- Poruka
- 20.583
Godine 1945. Jugoslavija je oslobodjena. Materijalna steta po cenama iz 1946. iznosila je 9,1 milijardi dolara. U ratu je unisteno 36% industrije, 50% zeleznickih pruga i svi moderni mostovi. Jos pocetkom 1944. Nacionalni komitet oslobodjenja Jugoslavije doneo je smernice o obnovi. U ratu je zivote izgubilo 1700,000 ljudi ili 11% predratne populacije.
- nakon oslobodjenja zemlje zapocinje period velikih radnih akcija: branje kukuruza po Vojvodini ( 1944), seca drva na Crnom Vrhu (1945),
izgradnja pruge Brcko-Banovici (1946) u kojoj je ucestvovalo 70,000 brigadira i kada je izgradjeno 90 kilometara pruge, izgradnja pruge Samac-Sarajevo ( 1947-1951) (samo je u 1947. izgradjeno 242 km pruge), izgradnja pruge Niksic-Titograd, fabrike masina-alatljika "Ivo Lola Ribar" u Zelezniku, pruge Doboj-Banjaluka... Uz osposobljavanje porusenih izgradjeno je jos 1000 km novih pruga dok je u 1947. industrijska proizvodnja bila veca za 21% u odnosu na 1939. Bruto investicije su iznosile tada 32% nacionalnog dohodka koji je tada bio za 60 milijardi dinara veci nego 1939. U 1948. zapoceta je izgradnja auto-puta Beograd-Zagreb i Novog Beograda.
- u periodu 1948-1952 zbog ekonomske blokade SSSR-a i zemalja "narodne demokratije" rast BNP ( bruto nacionalnog proizvoda) iznosio je svega 2% godisnje, rast industrijske proizvodnje 5,4% a rast poljoprivredne 2,9%. Jugoslaviju je 1950. i 1952. pogodila velika susa sto je takodje otezalo njen privredni razvitak.
- 1953-1960. Rast BNP od 9% godisnje i industrijske proizvodnje od 13%. Rast industriske proizvodnje bio je tada najveci na svetu, veci i od japanskog i nemackog.
- 1953-1965. U peridu "zlatnog doba radnickog samoupravljanja" rast BNP iznosio je 8,1 posto godisnje a rast industrijske proizvodnje citavih 12%. Rast poljoprivredne proizvodnje iznosio je 4,7%.
- 1966-1975. Rast BNP od 5,8% godisnje, industrijske proizvodnje od 6,6%, rast poljoprivredne proizvodnje od 3,1%.
- 1976-1980. Rast BNP od 5,6% godisnje, industrijske proizvodnje od 6,9% i poljoprivredne od 2,5%.
- 1981-1985. Rast BNP od 0,6%, industrijske proizvodnje od 2,7%, poljoprivredne od 0,6%.
Od 1947 do 1982. bruto nacionalni proizvod belezio je prosecan godisnji rast od 5,8% dok je industrijska proizvodnja ( glavni pokretac razvoja SFRJ) rasla u proseku za 8,5% godisnje.
Od 1947 do 1985 prosecan godisnji rast BNP bio je 5,4%, industrijske proizvodnje 7,8% a poljoprivredne 2,4%. U tom periodu BNP porastao je za 720% ( 7,2 puta za svega 38 godina) a BNP po glavi stanovnika za 490% (4,9 puta). Ilustrativni su i sledeci podaci: u periodu od 1957 do 1972 prosecan godisnji rast industrijske proizvodnje iznosio je cak 10,4%. U periodu od 1973 do 1978 on je iznosio u proseku 7% godisnje s tim sto je 1977 i 1978 doslo do ekspanzije pa je tada zabelezen industrijski rast od 9%.
- Cak je i u prvoj polovini kriznih osamdesetih industrijska proizvodnja znala znacajno da poraste. U 1981. zabelezen je rast od 4% a u 1984. u doba "dugorocnog programa ekonomske stabilizacije" Milke Planinc, industrijska proizvodnja porasla je za celih 5% ( cifra koja je danas, barem sto se Srbije tice, pusti san).
Poenta svega ovog. Bese to doba nevidjenog privrednog rasta. Tu cinjenicu ne mogu da ospore ni najzesci kriticari SFRJ.
- nakon oslobodjenja zemlje zapocinje period velikih radnih akcija: branje kukuruza po Vojvodini ( 1944), seca drva na Crnom Vrhu (1945),
izgradnja pruge Brcko-Banovici (1946) u kojoj je ucestvovalo 70,000 brigadira i kada je izgradjeno 90 kilometara pruge, izgradnja pruge Samac-Sarajevo ( 1947-1951) (samo je u 1947. izgradjeno 242 km pruge), izgradnja pruge Niksic-Titograd, fabrike masina-alatljika "Ivo Lola Ribar" u Zelezniku, pruge Doboj-Banjaluka... Uz osposobljavanje porusenih izgradjeno je jos 1000 km novih pruga dok je u 1947. industrijska proizvodnja bila veca za 21% u odnosu na 1939. Bruto investicije su iznosile tada 32% nacionalnog dohodka koji je tada bio za 60 milijardi dinara veci nego 1939. U 1948. zapoceta je izgradnja auto-puta Beograd-Zagreb i Novog Beograda.
- u periodu 1948-1952 zbog ekonomske blokade SSSR-a i zemalja "narodne demokratije" rast BNP ( bruto nacionalnog proizvoda) iznosio je svega 2% godisnje, rast industrijske proizvodnje 5,4% a rast poljoprivredne 2,9%. Jugoslaviju je 1950. i 1952. pogodila velika susa sto je takodje otezalo njen privredni razvitak.
- 1953-1960. Rast BNP od 9% godisnje i industrijske proizvodnje od 13%. Rast industriske proizvodnje bio je tada najveci na svetu, veci i od japanskog i nemackog.
- 1953-1965. U peridu "zlatnog doba radnickog samoupravljanja" rast BNP iznosio je 8,1 posto godisnje a rast industrijske proizvodnje citavih 12%. Rast poljoprivredne proizvodnje iznosio je 4,7%.
- 1966-1975. Rast BNP od 5,8% godisnje, industrijske proizvodnje od 6,6%, rast poljoprivredne proizvodnje od 3,1%.
- 1976-1980. Rast BNP od 5,6% godisnje, industrijske proizvodnje od 6,9% i poljoprivredne od 2,5%.
- 1981-1985. Rast BNP od 0,6%, industrijske proizvodnje od 2,7%, poljoprivredne od 0,6%.
Od 1947 do 1982. bruto nacionalni proizvod belezio je prosecan godisnji rast od 5,8% dok je industrijska proizvodnja ( glavni pokretac razvoja SFRJ) rasla u proseku za 8,5% godisnje.
Od 1947 do 1985 prosecan godisnji rast BNP bio je 5,4%, industrijske proizvodnje 7,8% a poljoprivredne 2,4%. U tom periodu BNP porastao je za 720% ( 7,2 puta za svega 38 godina) a BNP po glavi stanovnika za 490% (4,9 puta). Ilustrativni su i sledeci podaci: u periodu od 1957 do 1972 prosecan godisnji rast industrijske proizvodnje iznosio je cak 10,4%. U periodu od 1973 do 1978 on je iznosio u proseku 7% godisnje s tim sto je 1977 i 1978 doslo do ekspanzije pa je tada zabelezen industrijski rast od 9%.
- Cak je i u prvoj polovini kriznih osamdesetih industrijska proizvodnja znala znacajno da poraste. U 1981. zabelezen je rast od 4% a u 1984. u doba "dugorocnog programa ekonomske stabilizacije" Milke Planinc, industrijska proizvodnja porasla je za celih 5% ( cifra koja je danas, barem sto se Srbije tice, pusti san).
Poenta svega ovog. Bese to doba nevidjenog privrednog rasta. Tu cinjenicu ne mogu da ospore ni najzesci kriticari SFRJ.



