Koje su najtiraznije knjige srpskih autora i koji su tiraz postigle?

Smatram da je za ovaj fenomen dosta odgovorna i reklama, a Novosti to mogu da si priušte. Zbog toga verujem brojkama. U mom okruženju mnogi čitaju Lauševićevu knjigu ili su je već pročitali, uključujući i mene. Moje dve drugarice su je kupile prvog dana, moja sestra je kupila tri komada( jednu će mi pokloniti za N. godinu, iako sam pročitala), moj teča penzioner je kupio i pročitao... Cena je pristupačna, 499 dinara, a i vreme praznika pogoduje prodaji. Osim toga, prodaje se i u C.Gori i R. Srpskoj. Zašto bi neko lažirao tiraž i plaćao porez nepotrebno? Naš narod je željan senzacije, voli da zaviri u tuđi život, još ako je jeftino, to se ne zaobilazi. Priznajem, bila sam skeptik, zbog toga nisam kupila knjigu već sam pozajmila, ali sam nakon čitanja poželela da je imam.

Imam i Dr Arona i Parkinsona. Prva je koštala 1200 dinara, jes da je luksuzno izdanje, ali je mnogo. Basara je još pre 5 godina bio oko 1000 dinara. Mislim da je cena glavni razlog što je prodato manje primeraka, ali i to što i Drašković i Basara imaju puno nepoštovalaca zbog politike.

Ono što bi meni bilo najinteresantnije je podatak koliko ljudi zaista pročita te knjige. Roman Ime ruže je deljen besplatno uz Novosti, čak 300 000 primeraka, pa ipak ne verujem da ga je pročitalo ni 5% ljudi koji ga imaju u posedu.
Управо тако.
А и зато што те астрономске тираже имају књиге људи који су изразите медијске личности, с високом популарношћу у тзв. "ширим масама". Само њихово име продаје књигу.
 
Sveža vest iz komšiluka:

Biografija “Steve Jobes” koja govori o preminulom vizionaru i prvom čoveka kompanije “Apple”, tokom prva četiri dana od objavljivanja u Hrvatskoj prodata je u rekordnih dvesta hiljada primeraka.

Viđeno ovde: http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&yyyy=2011&mm=12&dd=25&nav_id=568655

Izgleda da se neko u b92 malo zapio sinoć, pa danas ne funkcioniše najbolje.
http://www.jutarnji.hr/hrvatski--steve-jobs--knjiga-s-najbrzom-prodajom-u-povijesti-/993782/
 
clear-cup-saucer-002.jpg
 
Kako za koga. Sta mislis zasto je knjiga razgrabljena jos prvog dana i to uglavnom od strane zenske populacije? Ocigledno zato sto Lausevic nije bilo ko. Ko razume -shvatice. A vidim da nekima mnogo smeta sto je Lausevic pokupio takvu popularnost.
Naravno da znam zašto je knjiga razgrabljena i zašto Žarka vole žene. A šta znači da ''Laušević nije bilo ko''? Lep čovek, dobar glumac. Poznaješ li ga lično? ima li još nešto?
 
Khm, khm!
Ne vole sve žene Lauševića. Nisam ni fan, ni hejter. Kad je bio šmeker, bila sam mala. Ne dotiče me.
Knjigu sam dobila na poklon od sestre, povodom njene prve plate. I to je jedina emocija koju imam prema toj knjizi i jedini razlog što sam je pročitala.
Dakle, mogla bih da dodam nešto o književnoj (ne)vrednosti dotičnog dela, međutim, i bez toga je jasno da sve sviđanje potiče iz naklonosti prema autoru. Knjiga je napisana da bi se upravo ovako prodavala.

@ quentin

Sudeći prema onome što piše u knjizi (teško da je neistina, s obzirom da je reč o proverljivim informacijama), pištolj je otišao u pljeskavičarnicu prema savetu policije. Povod za takvu sugestiju su bile pretnje fizičke pretnje i, bezmalo, zlostavljanje trupe i publike prilikom izvođenja predstave "Sveti Sava" u kojoj je Laušević igrao glavnu ulogu. Izgrednici su bili Žarko Gavrilovića (onog underground popa) i Šešelja (ili neko njegov).
 
Khm, khm!
@ quentin

Sudeći prema onome što piše u knjizi (teško da je neistina, s obzirom da je reč o proverljivim informacijama), pištolj je otišao u pljeskavičarnicu prema savetu policije. Povod za takvu sugestiju su bile pretnje fizičke pretnje i, bezmalo, zlostavljanje trupe i publike prilikom izvođenja predstave "Sveti Sava" u kojoj je Laušević igrao glavnu ulogu. Izgrednici su bili Žarko Gavrilovića (onog underground popa) i Šešelja (ili neko njegov).

Sjećam se te frke s predstavom. Na kraju je igrana u Zenici.

Meni i da policija savjetuje da nosim pištolj, sigurno to ne bih uradio. Radije bih se krio kao Salman Ruždi. Mada mislim da Laušević nije bio ni izbilza ugrožen kao Ruždi.

Ali, ima i nešto drugo. Ranih devedesetih, vjerovatno nekoliko mjeseci prije tog incidenta, nekoliko puta sam vidio Lauševića u Beogradu (po kome sam se i ja tada, bez mnogo svoje volje, motao). Često je ručao u jednom restoranu na Zelenom Vencu i nije mi djelovao kao da se krije ili plaši nekoga. Držao se arogantno, baš kao umišljeni superstar. Tako da sam, kad sam čuo šta je uradio, to odmah povezao sa takvim svojim utiskom.
 
Sjećam se te frke s predstavom. Na kraju je igrana u Zenici.

Meni i da policija savjetuje da nosim pištolj, sigurno to ne bih uradio. Radije bih se krio kao Salman Ruždi. Mada mislim da Laušević nije bio ni izbilza ugrožen kao Ruždi.

Ali, ima i nešto drugo. Ranih devedesetih, vjerovatno nekoliko mjeseci prije tog incidenta, nekoliko puta sam vidio Lauševića u Beogradu (po kome sam se i ja tada, bez mnogo svoje volje, motao). Često je ručao u jednom restoranu na Zelenom Vencu i nije mi djelovao kao da se krije ili plaši nekoga. Držao se arogantno, baš kao umišljeni superstar. Tako da sam, kad sam čuo šta je uradio, to odmah povezao sa takvim svojim utiskom.

Srećom il' nesrećom za vreme svih tih događaja sam bila premlada da bih ih shvatala. Nošenje oružja van ratne zone ne shvatam ni sad. Ne pada mi na pamet šta bi trebalo da mi se desi da se osećam ugroženom do te potrebe, a opet, da budem spremna da se toliko selektivno branim. Lauševića nikad nisam srela (čak ni na nekoj sceni), pa nemam ni najpovršniji utisak o njemu, sem sa nekoliko filmova. Ne mogu da ne primetim blagu tendenciju da sebe u knjizi prikaže kao nekog ko po malo koketira sa onostranim (makar to bila i pojačana intuicija), a u realnosti (navodi kako je "za malo" umro, gledao smrti u oči i tako te, mahom "na tri" misterije). U knjizi kakvu je napisao to može biti samo gadno (bilo kao traženje sažaljenja, bilo kao isticanja sopstvenih superskils). Kontekse u kojima pominje Beketa, Kamija, Dostojevskog (ta je posebno...), Boša (!) i sl. stvarno...
 
Evo još jedan eho: http://blog.b92.net/text/19404/MNOGO-MISLJENJA/

Ono o čemu pričam... Nešto što bi trebala da bude intimna ispovest sada je medijsko/socijalni fenomen okružen bljutavim publicitetom. Pa jedni odmeravaju Lauševićevu krivicu u zločinu, drugi suze rone nad sudbinom kletom, treći iskopavaju trivije... Iz dana u dan se sve napumpava; od tiraža do tragedije.

Svoj deo krivice svakako snosi i sam Laušević.
U tom smislu mi je besmisleno zgražavanje Bojane Maljević u ovom blogu. Hej, napisao si knjigu, poslao je izdavaču (i to kakvom) da je umnoži X puta i prodaje po kioscima... I sad šta?

Ali to je glumac. Egzibicionista.
 
Evo još jedan eho: http://blog.b92.net/text/19404/MNOGO-MISLJENJA/

Ono o čemu pričam... Nešto što bi trebala da bude intimna ispovest sada je medijsko/socijalni fenomen okružen bljutavim publicitetom. Pa jedni odmeravaju Lauševićevu krivicu u zločinu, drugi suze rone nad sudbinom kletom, treći iskopavaju trivije... Iz dana u dan se sve napumpava; od tiraža do tragedije.

Svoj deo krivice svakako snosi i sam Laušević.
U tom smislu mi je besmisleno zgražavanje Bojane Maljević u ovom blogu. Hej, napisao si knjigu, poslao je izdavaču (i to kakvom) da je umnoži X puta i prodaje po kioscima... I sad šta?

Ali to je glumac. Egzibicionista.


Bojana Maljević je besmislena sama, bez ičije pomoći, pa u čemu god da je. Izgleda da joj to nije dosta, volela bi da bude još besmislenija, pa se prozvala poznavaocem "literature i to dobre". Mučena, šta će.
Laušević nema deo krivice, njegova je sva. Ne može da postoji intimna ispovest (kao što žena ne može da bude malo ili mnogo trudna). Svoju intimu kriješ ili iznosiš, nema među - stanja. Da je hteo povučenost, ne bi objavio napisano. Da je hteo da se sazna šta se desilo iz njegovog ugla, mogao je to da servira posredstvom nekog zvučnijeg imena (prvi mi pade na pamet Ćirilov, da ne zalazim među glumce). Da je hteo da se upiše među književnike, mogao je da nađe nekoga ko bi to uradio mnogo bolje (da ne pominjem što ni lektorski posao nije najsjajanije odrađen u njegovoj knjizi). On je, dakle, hteo sve i sve za sebe.
I sve ovo pravdam samo u jednom jedinom slučaju - ako mu trebaju pare (prema onome što piše, mnogo mu trebaju, moleriše po Njujorku).
Za sve drugo, što baba kaže: "'De ćeš s golim dupetom međ' pijane ljude"
"Novosti" su samo lešinar koji obleće i grabi što više može. A i izdavača je izabrao sam.
Nema intimne ispovesti
 
Naravno da znam zašto je knjiga razgrabljena i zašto Žarka vole žene. A šta znači da ''Laušević nije bilo ko''? Lep čovek, dobar glumac. Poznaješ li ga lično? ima li još nešto?

Da, ima, bas to "nesto" sto nemaju vi lepi i dobri glumci, a to je neka posebna harizma zbog koje su neki od njih posebni i izazivaju posebnu paznju kojom mogu i da, pisuci iz zatvora, privuku na hilojade citateljki u jednom danu. Ono sto mi se uvek kod njega dopadalo ( a nisam bila od onih klinki koje lepe cele zidove plakatima glumaca i pevaca, naprotiv) jeste bas to otsustvo narcisoidnosti, samodopadljivosti kojom obicno zrace "lepotani" sa velikog platna. Barem je takav utisak na mene licno ostavio.
 

Back
Top