Kultne žene

Bila je razredni staresina mojoj majci, pre II svetskog rata u III Beogradskoj zenskoj gimnaziji! :hvala: :hvala: :hvala:
33b2uzt.jpg
 
Katarina Ivanović


Autoportret (1834)


Autoportet (1836)

Smatra se prvom srpskom slikarkom i nacionalnom heroinom. Rođena je 1811. godine u Vesprimu (Mađarska), da bi se već sledeće godine njena porodica preselila u Stoni Beograd (Sekešfehervar). U Stonom Beogradu je dobila prve slikarske pouke od nekog danas nepoznatog učitelja.

Početkom tridesetih odlazi u Peštu gde pohađa pripremni kurs slikanja kod Jozefa Peškija. U Pešti je upoznala Georgija Stankovića, jednog od osnivača Matice srpske, a preko njega je, posredno, došla do grofice Čaki, koja joj je omogućila sredstva za nastavak školovanja.

Od 1835. do 1839. boravila je u Beču, gde je pohađala tamošnju Likovnu akademiju. U Beču se upoznala sa Vukom Stefanovićem Karadžićem i sa pesnikom Simom Milutinovićem Sarjlijom, koji joj je posvetio svoj spev Trojesestarstvo, praveći tako oko nje kult nacionalne heroine. Nakon završenog školovanja na bečkoj akademiji obilazila je Italiju, Francusku i Holandiju, a potom upisuje Akademiju u Minhenu.

Školovanje na minhenskoj akademiji završila je 1845. godine, a sledeće godine je došla u Beograd, da bi se ubrzo preselila u Zagreb. Godine 1848. vratila se u Stoni Beograd, gde je živela do smrti.

U prvo vreme se uglavnom bavila portretnim slikarstvom i slikanjem mrtvih priroda i žanra, ali je ideja nacionalne heroine doprinela da u repertoar njenih tema uđe i istorijsko slikarstvo. Nakon završenog minhenskog školovanja i povratka u rodnu zemlju naslikala je svoju prvu istorijsku kompoziciju, Osvajanje Beograda 1806., koja nije sačuvana. Kasnije je radila istorijske kompozicije koje su vezane za mađarsku istoriju, kao i pojedine žanr kompozicije koje su svoje ikonološko objašnjenje našle u pisanju Radmile Mihajlović.

Godine 1876. Katarina Ivanović izabrana je za počasnu članicu Srpskog učenog društva (danas SANU). Većinu svojih dela zaveštala je Narodnom muzeju u Beogradu, gde su i preneta nakon njene smrti. Njen do danas poznat slikarski opus sastoji se iz 48 slika, od kojih je deset izgubljeno.

Umrla je 1882. godine u Stonom Beogradu.
 

Back
Top