- Poruka
- 46.570
Ovo nije religija, trazim naucna objasnjenja.
naucna objasnjenja o sreci neces naci sreca je stanje uma i dushe coveka to je neopipljivo
stanje duse
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Ovo nije religija, trazim naucna objasnjenja.
Intelekt - racionalni um, onaj koji sve deli na dobro i zlo, ustvari dobro meni, zlo meni.
„Poznanje dobra i zla“ – to radi racio?
Preterano racionalni ljudi – jak intelekt, ugašeni u smislu srca, da tako napišem.
Sve svode na kriterijume dam – daš.
Otprilike razumem šta pišeš, razumem tvoju poentu.
Ali ja kažem racionalni um – intelekt.
Pa valjda nismo svi isti,pod dva to se ne uci takav si kakav si ako bi "ucio" to bi bila izvestacena gluma i bezao bi od sebe..sta ima gore nego bezati od sebe i pokusati da budes neko drugi?! Ja ne gledam ovaj usrani svet kroz ruzicaste ni kroz crno-bele naocare vec kroz obicne.
U zivotu je veoma bitno imati srece sa izborom ljudi oko sebe. Ne kazem da je to najbitnije, ali od okruzenja zavise mnoge pozitivne i negativne stvari koje nam se desavaju.
Pogledajte prilog 373149
Није тачно да ако смо имали среће са окружењем да ћемо и ми бити срећни.
Ja nisam ni rekao da je to uslov, ali olaksava mnoge stvari. Ako naletis na gadnu ekipu, moze i da pogorsa stvari.
naucna objasnjenja o sreci neces naci sreca je stanje uma i dushe coveka to je neopipljivo
stanje duse
Не постоји толико зао човек који не би могао да научи како да буде бољи. То прихвати ме таквог какав јесам су измислили зли да оправдају своју злоћу.
Хришћани иначе прихватају људе онаквима какви су, али поверење дају само онима који су кренули стазом добра. Ако већ прихватамо људе онаквима какви су,нисмо ваљда луди да им укажемо и поверење док не покажу да га заслужују.
a sta sa razmisljanjima antropoloske skole? Da je covek rodjen kao zlocinac? podela na rodjene krivce,iz navike,iz strasti? Mozda se odredjenim merama moze ta crta licnosti potisnuti ali se ne moze nikako eliminisati..
Znate one ljude koji su preživeli sve i svašta, ali su srećni, puni života i motivacije?
U poslednje vreme je to kod mene minimizirano, sve gledam drugačije, ali nećemo sada o meni jer sam više i Boga smorio mojim psihičim stanjem.
Nego generalno, kako su neki ljudi ostali jaki iako su izgubili sve? Gde su našli motivaciju? Da li je to genetski i zašto genetika nije fer, nekome podari da je pozitivan ma šta ga strefilo, a drugi padnu u depresiju ili izvrše samoubistvo zbog lupam pada na nekom testu? Ako nije genetski kako se to uči?
treba ti neko u tom fazonu negativnom da te iznervira svojim ponasanjem pa da uvek zelis da budes drugacijiZnate one ljude koji su preživeli sve i svašta, ali su srećni, puni života i motivacije?
U poslednje vreme je to kod mene minimizirano, sve gledam drugačije, ali nećemo sada o meni jer sam više i Boga smorio mojim psihičim stanjem.
Nego generalno, kako su neki ljudi ostali jaki iako su izgubili sve? Gde su našli motivaciju? Da li je to genetski i zašto genetika nije fer, nekome podari da je pozitivan ma šta ga strefilo, a drugi padnu u depresiju ili izvrše samoubistvo zbog lupam pada na nekom testu? Ako nije genetski kako se to uči?
Znate one ljude koji su preživeli sve i svašta, ali su srećni, puni života i motivacije?
U poslednje vreme je to kod mene minimizirano, sve gledam drugačije, ali nećemo sada o meni jer sam više i Boga smorio mojim psihičim stanjem.
Nego generalno, kako su neki ljudi ostali jaki iako su izgubili sve? Gde su našli motivaciju? Da li je to genetski i zašto genetika nije fer, nekome podari da je pozitivan ma šta ga strefilo, a drugi padnu u depresiju ili izvrše samoubistvo zbog lupam pada na nekom testu? Ako nije genetski kako se to uči?
Ima jedan fazon, a možda je i istinita priča, kada pitaju neku baku od jedno sto deset godina kako je doživela toliku starost.
- Jednostavno, sine: nikada se ni sa kim nisam raspravljala i oduvek sam izbegavala svađe.
- Samo to? Ali to je nemoguće!
- U pravu si, sine...
Znate one ljude koji su preživeli sve i svašta, ali su srećni, puni života i motivacije?
U poslednje vreme je to kod mene minimizirano, sve gledam drugačije, ali nećemo sada o meni jer sam više i Boga smorio mojim psihičim stanjem.
Nego generalno, kako su neki ljudi ostali jaki iako su izgubili sve? Gde su našli motivaciju? Da li je to genetski i zašto genetika nije fer, nekome podari da je pozitivan ma šta ga strefilo, a drugi padnu u depresiju ili izvrše samoubistvo zbog lupam pada na nekom testu? Ako nije genetski kako se to uči?
Moguće je ostati srećan ceo život,
ali moraš prvo teško naebati,
svojim mozgom i pameću ( formiranim u jako zdravoj sredini ) se iz problema izvući,
i doneti glavne zakonitosti kojih se do kraja života pridržavaš.
Konkretno ja sam kao glavni problem svog života video razumevanje sopstvenog jezika.
Šta je sloboda, drugarstvo, zdravlje, sreća, ljubav, smisao života ..?
Sve sam ja to preveo sebi i nemam problema !
Evo već tridesetak godina od prevoda !![]()