIGURES
|
Zhang Sanfeng*
circa 12th century
NEI CHIA
|
Wang Zongyue*
|
|
THE 5 MAJOR CLASSICAL FAMILY STYLES
|
Chen Wangting
1600-1680 9th generation Chen
CHEN STYLE
|
+-------------------------------------------------------------------+
| |
Chen Changxing Chen Youben
1771-1853 14th generation Chen circa 1800s 14th generation Chen
Chen Old Frame Chen New Frame (Small Frame)
| |
Yang Lu-ch'an Chen Qingping
1799–1872 1795–1868
YANG STYLE Chen Small Frame, Zhaobao Frame
| |
+---------------------------------+-----------------------------+ |
| | | |
Yang Pan-hou Yang Chien-hou Wu Yu-hsiang
1837–92 1839–1917 1812–80
Yang Small Frame | WU/HAO STYLE
| +-----------------+ |
| | | |
Wu Ch'uan-yü Yang Shao-hou Yang Ch'eng-fu Li I-yü
1834–1902 1862–1930 1883–1936 1832–92
| Yang Small Frame Yang Big Frame |
Wu Chien-ch'üan | Hao Wei-chen
1870–1942 Yang Shou-chung 1849–1920
WU STYLE 1910–85
108 Form |
| Sun Lu-t'ang
Wu Kung-i 1861–1932
1900–70 SUN STYLE
| |
Wu Ta-kuei Sun Hsing-i
1923–72 1891–1929

MODERN FORMS

from Yang Ch`eng-fu
|
|
|
+--------------+
| |
Cheng Man-ch'ing |
1901–75 |
Short (37) Form |
|
Chinese Sports Commission
1956
Beijing 24 Form
.
.
1989
42 Competition Form
 
Wu Dang
Vudan g planina , poznata i po imenom Xuan Yue , je jedna od najpostovanijh mesta u Kini , cak se vise postuje od pet svetih planina Kine Wuyue . Nalazi se 110 stepeni geografske sirine I 32 stepena geografske duzine , sto znaci da se nalazi na istom meridijanu kao I piramide u Egiptu I Bermudski trougao. Visoka je skoro 3000 metara I ima 72 vrha
Po legendi , pre oko 5000 godina , Zhen Wu, taoisticki bog koji se obovaza u glavnom hramu Vudang manastira . Legenda kaze da je on dosao na planinu kako bi se bavio alhemijom I osle 42 godine bavljenja ovom disciplinom uspeo je da tokom dana poleti u nebo I postane bog severnih nebesa , I kao takav se smatra osnivacem taoizma.
Pre nesto vise od 2000 godina Lao Ce I njegov naslednik Yixi su praktikovali Taoizam na Vudang planini , I zbog toga se ona smatra jednim od mesta na kome je taoizam rodjen
.
Vudang manastir je podignut za vreme Ming dinastije , u isto vreme kada je gradjena carska palata u Pekingu . Kako je sam car dao nalog za izgradnju manastira , glavni hram manastira je postao zvanicni hram carske porodice . Postoji vise od 20 000 hramova I drugih svetih rasporedjenih u 33 grupe na 1500000 km2 . Glavni manastirski kompleks se prostire na vise od 320 km I sastoji se od osam hramova , 72 konaka , 30 mostova , nebrojeno paviljona , I sve to rasporedjenjo na devet mesta. Ovo je najveci Toistcki kompleks na svetu
U proteklih 2000 godina mnoge poznate istorijske licnosti Kine su jedan deo zivota provele na Vudang planini kako bi razvilio svoje sposobnosti I nasli unutrasnji mir . Pomenucu samo neke – Yinxi iz dinastije Zho , Yin Changsheng, iz dinastije Han , . Xicyong iz dinastije Jin , Dongbin iz dinastije Tang , itd.
Vudang planina je glavni centar tzv. Mekih ili unutrasnjih borulackih vestina , Tai Chi Chuana , I Chi Kung-a . Vudang predstavlja I duhovno I telesno utociste za sve koji zele da se upoznaju sa svojomm pravom prirodom , I zive u skladu sa prirodnim zakonima.
Prema legendi , za vreme Hongwu godina za vereme vladavine Ming dinastije Chan San Feng je dsao na Vudang planinu kako bi se posvetio razvijanju I kontroli unutrasnje energije. Jednog dana posmatrao je borbu svrake I zmije I odjednom shvatio dve suportne sile prirode . Poucen ovim iskustvom stvorio je borilacku vestinu koja se oslanja na mekocu I unutrasnju energiju , koja je postal osnova Vudang borilackih sistema - Nei Jia Chuan .
 
CHIN NA

Chin Na je vestina kontrole protivnika koriscenjem poluga , putem hvatova I pritisaka na vitalne tacke koje obuhvataju nervne zavrsetke , krvne sudove I akupunkturne tacke , I putem posebnih tehnika kojima se napadaju misici I meka tkiva. . Termin Chin Na u Kineskom jeziku oznacava metod borenja koji potpuno neutralise protivnika koriscenjem napred navedenih tehnika. Tehnike Chin Na se mogu naci u gotovo svim kineskim stilovima borenja , negde u veceoj , negde u manjoj meri . Neki stilovi su poznati po svojoj chin na tehnici , kao Hung Gar , ili neki stilovi Bogomoljke , Pan Nam-ov Wing Chun, dok neki stilovi svoj repertoar borbenih tehnika u potpunosti zasnivaju na tehnikama Chin Na , kao Fan Tsi orlova kandza , Stil Crnog Tigra , stil Crnog zdrala I mnogi drugi. Stil Fan Tsi Orlove Kandze ima kompletan sistem Chin Na koji se sastoji iz 108 tehnika .
Tehnike Chin Na su podeljene na nekoliko kategorija
-Tehnike poluga na zglobovima , I uopsteno postavljanje delova skeletal u neprirodan polozaj kako bi se protivnik onesposobio
-tehnike kojima se onesposobljavaju misici I ligamenti
-Tehnike kojima se onemogucava disanje . Ovde se ne radi samo o raznim tehnikama gusenja vec I napadima na misice koji okruzuju pluca I onemogucavanjem njihove kontrakcije.
-Tehnike napada na vitalne taceke ili Dim Mak
-Tehnike kontrole I imobilizacije protivnika protivnika , ove tehnike se mogu zavrsiti udarcima ili lomovima zglobova I kostiju.
Chin na se u velikoj meri oslanja na tradicionalnu kinesku medicinu , jer je potrebno veliko poznavanje, pre svega , anatomije coveka ,Akupunkture kao I funkcionisanja ljuckog organizma uopste , kako bi se osmislile I efikasno aplicirale tehnike ovog sofisticiranog sistema borenja . Tehnike se sastoje iz razlicitih vrsta poluga , bacanja , hvatova , udaraca nogama I rukama . Postoji 36 osnovnih pozicija koje se apliciraju na 72 nacina kroz 108 tehnika .

Kreiranje sistema chin na se pripisuje legendrannom generalu Yeuh (yue, ngok) Fei –u , koji se smatra osinavecem jos nekoliko stilova borenja od kojihe je svakako najpoznatiji Hsing I .Prema legendi Yeuh Fei je u Saolin manastiru naucio stari stil borenja poznat kao stil slona od monaha Zhu Tong-a , po drugoj legend ovaj stil je naucio pre dolaska u manastir . Kombinujuci ovaj stil sa drugim stilovima borenja kreirao je stil pod imenom Yibai Lingba Qinna (108 tehnika poluga) .
 
JOW GAR

Jow Ga (aka Chow Gar, Chow Ka, Chau Ka, Zhou Jia, Chou Gar, and Jow Gar) je stil osnovan od strane Jow Lung-a koji je rodjen 1891, jedanaestog dana treceg lunarnog meseca u selu Sa-Fu u Canton Provinciji.
Jow familija je generacijama zivelau Sa Fu selu I bavili su se poljoprivredom . Jow Lung je imao ujaka po imenu Jow Hung, koji je bio majstor Hung Gar Kung Fu-a, I nezvanicno bio najboljui borac Sun Wui okruga. Jow Lung I njegova braca Jow Hip, Jow Bill, Jow Hoy i Jow Tin trenirali Hung Gar kod ujaka . Jow Lung je bio najbolji ucenim svog ujaka I vrlo brzo napredovao zbog veoma teskog I rigoroznog nacina treniranja koji mnogi nisu mogli da izdrze , ni ficki ni psihicki. Jow Hung je planirao da mladog necaka proglasi svojim zvanicnim naslednikom, i ubrzao je trening mladog Lunga i preneo mu ostatak ucenja jer se njegovo zdravstveno stanje jako pogorsalo pa je zeleo da prenese kompletan sistem . Nepunih mesec dana posle zavrsetka ucenja Jow Hung je umro.
Posle ujakove smrti Jow Lung je nastavio treniranje Kung Fu-a. On je otputovao u okrug Siu Hing gde je Choy Kau osnovao skolu Choy Ga Kung Fu-a. Uceci kod majstora Choy Kau-a, on je veoma brzo majstorirao Choi gar stil . Jow Lung je vrlo brzo shvatio d ace njegov borilacki potencijal biti povecan ako pomesa aspekte vetina koje je do tada trenirao , pa je iz Hung Gar sistema preuzeo snagu i cvrstinu a iz Choi Gar sistema sofisticiran rad nogu i princip izbegavanja direktne sile napadaca.
Sa 19 godina JowLung,je zbog teske materijalne situacije otisao u Kuala Lumpur u Malaysia kako bi nasao posaotokom svog boravka u Maleziji jednom prilikom je bio napadnut od strane kriminalaca i u tuci je smrtno ranio jednog napadaca . Iako nije imao razloga za bekstvo, buduci mlad i u stranoj zemlji , on se skrivao nekoliko dana izbegavajuci naseljena mesta i hranio se samo divljim vocem . Vec na izmaku snage on je naisao na budisticki manastir i zatrazio utociste. Staresina manastira koji je bio kinez je prihvatio mladica i prikljucio ga bratstvu manastira. Posle nekoliko maseci , Staresina manastira je poceo da Jow Lunga poducava vestini Severnog saolina i ohrabrio ga da kombinuje to znanje sa stilovima koje je ranije ucio .

1915 General Lee Fook Lam iz Cantona trazio instruktora za svoje trupe. On je napravio otvoreni konkurs na koji se javilo preko 100 kandidata .Prijavljeni su podeljeni u deset grupa i napravljeno je takmicenje eliminacionog tipa na kojem je Jow Lung pobedio, i dobio mesto glavnog instruktora. Kako bi mogao da u potpunosti odgovori zahtevima zadatka koji je dobio on je poslao po svoju bracu koje je postavio za asistente i zajedno sa njima usavrsio i rafinisao tehniku svog stila . U dogovoru sa bracom stil su nazvali Jow Gar i bili su poznai kao “pet tigrova Jow Gara”

1919. Jow Lung se prehladio ali buduci fizicki jak nije potrazio lekarsku pomoc niti je prestao da radi , tako se za kratko vreme prehlada pretvorila u upalu pluca . Kada je zatrazio pomoc , bolest je vec bila toliko uznapredovala da je bila izvan moci tadasnje medicine da pruzi bilo kakvu pomoc. Jow Lung je ubzo umro sa samo 29 godina.

Posle smrti Jow Lunga porodica je izabrala Jow Bill da preuzme mesto glavnog instruktora sistema . Grandmaster Jow Bill je dao ostavku na mesto u vojsci poceo da promovise Jow Gar Kung Fu. Za godinu dana je osnovao 14 Jow Ga sirom Kine , za nekoliko godina taj broj se povecao na 80 . 1936 je osnovana prva skola uHong Kongu. Skola Hong Kong je dala nekoliko prominentnih majstora ovog stila.

Founded by Jow Lung in 1910 or 1915.
Lineage:
Jow Lung (1891-1919)... Jow Bill (1899-1961).
Jow Lung (1891-1919)... Jow Hoy (1899-1947).
Jow Lung (1891-1919)... Jow Hip (1893-1941).
Jow Lung (1891-1919)... Jow Teen (1902-1971).
Jow Lung (1891-1919)... Leung Kiem Xuong.
Leung Kiem Xuong... Lam Tu Luan.
Lam Tu Luan... Lee Ngai.
Lee Ngai... Sam Chan (1975-Present).
Jow Bill (1899-1961)... Chan Man Cheung (1929-Present).
Chan Man Cheung (1929-Present)... Dean Chin (1947-1985).
Chan Man Cheung (1929-Present)... Hoy K. Lee (1948-Present).
Dean Chin (1947-1985)... Troy Williams (1968-Present)(1982).
Dean Chin (1947-1985)... Richard Chin.
Dean Chin (1947-1985)... Raymond Wong (1956-Present).
Dean Chin (1947-1985)... Hoy K. Lee (1948-Present).
Dean Chin (1947-1985)... Hon Lee.
Dean Chin (1947-1985)... Deric Mims (1954-Present).
Dean Chin (1947-1985)... Derek Johnson (1967-Present).
Dean Chin (1947-1985)... Reza Momenan.
Dean Chin (1947-1985)... Randy Sullivan Bennett.
Dean Chin (1947-1985)... Mustafa Maurice Gatdula.
Dean Chin (1947-1985)... Abdur Rahim Muhammad.
Hoy K. Lee (1948-Present)... Charles Middleton (1957-Present).
Raymond Wong (1956-Present)... Ronald Wheeler.
Jow Bill (1899-1961)... Lau Hoe Lurng.
Lau Hoe Lurng... Lau Kim Churng.
Lau Kim Churng... Patrick Luong.
Lau Kim Churng... Quyen Luong.
Lau Kim Churng... Lun Joy Lum.
Lau Kim Churng... Jung Gong Seng.
Lau Kim Churng... Ley Yiu Gwun.
Lau Kim Churng... Lam Tu Luan (1988)(2001)(2003)
 

Back
Top