- Poruka
- 334.291
Malo je poznato da su tokom istorije kamile bile po prilično uobičajena pojava na ovim prostorima.
Dok danas ove životinje vezujemo isključivo za toplije, egzotičnije krajeve i turističke atrakcije sa severa Afrike, pre više od hiljadu godina one su bile u upotrebi i na prostoru Srbije.
Oko 4. veka nove ere kamile su zabeležene na lokalitetima Viminacijum, Sirmijum, u Vranju, god Rume, Anine kod Lajkovca i Pirota. Nekoliko vekova kasnije, njihovo prisustvo zabeleženo je i na lokalitetu Caričin grad kod Lebana.
Jednogrba i dvogrba kamila stolećima se ukrštala na prostoru Male Azije, od čega je nastajao mnogo veći i izdržljiviji hibrid, koji je i pronađen na našim prostorima.
Pisane izvore o prisustvu kamila na teritoriji Srbije imamo još iz 1054. godine kada se u dolinu Velike Morave naseljavaju Pečenjezi, polunomadski narod iz centralne Azije, koji je govorio jezikom iz grupe turkijskij jezika i sa sobom donose kamile.
Jedan veoma interesantan izvor kaže da prilikom susreta kralja Stefana Prvovenčanog i ugarskog kralja Andrije oko 1214./1215. godine i tom prilikom došlo je do razmene poklona. Prema izvorima, srpski kralj je od ugarskog kralja dobio “divlje i besne zveri, pitomu stoku i saracensku stoku”, koja se odnosi na kamile
Srednjevekovni vladari imali su preteče Zoo vrtova u kojima su čuvali egzotične životinje, pa se prepostavlja da je i Stefan Prvovenčani imao jednu takvu.
U žitiju kralja Milutina koje je pisao arhiepiskop Danilo II navodi se da je on darivao manastir Presvete Bogorodice kod Prilepa u Severnoj Makedoniji čoporom kamila.
Nakon stupanja Turaka na ove prostore i uspostavljanjem njihove vlasti na Balkanu, kamile ponovo postaju deo svakodnevice.
Postojali su dokumenti prema kojima se kaže da je od turske vojske zaplenjeno gotovo hiljadu kamila.
Prema rečima arhezoologa Markovića poslednji izvori o upotrebi kamile na ovim prostrima datiraju iz Drugog svetskog rata.
Prema pisanju očevidaca iz tog vremena Rusi su, između ostalog, u Beograd kao oslobodioci ušetali i na kamilama, a dve životinje Boška i Rigu ,
poklonili su Zoo vrtu u srpskoj prestonici.
(izvor:YouTube i internet mediji )
Dok danas ove životinje vezujemo isključivo za toplije, egzotičnije krajeve i turističke atrakcije sa severa Afrike, pre više od hiljadu godina one su bile u upotrebi i na prostoru Srbije.
Oko 4. veka nove ere kamile su zabeležene na lokalitetima Viminacijum, Sirmijum, u Vranju, god Rume, Anine kod Lajkovca i Pirota. Nekoliko vekova kasnije, njihovo prisustvo zabeleženo je i na lokalitetu Caričin grad kod Lebana.
Jednogrba i dvogrba kamila stolećima se ukrštala na prostoru Male Azije, od čega je nastajao mnogo veći i izdržljiviji hibrid, koji je i pronađen na našim prostorima.
Pisane izvore o prisustvu kamila na teritoriji Srbije imamo još iz 1054. godine kada se u dolinu Velike Morave naseljavaju Pečenjezi, polunomadski narod iz centralne Azije, koji je govorio jezikom iz grupe turkijskij jezika i sa sobom donose kamile.
Jedan veoma interesantan izvor kaže da prilikom susreta kralja Stefana Prvovenčanog i ugarskog kralja Andrije oko 1214./1215. godine i tom prilikom došlo je do razmene poklona. Prema izvorima, srpski kralj je od ugarskog kralja dobio “divlje i besne zveri, pitomu stoku i saracensku stoku”, koja se odnosi na kamile
Srednjevekovni vladari imali su preteče Zoo vrtova u kojima su čuvali egzotične životinje, pa se prepostavlja da je i Stefan Prvovenčani imao jednu takvu.
U žitiju kralja Milutina koje je pisao arhiepiskop Danilo II navodi se da je on darivao manastir Presvete Bogorodice kod Prilepa u Severnoj Makedoniji čoporom kamila.
Nakon stupanja Turaka na ove prostore i uspostavljanjem njihove vlasti na Balkanu, kamile ponovo postaju deo svakodnevice.
Postojali su dokumenti prema kojima se kaže da je od turske vojske zaplenjeno gotovo hiljadu kamila.
Prema rečima arhezoologa Markovića poslednji izvori o upotrebi kamile na ovim prostrima datiraju iz Drugog svetskog rata.
Prema pisanju očevidaca iz tog vremena Rusi su, između ostalog, u Beograd kao oslobodioci ušetali i na kamilama, a dve životinje Boška i Rigu ,
poklonili su Zoo vrtu u srpskoj prestonici.
Poslednja izmena: