https://hrcak.srce.hr/file/362695
Uloga JNA-a u velikosrpskom projektu
2.
Funkciju saveznoga sekretara narodne obrane obnašalo je samo šest osoba, dva Hr-
vata i četiri Srbina. Hrvati su bili Josip Broz Tito i general armije Ivan Gošnjak.
..............
Dužnost načelnika Generalštaba JNA-a obnašalo je trinaest generala i jedan ad-
miral; trojica su po nacionalnosti bili Crnogorci, jedan Slovenac, osmorica Srbi i
dvojica Hrvati.
3.
Pobornici velikosrpske ideje8 svoje pristaše u armijskim krugovima imali su nakon
Titove smrti, a tada se prvi put među pripadnicima JNA-a srpske nacionalnosti
»stidljivo« pojavila ideja o napuštanju dotadašnjega armijskoga ustroja. Naime
dotadašnja armijska struktura približno je područno pokrivala teritorije republika,
osim Hrvatske koja je bila podijeljena između 5. i 7. armije.
Demokratski orijentirane snage u Srbiji upozoravale su na proces srbizacije JNA-a,
među zapaženijima je Sonja Biserko, predsjednica Helsinškoga odbora Srbije, a što
je vidljivo iz njezinih sljedećih riječi:
»Nakon Titove smrti, kad je admiral Branko Mamula bio na čelu JNA,
počela je srbizacija vojske, razoružavanje Teritorijalne obrane i prekra-
janje vojnih oblasti. To piše Mamula u knjizi Očuvanje socijalizma i re-
centralizacija Jugoslavije. On je to pokušao i promjenom Ustava 1980-ih,
samo nije dobio suglasnost republika. U knjizi piše da ih nije ni trebao
pitati za suglasnost jer se tako izgubilo na vremenu. Tada Srbija i JNA
zauzimaju iste pozicije. Ni u Memorandumu SANU-a ne govori se protiv
socijalizma, nego samo o decentralizaciji Jugoslavije, a tek u drugom dije-
lu Memoranduma piše se i o položaju srpskoga naroda. I JNA i srpska elita
govore o krizi, ali ne i protiv socijalizma. General Nikola Ljubičić omo-
gućio je Miloševićev dolazak na čelo partije Srbije. Miloševića je vojska
odabrala da projekt realizira pod parolom da nije nacionalist. Uz pomoć
srbizirane JNA Milošević se od samog početka brutalno obračunava sa
svim protivnicima – čistio je institucije od kadrova koji se nisu slagali s
njim i sve što je mislilo drukčije.«
..............................................
’ Osim jezika, očigledna neravnopravnost bila je u
nacionalnom sastavu časničkoga zbora, gdje je postotak bio sljedeći:
Srbi 63,2%; Crnogorci 6,2%; Makedonci 6,3%; Hrvati 12,6%; Slovenci
2,8%; Muslimani 2,4%; Jugoslaveni 3,6%; Albanci 0,6%; Mađari 0,7%
i ostali 1,6%.
Navedeni postotci odnose se na razdoblje pred raspad SFRJ-a 1990./91. g. U od-
nosu na 1945. Srbi i Makedonci jedini su bilježili kontinuirani rast zapovjednoga
kadra u odnosu na druge narode i narodnosti. Zapovjedna struktura Jugoslavenske
armije ( JA) 1945. g., odnosno nakon završetka Drugoga svjetskoga rata bila je slje-
deća: Srbi 50,97 % (udio u ukupnom pučanstvu 42,27 %), Hrvati 22,72 % (29,69
%), Slovenci 9,71 % (8,58 %), Makedonci 3,58 % (5,01 %), Crnogorci 9,20 % (2,00
%), Muslimani 1,88 % (11,45 %) i ostali 1,94 % (1 %)