Kako je nemačka politika iz 1941 godine oblikovala 1991 godinu

prvi deo​

Нови документи o улози Немачке у распаду Југославије: Како је историја из 1941. обликовала историју 1991. године​



Oвих дана је Вилсонов дигитални центар из Вашингтона објавио више стотина докумената који су потекли из канцеларије Хелмута Кола, канцелара Западне Немачке, потом и уједињене Немачке (1982-1998). Многа од њих односе се на период распада Југославије. Читајући о Коловим активностима, можемо да закључимо да је 1991. пре била оживљавање историје него њен крај.

Хелмут Кол
Хелмут Кол
Добар део државних архива широм Европе и света придржава се правила да се приступ архивској грађи омогући тридесет година након након што су та документа настала. Са проласком времена, истраживачима је на располагању све више докумената који се баве распадом Југославије 1991. године.
Управо ових дана је Вилсонов дигитални центар чије је седиште у Вашингтону, у склопу програма „International History Declassified“, објавио више стотина докумената који су потекли из канцеларије Хелмута Кола, канцелара Западне Немачке, потом и уједињене Немачке (1982-1998). Понегде се ради о транскриптима разговора, где је забележена свака изговорена реч, а у највећем броју случајева имамо прилике да видимо сажетак разговора који су направили Колови сарадници. Најављено је да ће у наредним месецима бити објављено још материјала.
Презентована документа тичу се великог броја тема, попут краја Хладног рата, уједињења Немачке, краха СССР-а итд. Читалац кога занима распад Југославије моћи ће да види до сада непознати и вредан материјал, али и да се увери како се европска политика раних 1990-их преламала на Балкану. Оно што ми је привукло највише пажње јесте како је прошлост не само обликовала политику, већ и како је утицала на начин на који је та политика презентована. Читајући о Коловим активностима, можемо само да закључимо да је 1991. пре била оживљавање историје него крај историје.

Разговори с Кучаном

Канцелар Хелмут Кол састао се са словеначким лидером Миланом Кучаном 8. октобра 1991. године. Сажетак овог разговора направио је немачки дипломата др. Петер Хартман. Састанку су присуствовали и министри спољних послова Ханс Дитрих Геншер и Димитриј Рупел. Један део овог разговора вреди цитирати у целости:
„Канцелар [Кол] каже да пре свега жели да објасни главни став [немачке] савезне владе. За њега нема потребе да каже где су наше симпатије. То је било евидентно свуда у Немачкој. Ми смо у ситуацији да историја поново сустиже народе Европе – поново су пред нама стари рачуни с почетка века. Ми Немци смо у јединственом положају. Има годину дана да смо уједињени, а то није било лако за наше суседе на истоку и на западу. Сама економска ситуација то чини јасним. За нас је важно да не будемо изоловани у нашем ставу [о независности Словеније и Хрватске]. Председник [Кучан] зна да се недељама говори о старим фронтовима из 1941. године.
Министар спољних послова Геншер додаје да то није био случај само у Београду.
Канцелар додаје да је то део његовог унутрашње-политичког проблема. Неки у Немачкој још нису разумели проблеме нове коалиције à la 1941.”
Колона тенкова ЈНА на граници између Хрватске и Словеније, 3. јула 1991. године.
Колона тенкова ЈНА на граници између Хрватске и Словеније, 3. јула 1991. године.
Делује да је било како је Кол рекао. Историја је диктирала ставове, тј. заиста су дошли на наплату рачуни са почетка века. По завршетку Првог светског рата, велике силе међу победницима подржале су стварање Југославије великим делом због тога што су у таквој реконфигурацији простора видели брану ширењу немачког утицаја на југоисток Европе у будућности.
Језик државника је обазрив, али Кол овде није могао бити јаснији. Почетком 1990-их, баш како је приметио, историја је сустизала европске народе. Многи су још 1991. године приметили да се Немачка обрачунавала са остацима „Версајског система“, али тек сада кроз објављена документа можемо да видимо Колово размишљање. Оно што стоји у овом документу потврђују и други извештаји.
Јасно је где су немачке симпатије биле. Само дан раније, тј. 7. октобра, Кол је рекао хрватском министру спољних послова Звонимиру Шепаровићу: „Спремни смо да учинимо све што је у људској могућности да помогнемо Хрватској“. Оно што је Кол додао непосредно након овога је још интересантније: „Хрватска мора да разуме, да око питања признавања независности не можемо да оживимо коалицију из 1941. године, тј. Немачку, Италију и Мађарску“.
Председници југословенских република уочи распада земље: Момир Булатовић, Алија Изетбеговић, Слободан Милошевић, Киро Глигоров, Фрањо Туђман и Милан Кучан
Председници југословенских република уочи распада земље: Момир Булатовић, Алија Изетбеговић, Слободан Милошевић, Киро Глигоров, Фрањо Туђман и Милан Кучан
Оно што је важно нагласити да су ови дани били од суштинске важности. Управо 7. октобра је истицао тромесечни мораторијум на проглашење хрватске и словеначке независности. На Брионима је 7. јула потписана декларација којом је завршен сукоб у Словенији и којом је предвиђено да се суспендују делатности које произилазе из хрватског и словеначког проглашења независности. Брионски споразум је предвиђао стварање временског простора у коме би се преговарало и спречило даље ескалирање кризе. Другим речима, 7. октобра 1991. се завршавао период преговора, а Кол се враћао на 1941. годину.

Ma daj, zar ti stvarno misliš da su ti dokumenti neka senzacija? Pa to je kao da sada otkriješ da je sunce vruće! Pa naravno da je istorija oblikovala politiku devedesetih, kao što je oblikovala politiku uvek! Ali, izgleda da ti sad tek shvataš koliko je to bitno. I šta sad, hoćeš da se praviš kao da si ti otkrio Ameriku? Ajde, mani se tih otrcanih priča, većina nas je odavno shvatila da su politički potezi uvek prožeti istorijskim kontekstom.
 
Ajde, mani se tih otrcanih priča, većina nas je odavno shvatila da su politički potezi uvek prožeti istorijskim kontekstom
Ma daj, zar ti stvarno misliš da ti je pisanije neka senzacija? Pa to je kao da sada otkriješ da je sunce vruće! Pa naravno da je istorija oblikovala politiku , a i još povrh svega tema je od 05,02, februara meseca , a ti tek sada video
ajde leba bti mani se otrcanih kritika, dolazi češće , otvaraj teme pa kritikuj
 
Ma daj, zar ti stvarno misliš da ti je pisanije neka senzacija? Pa to je kao da sada otkriješ da je sunce vruće! Pa naravno da je istorija oblikovala politiku , a i još povrh svega tema je od 05,02, februara meseca , a ti tek sada video
ajde leba bti mani se otrcanih kritika, dolazi češće , otvaraj teme pa kritikuj
Pa, kad se setim da je sunce vruće, uvijek se oduševim kao da sam otkrio Ameriku! A ti si pravi detektiv, kao da si iz ruke vađao zlatno jaje!

Ali da budem iskren, malo kasniš s otkrićima. Ajde, sad kad smo već u temi, možda sledeći put otkriješ da se voda pokvasila ili da je trava zelena.

Šalim se, šalim! Ali, stvarno, hajde da pređemo na nešto novo.

Kako ti se čini ideja o tome kako je boja tvoje omiljene majice zapravo oblikovala sudbinu celog sveta? Daj da čujem tvoje misli o tome!
 
:zcepanje: :zcepanje: :zcepanje: lično se tebi poverovao

A kako je sa Krupom pravio tenkove?

Niko ne spori da je Htler esencija nemačkog naroda i ono što je on želeo, dakle nije sporno to, poenta je da je nemačka oligarhija aristokratija i industrijalci preko hitlera poslali pruku samo na ovaj način možemo vladati i mi i vi

Nakon izgubljena dva rata ta oligarhija je našla drugi način koji evo mi ovde živimo 50 i nešto godina

Kao i za vreme Hitlera i sada se pravi gospodari kriju

Tada su se krili iza Firera. sada se kriju iza "ekonomije"
Majstori konspiracije, nigde ni jedne fotografije, svedočenja o njihovoj ulozi u nemačkom ratu protiv čovečnosti, ne protiv sveta, već protiv čovečnosti, jedno na izgled civilizovana kasta a u suštini nisu odmakli dalje od pljačkaških plemena, s tim što su ta plemena dolazila i odlazila a oni ostaju dok ne istrebe domicilne

Baš gluupa konstatacija. Postoje ljudi koji su se ozbiljno bavili Trećim Rajhom a jedan od njih je i Vilijam L. Širer (Uspon i pad Trećeg Rajha). Svaku tvrdnju je dokumentovao i naveo izvor za svaki korišćeni dokument. Dakle, provereno, Hitler nije imao podršku industrijalaca, crkvi i većeg dela intelektualaca sve dok nije postao kancelar. Čak ni nemačke vojske. Što se Krupa tiče, nije doprineo Hitlerovom dolasku na vlast(čak je učestvovao i u pokušaju, nikad pokrenute zavere, Hadlera, kanarisa, Braunhiča i ostalih). Priključio se nacistima posle Hitlerovog obračuna sa Remom. Druga je stvar , što je kasnije apsolutno bio na strani nacista. Šteta što nije obešen u Nirbergu. Ostalo što pišeš su po običaju dnevnopolitičke fraze i besmislice...
 
Baš gluupa konstatacija. Postoje ljudi koji su se ozbiljno bavili Trećim Rajhom a jedan od njih je i Vilijam L. Širer (Uspon i pad Trećeg Rajha). Svaku tvrdnju je dokumentovao i naveo izvor za svaki korišćeni dokument. Dakle, provereno, Hitler nije imao podršku industrijalaca, crkvi i većeg dela intelektualaca sve dok nije postao kancelar. Čak ni nemačke vojske. Što se Krupa tiče, nije doprineo Hitlerovom dolasku na vlast(čak je učestvovao i u pokušaju, nikad pokrenute zavere, Hadlera, kanarisa, Braunhiča i ostalih). Priključio se nacistima posle Hitlerovog obračuna sa Remom. Druga je stvar , što je kasnije apsolutno bio na strani nacista. Šteta što nije obešen u Nirbergu. Ostalo što pišeš su po običaju dnevnopolitičke fraze i besmislice...

" Nije budala ona ko ne zna da čita, već onaj koji misli da je sve napisano tačno", "Papir trpi sve" i da dodam još i ovo "Istina je ono što se dogovorimo"

Sve nakon rata ukazivalo je na to da je ceo projekat tzv Hitlerove nemačke bio i samo je isključivo sprega katoličke crkve, nemačkih indistrijalaca i nemačke aristokratije

Naravno oni su imali i svoje veze širom sveta ali bilo je među njima i onih koji su bili protiv

To što je neki katolički sveštenik razumeo spregu i pobunio se i bio šikaniran ili odstranjen ne govori da je katolička crkva bila protiv.

Uostalom 80-tih nemački lobi u Vatikanu dovodi još jednog pajaca Papu Ivana Pavla, kome su čak namestili i atentat kako bi se ostvarilo "proročanstvo" a kako bi se ostvarila ideja vladavine nemačke rase (ovaj put ne tako otvoreno)

Kako su mnogi nacisti zbrisali i napravili cele komune u J. Americi, za to je neko morao da ima veze i vezice i da tamo žive i razvijaju poslove? "Poneli napljačkano zlato"

Pa evo ti uzmi i opljačkaj neku zlataru pa odnesi negde da prodaš i da pokreneš biznis .. policija bi ti došla odmah ..a oni mirno živeli i pleli pipke po svetu i kao niko nije mogao da ih pronađe.

Da li treba da se napominje da su odlazili preko Vatikana? Ili eto dogodilo se tako, čist slučaj

Meni je veća misterija kako i zašto su Amerika i Britanija pristali da sprovode nemačke interese u Evropi.
 
" Nije budala ona ko ne zna da čita, već onaj koji misli da je sve napisano tačno", "Papir trpi sve" i da dodam još i ovo "Istina je ono što se dogovorimo"

Sve nakon rata ukazivalo je na to da je ceo projekat tzv Hitlerove nemačke bio i samo je isključivo sprega katoličke crkve, nemačkih indistrijalaca i nemačke aristokratije

Naravno oni su imali i svoje veze širom sveta ali bilo je među njima i onih koji su bili protiv

To što je neki katolički sveštenik razumeo spregu i pobunio se i bio šikaniran ili odstranjen ne govori da je katolička crkva bila protiv.

Uostalom 80-tih nemački lobi u Vatikanu dovodi još jednog pajaca Papu Ivana Pavla, kome su čak namestili i atentat kako bi se ostvarilo "proročanstvo" a kako bi se ostvarila ideja vladavine nemačke rase (ovaj put ne tako otvoreno)

Kako su mnogi nacisti zbrisali i napravili cele komune u J. Americi, za to je neko morao da ima veze i vezice i da tamo žive i razvijaju poslove? "Poneli napljačkano zlato"

Pa evo ti uzmi i opljačkaj neku zlataru pa odnesi negde da prodaš i da pokreneš biznis .. policija bi ti došla odmah ..a oni mirno živeli i pleli pipke po svetu i kao niko nije mogao da ih pronađe.

Da li treba da se napominje da su odlazili preko Vatikana? Ili eto dogodilo se tako, čist slučaj

Meni je veća misterija kako i zašto su Amerika i Britanija pristali da sprovode nemačke interese u Evropi.
U jednom zabačenom selu, u tihom kutku sveta, živeo je starac Luka. Luka je bio poznat po svojoj mudrosti i sposobnosti da pronalazi istinu čak i u najzamršenijim situacijama.

Jednog dana, dok je sedeo pod starim hrastom, pridružio mu se mladić Marko. Marko je bio znatiželjan i često postavljao pitanja o svetu oko sebe.

"Starče Luka," započeo je Marko, "da li misliš da je sve što je napisano istina?"

Starac Luka se nasmejao i odgovorio: "Moj mladi prijatelju, istina nije uvek lako dostupna. Često se krije ispod površine, a mi moramo biti spremni da je tražimo."

Marko je slegnuo ramenima, pokušavajući da razume starčeve reči. "Ali kako da znamo šta je istina?" upitao je.

Starac Luka je duboko udahnuo i počeo priču: "Zamisli da živiš u vremenu punom intriga i tajni, kao što je bio period ratova i sukoba. Mnogi su verovali u ono što su čuli ili pročitali, ali malo je bilo onih koji su zaista razumeli šta se dešava iza kulisa."

Marko je pažljivo slušao dok je starac nastavljao: "Neki su se borili protiv zla i nepravde, dok su drugi bili deo istih. Ali istina je uvek negde tamo, čekajući da bude otkrivena."

"Dakle, istina nije samo ono što se dogovorimo?" upitao je Marko.

Starac Luka je klimnuo glavom. "Istina je nešto što ne može biti sakriveno zauvek. Čak i ako je zakopana duboko u zemlji, ona će jednog dana izaći na videlo."

Dok su sedeli pod hrastom, Marko je shvatio da istina može biti teško dostižna, ali da je vredno truda tražiti je. Sa starčevim rečima u mislima, odlučio je da se upusti u svoj put u potrazi za istinom.
 
U jednom zabačenom selu, u tihom kutku sveta, živeo je starac Luka. Luka je bio poznat po svojoj mudrosti i sposobnosti da pronalazi istinu čak i u najzamršenijim situacijama.

Jednog dana, dok je sedeo pod starim hrastom, pridružio mu se mladić Marko. Marko je bio znatiželjan i često postavljao pitanja o svetu oko sebe.

"Starče Luka," započeo je Marko, "da li misliš da je sve što je napisano istina?"

Starac Luka se nasmejao i odgovorio: "Moj mladi prijatelju, istina nije uvek lako dostupna. Često se krije ispod površine, a mi moramo biti spremni da je tražimo."

Marko je slegnuo ramenima, pokušavajući da razume starčeve reči. "Ali kako da znamo šta je istina?" upitao je.

Starac Luka je duboko udahnuo i počeo priču: "Zamisli da živiš u vremenu punom intriga i tajni, kao što je bio period ratova i sukoba. Mnogi su verovali u ono što su čuli ili pročitali, ali malo je bilo onih koji su zaista razumeli šta se dešava iza kulisa."

Marko je pažljivo slušao dok je starac nastavljao: "Neki su se borili protiv zla i nepravde, dok su drugi bili deo istih. Ali istina je uvek negde tamo, čekajući da bude otkrivena."

"Dakle, istina nije samo ono što se dogovorimo?" upitao je Marko.

Starac Luka je klimnuo glavom. "Istina je nešto što ne može biti sakriveno zauvek. Čak i ako je zakopana duboko u zemlji, ona će jednog dana izaći na videlo."

Dok su sedeli pod hrastom, Marko je shvatio da istina može biti teško dostižna, ali da je vredno truda tražiti je. Sa starčevim rečima u mislima, odlučio je da se upusti u svoj put u potrazi za istinom.

Zato i vodimo ove polemike u potrazi za istinom a ne za serviranjem istine
 

Back
Top