Kombinacija smisleno-nagonskog i etike: (neke) provokativno obučene na šetalistima

bzsutomore

Početnik
Poruka
44
Ne znam treba li temu treba prebaciti na dio o filozofiji.
Definisanje pojmova
šetalište: i poznati mogu da te vide, ali većinom ne. Ovo je za temu bitna podjela mogućih grupa nepoznatih na šetalištu, čiji se brojčani odnosi ne znaju:
a~ dobri: nervozni i ne
b~ zli: nervozni i ne
provokativno: bilo što od ovoga, ili kombinacije, ili kombinacije ublaženih navedenih stvari, ali više njih: zaista usko, zaista kratko, providno, maice sa dovoljno velikim razgolićenjem gornjeg (bližeg visinom glavi) dijela grudi da bi se iz vidjljive uvale između dojki naslutio oblik oblina do značajne saznajne mjere, providno pomalo, ali bez gaćica ili brusa.
Teze
1). Što onda kada se to vidi, a da se ne pominje da li su to lijepi djelovi ženskog tijela više nego ostali (pošto su svi lijepi), pošto nećemo da budemo previše otvoreni, a ipak ćemo pričati o seksualnosti:
(zavisi ko vidi)
a~ ako vidi nervozan dobar: izaziva lijepu uzbuđenost, neko vrijeme. Kasnije: "elan" tj. porast snage da se, zato što je viđeno nešto smisleno (objašnjenje: oblik tijela suprotnog pola je izuzetno smislen, ili je - ili kao da je, inteligentno dizajniran, a pored toga je i lijep ("ljepši pol" su žene, čak i žene kažu tako), a ta kombinacija lijepog i smislenog prevazilazi i ljepotu i smisao), radi nešto lijepo a naporno ili korisno a naporno u životu
b~ nervozan a zao: misli: "možda je dobrodušna a ovako uživa u seksualnosti (uživa što je golišava malo, pa pogledima hvata poglede), još čak može da ima svog odvratnog dobrog dečka, a ta mogućnost me nervira dok mi lebdi u mislima." Pored ove nervoze izaziva, takođe, lijepu uzbuđenost neko vrijeme. Kasnije nema "elana", jer ko nije dobar ni viđenje smislenih stvari ga ne navodi na "elan". Navodi, ali mnogo manje nego dobrog.
b~ ne-nervozan a zao: Samo lijepu uzbuđenost neko vrijeme, i ništa drugo. A i za nju možemo pretpostaviti da je manja nego kod dobrih.
Dopuna teme sa ličnim iskustvom
U stanjima veoma povećane želje da budem dobar čovjek, bez obzira što sam i prije mislio da je bila tolika (ali nije), svaka žena mi je bila deset puta ljepša nego što bi bila u stanju manje želje za dobrotom.
z a k lj u č a k o provokativno obučenima: provokativno obučena radi dvije stvri:
a~ etički (vezano za to da bude dobrodušno nešto, u prevodu) gledano neutralno ispunjavanje (smislenog) nagona: ubija se dosada, doživljava se uzbuđenost koja nije neprijatna od toga što se gledaju pogledi ljudi po sebi, čime se žena seksualno zadovoljava u smislu radoznalosti, jer radoznalost jeste, da tako kažem, "erogena zona". Možda i etički ispravno: zasluženi dar sebi u uživanju u seksualnosti.
b~ ispunjavanje toga da nekom nepoznatom ako je dobar bude lijepo, pa iako je nevezano za etiku to što će uživati i zli, više će uživati dobri, i bolje da i zao malo uživa ako je to jedini uslov da dobar uživa još više. Izjava: "bolje pustiti deset zločinaca iz zatvora, nego natjerati tamo jednog nevinog" može se ovdje prevesti kao: "ako je to jedini uslov da se dobrome ne uskrati uživanje, neka se pusti da uživa i deset zlih, samo da on ne ostane nenauživan".
VEZA SA PSIHOLOGIJOM
Naše radnje mogu istovremeno biti (upotrijebiću francusku riječ plus, u prevodu "i", jer bolje odgovara nego "i" ovje (a i u mnogim oblastima psihijatrije i psihologije francuski je vrlo pogodan)): smisleno-nagonske nevezane za etiku plus etičke. Možda je taj spoj osnov održavanja uzbuđenosti rascvetanošću života koji je jedini moguć za one koji su izabrali da budu dobri, jer kad bi bili samo dobri a ne bi se dešavalo ništa (nagonsko) - sve bi stalo u njihovom životu. To je stojanje na dvije osnove, stojanje sa dvije noge na zemlji: smisleno-nagonskom, dakle, smislenom, a smisao je, da kažem: lijep, i etički je da ga dobri proživljavaju plus etičkom, dobrom, nevezano za smisao. Etika je nemoguća bez oba principa, jer ako budemo besmisleno dobri pravimo grijeh prema sebi, a alo budemo ne-dobri a smisleni, pravimo grijeh prema drugima. Smisao plus etika prevazilazi pojedinačnost obije pomenute stvari.
Konačno, veza sa psihologijom je ta što izgleda da je moguće da čovjek živi i smisleno i etički.*
________
* [OVO POMINJEM U SVRHU SPREČAVANJA NEOPRAVDANOG DEMONIZOVANJA S. Frojda I NJEGOVE PSIHOANALIZE, JER JE OVO DEMONIZOVANJE GREŠKA KOJU LAICI NAJČEŠĆE PRAVE, A NAJVIŠE JE ŠTETNO] Frojd, rekavši da Ego zadovoljava nagone (za koje tvrdi da su smisleni, jer je to "nešto što se mnogo želi") tako da ne ugrozi sebe, planski, pa u tu svrhu opaža realnost, i ne pomenuvši da Ego može da bira oće li da bude dobar, nije rekao da on to ne može da bira, a u njegovom rečniku riječ "moral" nije isto što i etika, kao što mnoge riječi u njegovom tehničkom rečniku psihijatrije nisu u značenju koje imaju u opšteprihvaćenom, na primjer "seksualnost" je za Frojda i želja da ženi drugarici, ili ženi sestri, a čak i muškarcu, pokažeš lijepo umjetničko djelo vodeći ga u galeriju, tako da to što je rekao da se Super-Ego vodi "načelom moralnosti" nikako ne znači da misli da je on etičan.
 
Poslednja izmena:
[VAŽNA DOPUNA]_ Pitanje: da li je žena izvršila nevjerstvo ako je provokativna na šetalištu, da li to što ju je neko vidio znači da je imala seksualnost sa njim, nabijeno je istom količinom nerazumnosti (psihijatrijski precizno: delirijuma) kao što bi bilo pitanje da li je onaj koji je vidio ubitstvo i sam ubica. Usvajanje poistovjećenjem (psihoanalitički: identifikacijom) modernih mišljenja, modernih na lokalu, kao i tradicionalnih, ili na globalu, uvodi u usvajača često delirijume, pored toga što uvjek uvodi negiranje sopstvene ličnosti u dijelu koji se tiče pitanja o kome je mišljenje usvojeno.
 
Poslednja izmena:
Pitanje: da li je žena izvršila nevjerstvo ako je provokativna na šetalištu, da li to što ju je neko vidio znači da je imala seksualnost sa njim

Jeste. Zene i dok gledaju film ebu se sa glumcem tako sto udju u njegovu partnerku iz filma. Sposobnost zenskog mozga je da u stanju da se poistoveti sa junakinjom i u sebi prozivljava senzacije koje se desavaju na platnu.


Usvajanje poistovjećenjem (psihoanalitički: identifikacijom) modernih mišljenja, modernih na lokalu, kao i tradicionalnih, ili na globalu, uvodi u usvajača često delirijume, pored toga što uvjek uvodi negiranje sopstvene ličnosti

Primer je negiranje drogiranja sopsvenog deteta, godinama. Problem je u roditeljima a ne u detetu, i zato izlecenje u sebi mora sadrzati primenu terapije kako na dete tako i na roditelje. Ako se toboze dete vodi u Drajzerovu od strane "briznih roditelja" pisi propalo.
 
Jeste. Zene i dok gledaju film ebu se sa glumcem tako sto udju u njegovu partnerku iz filma. Sposobnost zenskog mozga je da u stanju da se poistoveti sa junakinjom i u sebi prozivljava senzacije koje se desavaju na platnu.




Primer je negiranje drogiranja sopsvenog deteta, godinama. Problem je u roditeljima a ne u detetu, i zato izlecenje u sebi mora sadrzati primenu terapije kako na dete tako i na roditelje. Ako se toboze dete vodi u Drajzerovu od strane "briznih roditelja" pisi propalo.
U slučaju da je ovo za ženski mozak tačno, a to neću komentarisati, ali u slučaju da je:
senzorni centri: čista znanja o tome da li nas je neko prstom dodirnuo po leđima, i slično tome, vid, kao i znanja o tome da nemamo bol (mada nam se tijelo ne osjeća prijatno ni neprijatno). da imamo, ili da imamo suprotno od bola (a~ prijatno osjećanje tijela koje izaziva heroin i slične stvari, engleski narkomanski žargon "bodily high", b~ stimulacija erogenih zona praćena fantazijom, ali i c~ psihogeno izazvano nekad).
motorni centri: za aktivnost, a~ onu koja nam je totalno nebitna za emocije (povremene kontrakcije želuca radi prevrtanja hrane u svrhu boljeg varenja) b~ onu koja nam je bitna za emocije i ciljeve.
aferentni nervi: od receptora (osjetljivosti) do mozga, senzorne oblasti, ili od nekih nižih centara mozga do asocijativnih (povezujućih u cjelinu nečega) djelova mozga.
eferentni nervi: od motoričke kore (za pokret, ili naprezanje, ili pišanje, itd.) do efektora (a~ glatki mišić: nije direktno pod dejstvom voljne kontrole, osim u specijalnim slučajevima za koje se zna ali čiji mehanizam nije javnosti dobro poznat, b~ poprečnoprugasti to jest skeletni mišić: pod dejstvom voljne kontrole, mada ne uvjek (histerične konvulzije, tzv. pseudoepilepsija, ili prava epilepsija), c~ žlijezda (recimo, pljuvačna), ili centara za kontrolu procesa koji nisu direktno (osim u specijalnim slučajevima) pod dejstvom voljne kontrole.
Ona se tu dakle, po tvojoj teoriji, da ne kažem j***, nego "kida" ovako: aferentno i senzorno. Pa da li je to prevara čovječe? Naravno da senzorne zone šalju nerve u asocijativne regije, razne, i da ako je on podsjeća na onoga za kim žali sa svojim izgledom fantzija može biti izazvana, ali da li je to "kidanje"? Nije.
[Postoje i asocijativni nervi, koji određuju način djelovanja eferentnih, a suvišno je možda i reći da eferentni nervi pomjeraju oko u pravcu u kome se želi da aferentni nervi oka receptiraju i vode do senzorne zone za vid. Kod sluha je drugačije, jer nekad slušamo neku muziku da bi promijenili puls, pritisak, i druge stvari.]
 
Poslednja izmena:

Back
Top