Hrastovnik
Poznat
- Poruka
- 9.374
Ovo je krajnje zanimljiva tema.
Koje su njene značajke.
Prvo, da li su poluverci iz Dušanovog zakonika isti oni jeretici koje je temeljito progonio Stefan Nemanja. Hrastovniče, kažeš da jesu, ali prosto se suviše toga ne uklapa. Ne može se tek tako preći preko činjenice da Stefan Prvovenčani u žitiju svoga oca kaže da su ti jeretici bili arijanci.Zatim, postoji li ikakva šansa da bogumili, patareni, poluverci ili ko god bude prepoznat kao arijanac, a da uistinu to nije bio? Pitanje nije retoričko.
Drugo, imamo poluverne sa freske u ariljskoj crkvi. Da li su oni katolici? Po svemu što možemo da zaključimo, nisu. Dakle, ili poluverni iz Dušanovog zakonika nisu katolici, ili jesu, što znači da je značenje te reči evoluiralo. Da li je to verovatno?
U pravu su koji kažu da je previše zbrke u tome da se katolici nazivaju trima različitim imenima: latinska jeres, jeretici i poluverci. Objašnjenje da su poluverci oni koji su rođeni i kršteni u katoličanstvu deluje logično, ali ipak je to čudno da se pripadnici iste veroispovesti nazivaju tako različitim imenima i tretiraju tako različito. Jeretici su oni koji su otpali od hrišćanstva (u ovom slučaju od pravoslavlja, hrišćanstvo se izjednačava sa pravoslavljem). I Takva jeres se naziva latinska. Nasuprot tome, oni koji su prvobitno kršteni u katoličanstvu, nazivaju se poluverci. Jeste čudno.
Postavi taj citat uz Nemanjinog zitija u kojem se tvrdi da su to bili arijanci i pokazi gdje pise da su rimokatolici poluvjerci, ali pokazi istorijski izvor, a ne proizvoljna misljenja bez izvora.
PS Lakse je raspravljati o Svetom Pismu, nego li o istoriji Srba.