Komšije čeka bankrot? Hrvatska na pomolu da proglasi veliki državni poraz!

[wsox]

Atlantic Grupa dogovorila preuzimanje u Srbiji vrijedno 40,5 mil. eura​

Pogledajte prilog 1346190

Darda na aparatima..

Nadam se da će staviti crvenu kockicu a ne kao onaj Todorić zelenu

 

[MOST6]

Neš ti, kao da je neki uspjeh pokupovati ekonomski propalu državu. Kad budemo kupovali firme po Austriji, Mađarskoj i Češkoj, onda ćemo se moći busati da smo napravili nešto.

 

[Sin_tisućljetne_kulture]

Evo ja primio SMS!

 

[Marin83]

U petak velik dio Zagreba ostaje bez tople vode, neće je biti cijeli vikend​

ekonomski tigar

rast BDP u 1Q23

-Hrvatska 2.8%

-Srbija 0.7%

Imamo 4 puta veći rast od vas...

 

[wsox]

Neš ti, kao da je neki uspjeh pokupovati ekonomski propalu državu. Kad budemo kupovali firme po Austriji, Mađarskoj i Češkoj, onda ćemo se moći busati da smo napravili nešto.

To se već radi!https://www.klix.ba/biznis/privreda...ciju-proizvodnju-seli-u-hercegovinu/230131144

 

[hemmet]

Iznenađujući rezultati istraživanja: Hrvatska najsigurnija u Europi​

Na portalu Adventourely objavljen je tekst pod naslovom "How Safe Do People Feel to Walk Alone at Night in Europe" (Koliko se ljudi osjećaju sigurnima dok šetaju noću u Europi)



Korišteni su razni podaci i statistike, poput analiza popularnog portala Numbeo.
- Ova studija istražuje subjektivnu percepciju sigurnosti među pojedincima kada sami hodaju ulicama noću u različitim zemljama.
Cilj mu je razumjeti koliko se sigurni ljudi osjećaju u svojim zemljama, prepoznajući da ta percepcija nije uvijek u skladu sa stvarnim stopama kriminala.


Analiziranje toga koliko se pojedinci osjećaju sigurnima dok hodaju sami noću pruža dragocjene uvide u opći osjećaj sigurnosti unutar svake zemlje.

Slovenija druga​

Prvih pet po percipiranoj sigurnosti kada hodate sami noću su Hrvatska, Slovenija, Island, Gruzija i Švicarska, prenosi Slobodna Dalmacija. Hrvatska zauzima najvišu poziciju s impresivnom stopom sigurnosti od 74,63, a odmah iza nje je Slovenija sa 74,40. Island osigurava treće mjesto sa stopom sigurnosti od 72,26, dok Gruzija i Švicarska zaokružuju prvih pet sa stopama od 69,72 odnosno 69,35. Ove zemlje predstavljaju primjer snažnog osjećaja sigurnosti unutar svojih granica.

S druge strane, Francuska je na dnu liste sa stopom sigurnosti od 35,59, a odmah iza nje je Bjelorusija sa 36,44. Belgija zauzima pretposljednje mjesto sa stopom sigurnosti od 41,25, dok Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska dovršavaju donju petorku sa stopama od 43,00 odnosno 43,69.

Niža percipirana sigurnost u zemljama poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Švedske je iznenađujuća, s obzirom na njihov ekonomski status i stabilno društveno i političko okruženje. Sugerira potencijalno odstupanje između stvarne i percipirane sigurnosti ili bi moglo odražavati šira društvena pitanja koja utječu na osjećaj sigurnosti javnosti.

Iako se čini da postoji geografski trend, pri čemu se balkanske i baltičke regije osjećaju sigurnije od zapadne i istočne Europe, podaci pokazuju da BDP nije u snažnoj korelaciji s percipiranom sigurnošću. Ovo pojačava ideju da je osjećaj sigurnosti složen i na njega utječu različiti elementi izvan ekonomskog blagostanja. Važno je napomenuti da ovi rezultati daju opću sliku i mogu se razlikovati unutar svake zemlje ovisno o različitim gradovima, četvrtima i demografiji - navodi se na portalu Adventourely.

https://www.tportal.hr/biznis/clana...najsigurnija-u-europi-20230603?meta_refresh=1

 

[Sin_tisućljetne_kulture]

Nastavljamo s propašću i ove sezone...

Traži se smještaj s pet zvjezdica. Stiže prvi veliki val “ljetnih” gostiju​

Blagdani Duhova i predstojeće Tijelovo donose prvi veliki val gostiju, a kako stvari stoje, krenulo je jako dobro. Naime, na Kvarneru je duhovski vikend donio čak 30 posto bolje rezultate nego lani, a cijeli svibanj je bio 25 posto bolji nego lani i 16 posto bolji nego 2019.
“Nastavlja se trend potražnje objekata s pet zvjezdica. Protekli vikend pokazuje da je Kvarner bio gotovo 30 posto bolji u odnosu na Duhove prošle godine, makar su lani “padali” ponedjeljak, a ove godine u utorak, no 30 posto nije malo. A i cijeli svibanj je dosta bolji nego lani. S tim da smo od početka godine u plusu broja noćenja od 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Samim time očekujemo i dobre rezultate za predstojeće Tijelovo”, kaže za Novi list Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera.
...
https://n1info.hr/biznis/trazi-se-smjestaj-s-pet-zvjezdica-stize-prvi-veliki-val-ljetnih-gostiju/

Užas, katastrofa...

 

[TikaSpicStajkovce]

Nastavljamo s propašću i ove sezone...

Traži se smještaj s pet zvjezdica. Stiže prvi veliki val “ljetnih” gostiju​

Blagdani Duhova i predstojeće Tijelovo donose prvi veliki val gostiju, a kako stvari stoje, krenulo je jako dobro. Naime, na Kvarneru je duhovski vikend donio čak 30 posto bolje rezultate nego lani, a cijeli svibanj je bio 25 posto bolji nego lani i 16 posto bolji nego 2019.
“Nastavlja se trend potražnje objekata s pet zvjezdica. Protekli vikend pokazuje da je Kvarner bio gotovo 30 posto bolji u odnosu na Duhove prošle godine, makar su lani “padali” ponedjeljak, a ove godine u utorak, no 30 posto nije malo. A i cijeli svibanj je dosta bolji nego lani. S tim da smo od početka godine u plusu broja noćenja od 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Samim time očekujemo i dobre rezultate za predstojeće Tijelovo”, kaže za Novi list Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera.
...
https://n1info.hr/biznis/trazi-se-smjestaj-s-pet-zvjezdica-stize-prvi-veliki-val-ljetnih-gostiju/

Užas, katastrofa...

Uzdahnuo je Marko dok je čitao novinski članak,Propašću sezone su ga obuzeli tuga i jad.Nadao se da će turistička industrija cvjetati,Ali stvarnost je bila drugačija, kao iz noćne more pravljena.

"Traži se smještaj s pet zvjezdica", pisalo je u članku,Prvi val gostiju stiže, ali njihov broj nije blistav.Blagdani Duhova i Tijelovo donose nadu,Ali rezultati nisu obećavajući, što za njega nije nada.

Na Kvarneru su bili nešto bolji nego prošle godine,Ali još uvijek je bilo daleko od onoga što se želi vidjeti.U plusu su noćenja za 20 posto u odnosu na prošlu godinu,Ali to nije dovoljno za osmijeh na njegovu licu.

Osjećaj katastrofe preplavio ga je iznutra,Turizam, njegova strast, suočava se s izazovima teškim.Nadao se da će ova sezona biti spas,Ali umjesto toga, suočava se s gubicima i jadom.

No, Marko nije odustajao, nije se predavao,Tražio je načine kako da situaciju preokrene.Možda će ponuditi posebne aranžmane, popuste ili aktivnosti,Sve kako bi privukao goste i ponovno oživio turističku aktivnost.

Jer iako je trenutno stanje sumorno i tmurno,Marko je znao da se situacija može promijeniti.Sa strašću i inovacijama, nada se boljoj budućnosti,Gdje će turizam ponovno zasjati, svjetlucati i rasti.

I tako, uz sve izazove i teškoće,Marko se nije dao obeshrabriti, nastavio je vjerovati.Uz upornost i napor, nadao se boljim danima,Kada će se turizam vratiti i sija svjetlost svijetlim plamenom.

 

[Mej bregami]

OPTIMIZAM NARODNE BANKE
HNB revidirao projekciju rasta za 2023. s 1,5 na 2,9%

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u utorak da je HNB revidirao projekciju rasta BDP-a za ovu godinu s 1,5 na 2,9 posto.
Vujčić je to rekao na konferenciji u organizaciji 24sata, "180 dana s eurom: Hrvatsko gospodarstvo u eurozoni".

Dodao je kako očekuje kako će takav rast BDP-a pratiti smanjenje inflacije i rast zaposlenosti.

HNB očekuje da će stopa inflacije do kraja godine pasti na 6,6 posto, a iduće dvije godine smanjila bi se na blizu tri, a potom na dva posto.

Službena vladina prognoza rasta BDP-a za ovu godinu je 2,2 posto. Projekcija rasta za 2024. godinu je 2,6 posto, za 2025. 2,5 posto te za 2026. 2,2 posto. Što se tiče inflacijskih pritisaka, Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godinama očekuje znatno usporavanje – 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026.

 

[mišomor1]

OPTIMIZAM NARODNE BANKE
HNB revidirao projekciju rasta za 2023. s 1,5 na 2,9%

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u utorak da je HNB revidirao projekciju rasta BDP-a za ovu godinu s 1,5 na 2,9 posto.
Vujčić je to rekao na konferenciji u organizaciji 24sata, "180 dana s eurom: Hrvatsko gospodarstvo u eurozoni".

Dodao je kako očekuje kako će takav rast BDP-a pratiti smanjenje inflacije i rast zaposlenosti.

HNB očekuje da će stopa inflacije do kraja godine pasti na 6,6 posto, a iduće dvije godine smanjila bi se na blizu tri, a potom na dva posto.

Službena vladina prognoza rasta BDP-a za ovu godinu je 2,2 posto. Projekcija rasta za 2024. godinu je 2,6 posto, za 2025. 2,5 posto te za 2026. 2,2 posto. Što se tiče inflacijskih pritisaka, Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godinama očekuje znatno usporavanje – 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026.

Vlada je počela sa jadnim procjenama od + 0,7 % kad se donosio proračun i pregovaralo o plaćama. I sad kad je počela godina, vidi se da smo puni kao brod i da ne znamo gdje ćemo sa novcima. Plus, stižu doznake iz EU, mjereno u milijardama. Jel ti očekuješ da ćemo prebaciti 5 % za ovu godinu?

 

[Mej bregami]

Vlada je počela sa jadnim procjenama od + 0,7 % kad se donosio proračun i pregovaralo o plaćama. I sad kad je počela godina, vidi se da smo puni kao brod i da ne znamo gdje ćemo sa novcima. Plus, stižu doznake iz EU, mjereno u milijardama. Jel ti očekuješ da ćemo prebaciti 5 % za ovu godinu?

Bilo bi lijepo >5%, bit će dobro i da bude 3% .

 

[Sin_tisućljetne_kulture]

DZS: U prva četiri mjeseca vrijednost izvoza skočila za 9,4 posto​

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 7,6 milijardi eura, što je 9,4 posto više u odnosu na isto razdoblje 2022., dok je uvoz porastao za 1,8 posto, na 12,9 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Tako je vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca 2023. iznosio 5,3 milijarde eura i u odnosu na isto lanjsko razdoblje bio je manji za 419,4 milijuna eura.
Pokrivenost uvoza izvozom je, prema prvim podacima za prva četiri ovogodišnja mjeseca, iznosila 58,9 posto, dok je u isto vrijeme prošle godine iznosila 54,9 posto.
Po podatcima DZS-a, u zemlje članice EU-a je u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti 5,2 milijarde eura ili 7,4 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. Istodobno je vrijednost uvezene robe u prva četiri mjeseca 2023. iz članica EU-a porasla za 5,7 posto, na deset milijardi eura.
...
https://lidermedia.hr/biznis-i-poli...vrijednost-izvoza-skocila-za-9-4-posto-151259
https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58293

 

[Mej bregami]

Prosječna zagrebačka plaća 1323 eura

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za ožujak (mart) ove godine iznosila je 1.323 eura, što je nominalni rast od 2,4 posto u odnosu na veljaču (februar) te za 11,8 posto u odnosu na ožujak prošle godine.
To su pokazali nedavno objavljeni podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za ožujak na razini Hrvatske, koja je iznosila 1.130 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 193 eura.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za ožujak isplaćena je u informacijskim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 2. 604 eura.

Najniža je plaća, pak, isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 735 eura.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 1.885 eura, što je nominalan rast za 2,9 posto u odnosu na veljaču te porast za 13,3 posto u odnosu na ožujak 2022. godine.

 

[buudala]

 

[Mej bregami]

Bruto inozemni dug krajem veljače iznosio 58,1 mlrd. eura

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je u veljači 2023. 58,1 mlrd. eura te je na mjesečnoj razini zabilježen rast za 592 mil. eura ili 1,0%.

U odnosu na isto razdoblje 2022. godine bruto inozemni dug veći je za 9,3 mlrd. eura ili 19,1%. Snažan rast na godišnjoj razini odražava porast obveza središnje banke. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Republike Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (9,5 mlrd. eura).

Promatrajući prema komponentama, krajem veljače udio bruto inozemnog duga središnje banke u ukupnom smanjio se s 23,3% u siječnju na 22,8% u veljači, a iznosio je 13,3 mlrd. eura.

Bruto inozemni dug sektora opće države, s udjelom od 32,2% u ukupnom ino dugu, iznosio je 18,7 mlrd. eura (-20,5 mil. eura ili 0,1% manje u odnosu na kraj 2022.).

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstva, uključujući poslodavce i samozaposlene) u veljači je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 497 mil. eura ili 4,2%.

S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 21,3%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem veljače iznosio je 12,4 mlrd. eura.

Istovremeno je bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka iznosio 4,4 mlrd. eura, čime je u odnosu na kraj 2022. smanjen za 805,5 mil. eura odnosno 15,5%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga kreditnih institucija u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 7,6%.

Bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 32,6 mlrd. eura ili 56,1% ukupnog ino duga. S druge strane, privatni negarantirani dug s 25,5 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 43,9% ukupnog bruto inozemnog duga.

Prema revidiranim podacima, na kraju 2022. relativni pokazatelj inozemne zaduženosti iznosio je 74% BDP-a, što je 7 postotnih bodova niže u odnosu na kraj 2021. Posljedica je to snažnog nominalnog rasta BDP-a tijekom 2022. U ovoj godini na gospodarski rast i pokazatelje zaduženosti u Hrvatskoj odrazit će se i pogoršanje investicijske klime, rast troškova kamata na inozemni dug, zaoštravanje uvjeta financiranja, ekonomski trendovi na najvažnijim emitivnim tržištima, kao i uspjeh u obuzdavanju inflacije.

 

[mišomor1]

Dok većina korisnika hr.mreža pjeni na Rimca da je prevarant koji je nasanjkao sve ove velike svjetske kompanije i pita se koliko mu je otac u socijalizmu navodno ukrao love i omogućio mu da pokrene biznis, on partija sa šeicima iz Dubaia i pod brendom Bugatti, kojeg on drži, gradi Dubai Residence.

 

[Marin83]

 

[Sin_tisućljetne_kulture]

Bankrot je sve bliže, loše, užas...

‘Dekarbonizirano’ čak 75,9% električne energije što nas svrstava u europski vrh​

Raspoloživa električna energija u Hrvatskoj u prvih je pet mjeseci 2023. čak 75,9 % “dekarbonizirana” što nas svrstava u sami vrh EU, pokazuje Elektroenergetsko izvješće OIEH za navedeno razdolje zajedno s kretanjima za svibanj. Obično je udio oko 70% raspoložive energije, no sad je iznadprosječan kako pod utjecajem dobre hidrologije, tako i novih solarnih projekta te vjetra koji je bio jako dobar.
Njihovo izvješće pokazuje da ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj u pet mjeseci iznosila je 7.379 Gwh, dok su u raspoloživoj energiji obnovljivi izvori sudjelovali s 61,3% – hidroelektrane s 42,4% i ostali obnovljivi s 18,9%, a neobnovljivi s 24,1% i NE Krško (50%) s 14,6%. Također, u OIEH očekuju da će ostali OIE (primarno sunčane elektrane i VE) ove godine prijeći 20% raspoložive energije. Što se salda razmjene s inozemstvom, uvoza nije bilo ali je izvezeno 1.163 Gwh. Kako je u prvih 5 mjeseci 2022. uvoz iznosio 630 Gwh pokazuje se pozitivna razlika od 1.793 Gwh, pa je gledano financijski “posrijedi izvrstan rezultat pogotovo kada se uzmu u obzir tržišne cijene”.
...
https://www.poslovni.hr/hrvatska/de...rgije-sto-nas-svrstava-u-europski-vrh-4393753

Katastrofa...

 

[Mej bregami]

OVO NISU ISTINE
Hrvatska je rekorder EU. Gospodarstvo se najbrže oporavilo od pandemije

PANDEMIJA covida-19 i razne mjere koje su se uvodile da bi se pokušalo spriječiti ili usporiti širenje virusa su stvorile veliki negativni šok za gospodarstva svih država na svijetu. Restrikcije na kretanje ljudi među državama (često i unutar država, pa i unutar naselja), lockdown, kontrole i usporavanje svjetske trgovine, gotovo pa potpuni prekid zrakoplovnog i cestovnog prometa u nekim razdobljima, te razne druge namjerne i nenamjerne promjene su stvorili situaciju s kakvom se svjetsko gospodarstvo moralo suočavati rijetko kada u povijesti.

Hrvatska je 2020. imala jedan od najvećih padova BDP-a u EU, primarno zbog velikih ograničenja za međudržavna, a time turistička putovanja. Kako turizam čini jako velik dio gospodarstva Hrvatske, pad BDP-a od 8.4 posto je bio očekivan.

Do danas su se pojavili i drugi šokovi koji su direktna posljedica politika koje su se provodile u pandemiji (rast cijena), a koji su pogoršani događanjima u ostatku svijeta (rat u Ukrajini, produljeni lockdown u Kini). Ali izgleda da je Hrvatska jedna od država koje su se najbolje oporavile od pandemije, i realno najbolja u EU.

Hrvatska je imala najsnažniji oporavak gospodarstva nakon pandemije
Mjereno rastom bruto društvenog proizvoda (BDP) od posljednja tri mjeseca 2019., netom prije početka pandemije, do prva tri mjeseca ove godine, Hrvatska je najbolja u EU. Realni BDP (sezonski prilagođen) je narastao za 11.8 posto, daleko više od prosjeka EU (2.9 posto).

Ujedno se radi i o najbržem oporavku od svih država, a s Hrvatskom se može mjeriti samo realni rast BDP-a Poljske (11.2 posto). Ostale države koje su zabilježile snažan oporavak su Slovenija (7.8 posto), Danska (7.6 posto), Rumunjska (7.5 posto), Bugarska (6.8 posto), Švedska (6.4 posto), i Grčka (5.9 posto).

Doduše, jedna država je ostvarila i veći rast od Hrvatske, ali je izostavljena s razlogom. Radi se o Irskoj, koja je izostavljena zbog fenomena "vilenjačke ekonomije" (eng. leprechaun economics). Problem s mjerenjem BDP-a te države je što se u njoj nalaze sjedišta brojnih međunarodnih korporacija koje posluju u EU, a koje koriste Irsku kao poreznu oazu i izbjegavaju plaćanje poreza u drugim državama EU. Rekordan rast dobiti kompanija iz tehnološkog sektora 2022. je tako umjetno povećao i rast BDP-a Irske.

Iz podataka se može zaključiti da su se manje razvijene države EU puno bolje oporavile od bogatijih. Iznimke su Danska, koja je velik rast BDP-a imala zbog poskupljenja sirove nafte i plina 2022., te Švedska. Osim činjenice da je imala daleko manje protupandemijske mjere od ostalih država EU, nema drugog objašnjenja za dobru performansu Švedske.

Bitna informacija na makrorazini je daleko snažniji oporavak SAD-a (rast BDP-a 5.4 posto) od EU (rast BDP-a 2.9 posto). To se može objasniti većim problemima EU oko cijene nafte i plina, uzrokovanima napadom Rusije na Ukrajinu i posljedično odvajanjem država Europe od Rusije za uvoz tih energenata.

Tri države EU se još uvijek po vrijednosti sezonski prilagođenog realnog BDP-a nisu vratile na razine prije pandemije (posljednja tri mjeseca 2019.). To su Španjolska (-0.2 posto), Njemačka (-0.5 posto), i Češka (-1 posto). Isti problem ima i Ujedinjeno Kraljevstvo (-0.5 posto).

Snažan rast izvoza potvrđuje da se ne radi o statističkoj iluziji

Da se radi o realnom rastu gospodarstva, a ne samo statističkoj varci, lako je provjeriti iz podataka o vrijednosti izvoza proizvoda 2019. i 2022. Treba naglasiti da su u navedenom razdoblju svi proizvodi poskupjeli, posebno 2022., pa se velik dio toga rasta jednostavno odnosi na rast cijena. Ipak, rast je prevelik, a varijacija među državama preširoka, da bi sve bilo rezultat rasta cijena.

Hrvatska je 2022. ostvarila 24 milijarde eura izvoza proizvoda, dok je 2019. ostvareno 15 milijardi eura. To daje rast od 60 posto, ali nije korigirano za razliku u cijenama, pa je realni rast manji. Ali to ne znači da realni rast izvoza nije bio snažan, nego samo da je bio nešto manji od 60 posto, kako sugerira podatak o ukupnoj vrijednosti.

Tako se Hrvatska nalazi u društvu pet država EU koje su između 2019. i 2022. povećale izvoz proizvoda za 60 posto i više. Rekorder je Slovenija (rast 65 posto), zatim slijede Latvija (rast 64 posto), Grčka (rast 62 posto) i Bugarska (rast 60 posto).

Prosječno su države EU ostvarile rast vrijednosti izvoza od 39 posto, a najmanje Luksemburg (7 posto), Francuska (15 posto) i Njemačka (18 posto). Kada bi se uzeo rast cijena industrijskih i drugih proizvoda, realno je izvoz te tri zemlje najvjerojatnije pao, tj. nije se oporavio na razine otprije pandemije.

Ima još na......
https://www.index.hr/mobile/vijesti...2470945.aspx?index_ref=naslovnica_najnovije_m

 

[linch]

Bankrot je sve bliže, loše, užas...

‘Dekarbonizirano’ čak 75,9% električne energije što nas svrstava u europski vrh​

Raspoloživa električna energija u Hrvatskoj u prvih je pet mjeseci 2023. čak 75,9 % “dekarbonizirana” što nas svrstava u sami vrh EU, pokazuje Elektroenergetsko izvješće OIEH za navedeno razdolje zajedno s kretanjima za svibanj. Obično je udio oko 70% raspoložive energije, no sad je iznadprosječan kako pod utjecajem dobre hidrologije, tako i novih solarnih projekta te vjetra koji je bio jako dobar.
Njihovo izvješće pokazuje da ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj u pet mjeseci iznosila je 7.379 Gwh, dok su u raspoloživoj energiji obnovljivi izvori sudjelovali s 61,3% – hidroelektrane s 42,4% i ostali obnovljivi s 18,9%, a neobnovljivi s 24,1% i NE Krško (50%) s 14,6%. Također, u OIEH očekuju da će ostali OIE (primarno sunčane elektrane i VE) ove godine prijeći 20% raspoložive energije. Što se salda razmjene s inozemstvom, uvoza nije bilo ali je izvezeno 1.163 Gwh. Kako je u prvih 5 mjeseci 2022. uvoz iznosio 630 Gwh pokazuje se pozitivna razlika od 1.793 Gwh, pa je gledano financijski “posrijedi izvrstan rezultat pogotovo kada se uzmu u obzir tržišne cijene”.
...
https://www.poslovni.hr/hrvatska/de...rgije-sto-nas-svrstava-u-europski-vrh-4393753

Katastrofa...

Hrvatska je prvi put u povijesti postala netto izvoznik električne energije u Aprilu 2023 godine, zahvaljujući vjetroelektranama....
....čestitke...

 

[TikaSpicStajkovce]

OVO NISU ISTINE
Hrvatska je rekorder EU. Gospodarstvo se najbrže oporavilo od pandemije

PANDEMIJA covida-19 i razne mjere koje su se uvodile da bi se pokušalo spriječiti ili usporiti širenje virusa su stvorile veliki negativni šok za gospodarstva svih država na svijetu. Restrikcije na kretanje ljudi među državama (često i unutar država, pa i unutar naselja), lockdown, kontrole i usporavanje svjetske trgovine, gotovo pa potpuni prekid zrakoplovnog i cestovnog prometa u nekim razdobljima, te razne druge namjerne i nenamjerne promjene su stvorili situaciju s kakvom se svjetsko gospodarstvo moralo suočavati rijetko kada u povijesti.

Hrvatska je 2020. imala jedan od najvećih padova BDP-a u EU, primarno zbog velikih ograničenja za međudržavna, a time turistička putovanja. Kako turizam čini jako velik dio gospodarstva Hrvatske, pad BDP-a od 8.4 posto je bio očekivan.

Do danas su se pojavili i drugi šokovi koji su direktna posljedica politika koje su se provodile u pandemiji (rast cijena), a koji su pogoršani događanjima u ostatku svijeta (rat u Ukrajini, produljeni lockdown u Kini). Ali izgleda da je Hrvatska jedna od država koje su se najbolje oporavile od pandemije, i realno najbolja u EU.

Hrvatska je imala najsnažniji oporavak gospodarstva nakon pandemije
Mjereno rastom bruto društvenog proizvoda (BDP) od posljednja tri mjeseca 2019., netom prije početka pandemije, do prva tri mjeseca ove godine, Hrvatska je najbolja u EU. Realni BDP (sezonski prilagođen) je narastao za 11.8 posto, daleko više od prosjeka EU (2.9 posto).

Ujedno se radi i o najbržem oporavku od svih država, a s Hrvatskom se može mjeriti samo realni rast BDP-a Poljske (11.2 posto). Ostale države koje su zabilježile snažan oporavak su Slovenija (7.8 posto), Danska (7.6 posto), Rumunjska (7.5 posto), Bugarska (6.8 posto), Švedska (6.4 posto), i Grčka (5.9 posto).

Doduše, jedna država je ostvarila i veći rast od Hrvatske, ali je izostavljena s razlogom. Radi se o Irskoj, koja je izostavljena zbog fenomena "vilenjačke ekonomije" (eng. leprechaun economics). Problem s mjerenjem BDP-a te države je što se u njoj nalaze sjedišta brojnih međunarodnih korporacija koje posluju u EU, a koje koriste Irsku kao poreznu oazu i izbjegavaju plaćanje poreza u drugim državama EU. Rekordan rast dobiti kompanija iz tehnološkog sektora 2022. je tako umjetno povećao i rast BDP-a Irske.

Iz podataka se može zaključiti da su se manje razvijene države EU puno bolje oporavile od bogatijih. Iznimke su Danska, koja je velik rast BDP-a imala zbog poskupljenja sirove nafte i plina 2022., te Švedska. Osim činjenice da je imala daleko manje protupandemijske mjere od ostalih država EU, nema drugog objašnjenja za dobru performansu Švedske.

Bitna informacija na makrorazini je daleko snažniji oporavak SAD-a (rast BDP-a 5.4 posto) od EU (rast BDP-a 2.9 posto). To se može objasniti većim problemima EU oko cijene nafte i plina, uzrokovanima napadom Rusije na Ukrajinu i posljedično odvajanjem država Europe od Rusije za uvoz tih energenata.

Tri države EU se još uvijek po vrijednosti sezonski prilagođenog realnog BDP-a nisu vratile na razine prije pandemije (posljednja tri mjeseca 2019.). To su Španjolska (-0.2 posto), Njemačka (-0.5 posto), i Češka (-1 posto). Isti problem ima i Ujedinjeno Kraljevstvo (-0.5 posto).
Pogledajte prilog 1358950


Snažan rast izvoza potvrđuje da se ne radi o statističkoj iluziji

Da se radi o realnom rastu gospodarstva, a ne samo statističkoj varci, lako je provjeriti iz podataka o vrijednosti izvoza proizvoda 2019. i 2022. Treba naglasiti da su u navedenom razdoblju svi proizvodi poskupjeli, posebno 2022., pa se velik dio toga rasta jednostavno odnosi na rast cijena. Ipak, rast je prevelik, a varijacija među državama preširoka, da bi sve bilo rezultat rasta cijena.

Hrvatska je 2022. ostvarila 24 milijarde eura izvoza proizvoda, dok je 2019. ostvareno 15 milijardi eura. To daje rast od 60 posto, ali nije korigirano za razliku u cijenama, pa je realni rast manji. Ali to ne znači da realni rast izvoza nije bio snažan, nego samo da je bio nešto manji od 60 posto, kako sugerira podatak o ukupnoj vrijednosti.

Tako se Hrvatska nalazi u društvu pet država EU koje su između 2019. i 2022. povećale izvoz proizvoda za 60 posto i više. Rekorder je Slovenija (rast 65 posto), zatim slijede Latvija (rast 64 posto), Grčka (rast 62 posto) i Bugarska (rast 60 posto).

Prosječno su države EU ostvarile rast vrijednosti izvoza od 39 posto, a najmanje Luksemburg (7 posto), Francuska (15 posto) i Njemačka (18 posto). Kada bi se uzeo rast cijena industrijskih i drugih proizvoda, realno je izvoz te tri zemlje najvjerojatnije pao, tj. nije se oporavio na razine otprije pandemije.
Pogledajte prilog 1358952

Ima još na......
https://www.index.hr/mobile/vijesti...2470945.aspx?index_ref=naslovnica_najnovije_m

Ajde, bre, da ti objasnim neke stvari,Ove tvoje tvrdnje o Hrvatskoj, kao najboljem oporavku gospodarstva od pandemije,Moram da ti kažem, brate, da to nije baš tako jednostavno.

Znaš, pandemija je stvarno napravila haos u svetskom gospodarstvu,Sve države su trpele i imale ogromne probleme, to je činjenica.

Da, Hrvatska je imala pad BDP-a zbog ograničenja za turizam,Ali sad pričaš kako se super oporavila, kao da su svi problemi nestali.

Ajde da ti kažem nešto, brate, to što se neka država oporavila,Ne znači da su svi ljudi u njoj dobili bolji život i da su svi problemi rešeni.

Jesi li razmišljao o tome da su ljudi i dalje suočeni sa visokim troškovima života,Sa skupom hranom, stanarinama i drugim svakodnevnim izdacima?

I da nije sve u tome koliko se neko gospodarstvo oporavilo,Već u tome kako žive obični ljudi, koliko imaju prilika i mogućnosti.

Tako da, brate, ne zaboravi da je slika mnogo kompleksnija,Ne možeš samo gledati na neke statistike i zaključiti da je sve super.

Prioriteti su bitni, a za mnoge ljude prioritet je kako preživeti i izboriti se sa svakodnevnim izazovima,Tako da ne bi trebali zanemariti te stvarne probleme i fokusirati se samo na neku statistiku.

To je sve što imam da ti kažem, brate, nemoj da se zaneses sa onim što ti serviraju u medijima,Proveri stvari sam i razmisli o tome kako život zaista izgleda za obične ljude.

 

[Badabum]

I da nije sve u tome koliko se neko gospodarstvo oporavilo,Već u tome kako žive obični ljudi, koliko imaju prilika i mogućnosti.

Nikad običan građanin HR nije živio bolje i imao više para. Niti je ikada prije imao više prilika i mogućnosti. Čak je i pomalo smiješno i nakaradno koliko je lako doći do para.

 

[TikaSpicStajkovce]

Nikad običan građanin HR nije živio bolje i imao više para. Niti je ikada prije imao više prilika i mogućnosti. Čak je i pomalo smiješno i nakaradno koliko je lako doći do para.

Pa dobro, ako ti tako kažeš. Možda si ti taj srećnik koji pliva u parama i ima nevjerojatne prilike na svakom koraku. Ali znaj da to nije slučaj za sve obične građane. Mnogi se bore da sastave kraj s krajem, da plate račune, osiguraju hranu i obrazovanje za svoju djecu. Ima ljudi koji rade prekovremeno, obavljaju dva ili tri posla da bi preživjeli. Zar misliš da je njima tako lako doći do para?

Ako ti imaš prilike i mogućnosti, super za tebe. Ali nemoj generalizirati i misliti da je isto i za sve druge. Svaka osoba ima svoje iskustvo i svoju priču. Tako da, prije nego što kažeš da je smiješno i nakaradno koliko je lako doći do para, razmisli malo o ljudima koji se svakodnevno bore s financijskim izazovima i ne mogu si priuštiti takvu luksuznu situaciju.

 

[Badabum]

Pa dobro, ako ti tako kažeš. Možda si ti taj srećnik koji pliva u parama i ima nevjerojatne prilike na svakom koraku. Ali znaj da to nije slučaj za sve obične građane. Mnogi se bore da sastave kraj s krajem, da plate račune, osiguraju hranu i obrazovanje za svoju djecu. Ima ljudi koji rade prekovremeno, obavljaju dva ili tri posla da bi preživjeli. Zar misliš da je njima tako lako doći do para?

Ako ti imaš prilike i mogućnosti, super za tebe. Ali nemoj generalizirati i misliti da je isto i za sve druge. Svaka osoba ima svoje iskustvo i svoju priču. Tako da, prije nego što kažeš da je smiješno i nakaradno koliko je lako doći do para, razmisli malo o ljudima koji se svakodnevno bore s financijskim izazovima i ne mogu si priuštiti takvu luksuznu situaciju.

Ne sporim da ima i onih koji financijski ne stoje baš najbolje, ali za to moraš biti ili izrazito glup, ili krajnje inertan ili narkoman.

U mojoj općini koja je totalna vukojebina u dalmatinskom zaleđu, samo u prošloj godini je sagrađeno cca 500 vila s bazenom, sve mlade obitelji su dobile po 100 000 eura za stambeno zbrinjavanje, svaka treća osoba je vlasnik nekog OPG-a i povlači pare i poticaje. Tko god je bez posla može aplicirati za poticaje za samozapošljavanje i dobiti 80 000 eura za pokretanje posla, pri čemu država prve dvije godine pokriva sva davanja i troškove. Toliko je lako doći do para da su ljudi doslovno postali obijesni.

A valja i poznavati malo mentalitet Hrvata. Oni koji kukaju da nemaju i da im je užasno teško su obično puni kao brod. Ima ona grčka poslovica - kukavica kuka i na punoj trešnji.

 

[TikaSpicStajkovce]

Ne sporim da ima i onih koji financijski ne stoje baš najbolje, ali za to moraš biti ili izrazito glup, ili krajnje inertan ili narkoman.

U mojoj općini koja je totalna vukojebina u dalmatinskom zaleđu, samo u prošloj godini je sagrađeno cca 500 vila s bazenom, sve mlade obitelji su dobile po 100 000 eura za stambeno zbrinjavanje, svaka treća osoba je vlasnik nekog OPG-a i povlači pare i poticaje. Tko god je bez posla može aplicirati za poticaje za samozapošljavanje i dobiti 80 000 eura za pokretanje posla, pri čemu država prve dvije godine pokriva sva davanja i troškove. Toliko je lako doći do para da su ljudi doslovno postali obijesni.

A valja i poznavati malo mentalitet Hrvata. Oni koji kukaju da nemaju i da im je užasno teško su obično puni kao brod. Ima ona grčka poslovica - kukavica kuka i na punoj trešnji.

Ej, pazi ovo, pa ti baš voliš da sereš po drugima, zar ne? Ako si tako pametan, zašto ne odeš i ti tamo u tu vukojebinu u Dalmatinskom zaleđu i uživaš u svim tim vilama s bazenom? Možda ćeš i dobiti neki novac da otvoriš svoj OPG, pa da povlačiš te silne pare i poticaje. Ali ******, lako je biti pametan kad samo kenjaš iz fotelje.

A o mentalitetu Hrvata što pričaš, da kukaju da nemaju, a zapravo su puni ko brod, pa isto važi i za tebe. Nekako mi se čini da si ti jedan od tih koji kukaju, a zapravo imaš više nego dovoljno. Samo si obična kukavica koja traži da mu se nosi na srebrnom tanjiru. A ova tvoja grčka poslovica, mogu je preokrenuti i reći da idiota ima i na praznoj trešnji, pa eto, ti si živi dokaz za to.

Uglavnom, ne seri više i prestani da zavidiš drugima na njihovom uspehu. Ako ti se ne sviđa kako stvari stoje, idi i promijeni nešto umesto što samo blebećeš.