Kako je izgledala Presveta Bogorodica i kako je živjela poslije Hristovog vaznesenja?

Gedeon

Elita
Poruka
15.876
Pojedini crkveni hroničari ostavili su zapise o izgledu Majke Božje i njenim karakternim osobinama. Uz njihovu pomoć, iz života Bogorodice možemo saznati kojim se načelima rukovodila Presveta Majka Božja, kako je izgledala i na koji način su joj tekli dani poslije Uznesenja Gospodnjeg, gdje je boravila i ko se o njoj brinuo.

Prema predanju zasnovanom na riječima episkopa-mučenika Dionisija Areopagita i sv. Ignjatija Antiohijskog, sv. Amvrosije Milanski u spisu „O djevicama“ piše o Majci Božjoj sljedeće:

„Nije ona bila samo tijelom Djeva, nego i duhom, ponizna srcem, obazriva u riječi, blagorazumna, šutljiva, bogomudra, ne brza na riječi, stalno je čitala Sveto Pismo, bila je neumorna u naporima, čista u razgovorima, govoreći s ljudima kao pred Bogom. Njeno pravilo je bilo: nikoga ne uvrijediti, željeti svima dobro, poštovati starije, ne zavidjeti drugima, izbjegavati hvalisanje, biti zdravomislen, voljeti vrline. U njenim očima nije bilo ničeg surovog, nesmotrenog u riječi, ničeg nepriličnog u djelima – skromni pokreti tijela, tih nastup, glas ujednačen, tjelesne oči bile su kod nje izraz duše, utjelovljenje čistoće. Sve dane svoje ona je posvetila postu. Snu se predavala samo koliko je nužno, ali i tada, kako je njeno tijelo bilo smireno, duh je bio bodar, ponavljajući u snu ono što je pročitano ili razmišljajući o provođenju u djelo postavljenih ciljeva ili, pak, planirajući nove. Iz kuće je izlazila samo u crkvu i to u prisutnosti srodnika. Uostalom, iako je i izlazila iz svoga doma u društvu drugih, najbolja straža za sebe bila je ona sama. Drugi su čuvali samo tijelo njeno, a o svom karakteru brinula je ona sama…“, piše sv. Amvrosije Milanski.
 
Na osnovu predanja, koje je zabilježio crkveni istoričar Nikifr Kalist, Bogorodica je „bila srednjeg rasta ili, kako drugi smatraju, nešto viša od srednjeg. Boja njenog lica bila je kao boja pšeničnog zrna. Njena kosa je bila svjetlosmeđa i malo zlatasta, bistre oči boje zrele masline, obrve povijene i tamne, nos malo izdužen, usta boje lica i ispunjena slatkim riječima, lice nije okruglo niti oštro, nego nekako izduženo, šake i prsti dugački… U govoru s drugima čuvala je uravnoteženost, nije se smijala niti zbunjivala, a posebno se nikada nije gnjevila… Uvijek jednostavna, bez i najmanje pretvornosti, bez mekuštva. Ona u isto vrijeme bijaše oličenje najuzvišenije poniznosti. Haljine njene bijahu jednostavne, bez ikakvih ukrasa, kao što to pokazuje njen sveti pokrov na glavi koji se do danas sačuvao. Ukratko rečeno, u svemu njenom bijaše prisutna ogromna blagodat”, bilježio je istoričar Nikifor Kalist.

Poslije Vaznesenja Gospodnjeg, o Majci Božjoj se brinuo apostol i jevanđelista Jovan, a u njegovoj odsutnosti Presveta je živjela u kući njegovih roditelja, u blizini Maslinske gore.
 
Za sve apostole i vjernike, ona je bila prva utjeha i pouka. Razgovarajući s njima, Majka Božja je govorila o čudesnim događajima Blagovijesti, djevičanskog začeća Hrista Spasitelja i rođenja Hristovog, njegovog djetinjstva, mladosti i uopšte zemaljskog života.

Kao i apostoli, ona je svojom prisutnošću, riječju i molitvama gradila i utvrđivala Hristovu Crkvu. Poslije silaska Duha Svetoga na dan Pedesetnice, sveti apostoli su nekih desetak godina boravili u Jerusalimu, služeći spasenju Jevreja, sa željom da Presvetu Bogorodicu što češće viđaju i od nje čuju božanske riječi.

Mnogi novoprosvijetljeni vjerom hrišćanskom dolazili su, čak u Jerusalim, da bi čuli i vidjeli Presvetu Bogorodicu. Sačuvana je poslanica sv. Ignjatija Antiohijskog upućena apostolu Jovanu, koja glasi:

„Mnoge žene kod nas žele posjetiti Presvetu Bogorodicu i dodirnuti prsa koja su hranila Gospoda Isusa, kao i od nje čuti mnoge tajne. Kod nas se pronijela njena slava o Djevi i Majci Božjoj, ispunjenoj blagodaću i svim vrlinama. Kaže se da je ona tokom progona i nedaća uvijek radosna, da u nevolji i bijedi ne podliježe ogorčenju, ne gnjevi se na neprijatelje, nego im čini dobro, u blagostanju je krotka, prema siromašnima milostiva i uvijek spremna da im pomogne koliko god može, snažna je u vjeri… Neiscrpno je njeno trpljenje kada joj se podsmijevaju učitelji judejski i fariseji. O njoj su nam kazivali ljudi, dostojni svakog povjerenja, da se na osnovu njene svetosti vidi sjedinjenost anđelske i ljudske prirode. Sve ovo pobudilo je kod nas neizmjernu želju da vidimo to nebesko čudo i tako prekrasnu svjetlost.”
 
U drugoj poslanici, sv. Ignjatije Antiohijski piše apostolu Jovanu:

„Ako samo budem bio u mogućnosti, doći ću k tebi da se vidim sa svima svetim vjernicima koji su sabrani oko tebe, a iznad svega želio bih vidjeti Majku Isusovu, o kojoj govore da kod svih izaziva divljenje, ljubav i poštovanje i svi bi je htjeli vidjeti. Kako i ne bih želio vidjeti Presvetu Bogorodicu, da s njom razgovaram, s onom koja je rodila istinitoga Boga!”

Za vrijeme progona koje je podigao Irod protiv mlade Crkve Hristove (Dj 12, 1-3), Presveta Djeva Marija se, zajedno s apostolom Jovanom, sklonila na 43 godine u Efez, gdje je ovom apostolu bilo određeno da propovijeda Jevanđelje.

Presveta Bogorodica je posjećivala hrišćane i u drugim gradovima. Ona je bila u Antiohiji kod sv. Ignjatije Antiohijskog, kome je pisala: „Doći ću sa Jovanom i tebe ću sa tvojima vidjeti.”

Presveta Bogorodica je, također, bila i na Kipru kod sv. Lazara Četverodnevnog, koji je bio tamošnji episkop, zatim na Svetoj Gori Atosu, o kojoj je, kako svjedoči sv. Stefan Svetogorac, Majka Božja rekla: „Ovo mjesto će meni biti dodijeljeno, dato mi od Sina i Boga moga. Biću pred Bogom zagovornica ovoga mjesta.”

izvor: hronograf.net
 
Adolf_Hitler_-_Mary_with_Jesus_(1913).jpg

Bogorodica sa Isusom, slika A. Hitlera iz 1913.
 
Ja sam ubeđen da je imala 14 ili 15 godina kad je zatrudnela, možda i rodila Isusa. Izgleda da su se devojčice tada verile sa već 11 ili 12 godina, ali mi je to nekako ipak prerano.

Evo moj prevod pošto vidim onlajn nema na srpskom - jevrejski običaji pre i za vreme Isusa:

Traktat Nida 5:6:

Što se tiče devojčice od 11 godina i 1 dan starosti, njen pristanak na udaju se ispita da se utvrdi razume li ona šta pristanak na udaju sa sobom nosi i u čije ime je pristala na udaju. Kada napuni 12 godina i 1 dan i izrasle su joj 2 stidne dlačice, što je znak punoletstva, čak i bez ispitivanja njena veridba je važeća. Njen pristanak na udaju se proverava tokom njene 12. godine života sve do njenog 12. rođendana"

https://www.sefaria.org/Mishnah_Niddah.5.6?lang=bi


1756318340203.png
 

Back
Top