Kafić "ATLANTIDA"

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Pomutnja oko boja – tvoja crvena bi za mene mogla biti plava
Autor: Ljubica Šaran



Većina ljudi smatra kako je osjetilni doživljaj boja kod Homo sapiensa potpuno identična stvar, osim ako su neki neosjetljivi na određene boje, to jest daltonisti. Svjetlost karakterističnog spektra pobudi receptore u očnoj mrežnici i naš mozak, na račun tjelesnih senzora, okarakterizira dotičnu boju. More je plavo, licitarska srca su crvena, no zapravo ponekad to i baš nije tako. Nekim ljudima je „crvena“ boja „plava.“

detaljnije ovdje.
 
Pijani broker podigao svjetsku cijenu nafte na rekord

Za brokere iz londonskog Sitija nije pretjerano neobično da poslije pijane noći u gradu baš i ne znaju na šta su straćili novac, ali Stiv Parkins (34), dugogodišnji broker kompanije PVM, suočio se sa mnogo većim problemom.

Ujutro 30. juna prošle godine pozvao ga je službenik njegove kompanije da objasni na šta je potrošio 520 miliona dolara novca kompanije i zbog čega je u gluvo doba noći, preko laptopa iz svoje kuće, kupio sedam miliona barela sirove nafte.

Tačni detalji ovog bizarnog incidenta doznaju se tek sada, poslije istrage Službe za finansijsku kontrolu.

Do 10 sati sljedećeg jutra ispostavilo se da je Perkins ovom kupovinom na svoju ruku, u stanju svijesti potpuno pomračene alkoholom, podigao svjetsku cijenu nafte na najviši nivo tokom proteklih osam mjeseci.

Oko 2 sata ujutru, cijene su u roku od pola sata skočile za dolar i po po barelu, a obim trgovine naftnim obveznicama je desetostruko porastao - što inače mogu da izazovu samo događaji od geopolitičkog značaja.

Do trenutka kada je PVM uvidio da je kupovina bila neovlaštena i brzo počeo da se koriguje, već se nagomilao gubitak u iznosu ukupnog godišnjeg prihoda kompanije. Ubrzo je i Perkins otpušten. U istrazi je sve priznao i pristao da sarađuje, tvrdeći da se događaja od kobne noći sjeća tek djelimično i da su njegovi postupci bili posljedicu teškog pijanstva.

Utvrđeno je da je Perkins tokom vikenda igrao golf sa kolegama iz kompanije i mnogo popio, ali narednog dana se vratio na posao. Tu je najpre počeo da trguje naftom u klijentovo ime, ali ubrzo je uslijedilo nekoliko kupovina kompanijinim novcem. Poslije pauze, u trgovinu se preko svog laptopa ponovo uključio tokom noći, trešten pijan. U kratkom roku je, svaki put nudeći sve više, uzurpirao 96 odsto svjetske trgovine nafte u tom trenutku, izazvao pometnju na svjetskom tržištu i "nabio" cijenu.

Ali i dobio otkaz!
 
Živi mostovi Indije

1-c5beivi-mostovi-indije.jpg


Mostovi su u ljudskoj civilizaciji uvijek spajali ljude, mjesta i kulture. U našem užurbanom modernom svijetu, mostovi se prave od betona, drva ili željeza, no u sjevernom dijelu Indije mostovi su živi i rastu. Cherrapunji se nalazi gotovo u podnožju Himalja na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Indije i slovi za lokaciju s najviše atmosferske vlage na planeti. Plemena Khasisa, koji žive na tom području, su oduvijek živjela u skladu s prirodom, prije gotovo 1000 godina Khasisi su shvatili da ne trebaju praviti mostove već ih mogu uzgajati. Šume oko Cherrapunje su prepune visokih i prastarih drva gumenog fikusa – Ficus elastica, koji imaju neobično korijenje koje se spušta iz krošnji i ponekad doseže rijeke i rječice po 30 metara udaljene od stabla. Gumeni fikus je tipičan i po tome što većinu korijenja pruža po površini zemlje i s vremenom dosežu debljinu i do 50 centimetara.
Khasisi su naučili upravljati korijenje gumenog fikusa da prelazi rijeke, gudure i potoke postavljajući lagana debla palmi – koja brzo trule i stvaraju kompost – kao vodilice za nastajanje mostova od korijenja.
Jednom mostu od korijenja fikusa treba 15 godina da postane potpuno funkcionalan, nakon što se jedan korijen počne hraniti kompostom iz debla palme za njim slijede stotine drugih koji s vremenom naprave neobičan živi pleteni most iznimne čvrstine koji može izdržati težinu 50 ljudi bez problema. Mostovi nikada ne propadaju, jer se vođeni starim korijenima, mladi neprestano dodaju ovoj prirodnoj tvorevini, obično se jednom mostu pridruži do 2-3 druga drva gumenog fikusa, tako da se most konstantno obnavlja, raste i jača.
Najstariji živući most je star oko 500 godina, dok je najpoznatiji dvojni most na kat iz okruga Meghalaja. Ovi mostovi su bili gotovo u potpunosti ignorirani od strane svjetske javnosti dok ih ponovno nije otkrio Denis P. Rayden koji se založio za stvaranje novih prirodnih mostova u cijeloj okolici Cherapunjija kako bi se održala ova ekološka tradicija. Priroda je prepuna čuda i život u skladu s njom je inspiracija, a ne tlaka i prinuda kako smatra politika i većina pobornika zapadnjačke civilizacije.

3_8.png


3_longest-root-bridge.jpg


3_6i.png


3_52.jpg


3_33.jpg


3_2i.jpg


Autor: Ljubica Šaran
 
teserakt:
Pijani broker podigao svjetsku cijenu nafte na rekord

Za brokere iz londonskog Sitija nije pretjerano neobično da poslije pijane noći u gradu baš i ne znaju na šta su straćili novac, ali Stiv Parkins (34), dugogodišnji broker kompanije PVM, suočio se sa mnogo većim problemom.

Ujutro 30. juna prošle godine pozvao ga je službenik njegove kompanije da objasni na šta je potrošio 520 miliona dolara novca kompanije i zbog čega je u gluvo doba noći, preko laptopa iz svoje kuće, kupio sedam miliona barela sirove nafte.

Tačni detalji ovog bizarnog incidenta doznaju se tek sada, poslije istrage Službe za finansijsku kontrolu.

Do 10 sati sljedećeg jutra ispostavilo se da je Perkins ovom kupovinom na svoju ruku, u stanju svijesti potpuno pomračene alkoholom, podigao svjetsku cijenu nafte na najviši nivo tokom proteklih osam mjeseci.

Oko 2 sata ujutru, cijene su u roku od pola sata skočile za dolar i po po barelu, a obim trgovine naftnim obveznicama je desetostruko porastao - što inače mogu da izazovu samo događaji od geopolitičkog značaja.

Do trenutka kada je PVM uvidio da je kupovina bila neovlaštena i brzo počeo da se koriguje, već se nagomilao gubitak u iznosu ukupnog godišnjeg prihoda kompanije. Ubrzo je i Perkins otpušten. U istrazi je sve priznao i pristao da sarađuje, tvrdeći da se događaja od kobne noći sjeća tek djelimično i da su njegovi postupci bili posljedicu teškog pijanstva.

Utvrđeno je da je Perkins tokom vikenda igrao golf sa kolegama iz kompanije i mnogo popio, ali narednog dana se vratio na posao. Tu je najpre počeo da trguje naftom u klijentovo ime, ali ubrzo je uslijedilo nekoliko kupovina kompanijinim novcem. Poslije pauze, u trgovinu se preko svog laptopa ponovo uključio tokom noći, trešten pijan. U kratkom roku je, svaki put nudeći sve više, uzurpirao 96 odsto svjetske trgovine nafte u tom trenutku, izazvao pometnju na svjetskom tržištu i "nabio" cijenu.

Ali i dobio otkaz!
Kliknite za proširenje...


Alko test senzor na korporacijski hardver !!!

Uvek sam se za to zalagao
 
teserakt:
Živi mostovi Indije

1-c5beivi-mostovi-indije.jpg


Mostovi su u ljudskoj civilizaciji uvijek spajali ljude, mjesta i kulture. U našem užurbanom modernom svijetu, mostovi se prave od betona, drva ili željeza, no u sjevernom dijelu Indije mostovi su živi i rastu. Cherrapunji se nalazi gotovo u podnožju Himalja na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Indije i slovi za lokaciju s najviše atmosferske vlage na planeti. Plemena Khasisa, koji žive na tom području, su oduvijek živjela u skladu s prirodom, prije gotovo 1000 godina Khasisi su shvatili da ne trebaju praviti mostove već ih mogu uzgajati. Šume oko Cherrapunje su prepune visokih i prastarih drva gumenog fikusa – Ficus elastica, koji imaju neobično korijenje koje se spušta iz krošnji i ponekad doseže rijeke i rječice po 30 metara udaljene od stabla. Gumeni fikus je tipičan i po tome što većinu korijenja pruža po površini zemlje i s vremenom dosežu debljinu i do 50 centimetara.
Khasisi su naučili upravljati korijenje gumenog fikusa da prelazi rijeke, gudure i potoke postavljajući lagana debla palmi – koja brzo trule i stvaraju kompost – kao vodilice za nastajanje mostova od korijenja.
Jednom mostu od korijenja fikusa treba 15 godina da postane potpuno funkcionalan, nakon što se jedan korijen počne hraniti kompostom iz debla palme za njim slijede stotine drugih koji s vremenom naprave neobičan živi pleteni most iznimne čvrstine koji može izdržati težinu 50 ljudi bez problema. Mostovi nikada ne propadaju, jer se vođeni starim korijenima, mladi neprestano dodaju ovoj prirodnoj tvorevini, obično se jednom mostu pridruži do 2-3 druga drva gumenog fikusa, tako da se most konstantno obnavlja, raste i jača.
Najstariji živući most je star oko 500 godina, dok je najpoznatiji dvojni most na kat iz okruga Meghalaja. Ovi mostovi su bili gotovo u potpunosti ignorirani od strane svjetske javnosti dok ih ponovno nije otkrio Denis P. Rayden koji se založio za stvaranje novih prirodnih mostova u cijeloj okolici Cherapunjija kako bi se održala ova ekološka tradicija. Priroda je prepuna čuda i život u skladu s njom je inspiracija, a ne tlaka i prinuda kako smatra politika i većina pobornika zapadnjačke civilizacije.

3_8.png


3_longest-root-bridge.jpg


3_6i.png


3_52.jpg


3_33.jpg


3_2i.jpg


Autor: Ljubica Šaran
Kliknite za proširenje...

Ovo su dela majstora. Ovaj poslednji naročito.

Lipa , ulipša mi sivo jutro.
Ovakvi mostovi većini zapadnjaka mogu da služe samo za ukras.
Ipak i na zpadu postoj jedan broj ljudi, koji gledajući ih ima o čemu da se zamisli.
To budi nadu, da nećemo baš potpuno nestati.
 
teserakt:
Pomutnja oko boja – tvoja crvena bi za mene mogla biti plava
Autor: Ljubica Šaran



Većina ljudi smatra kako je osjetilni doživljaj boja kod Homo sapiensa potpuno identična stvar, osim ako su neki neosjetljivi na određene boje, to jest daltonisti. Svjetlost karakterističnog spektra pobudi receptore u očnoj mrežnici i naš mozak, na račun tjelesnih senzora, okarakterizira dotičnu boju. More je plavo, licitarska srca su crvena, no zapravo ponekad to i baš nije tako. Nekim ljudima je „crvena“ boja „plava.“

detaljnije ovdje.
Kliknite za proširenje...

Bio sam negde u petom osnovne kada mi je palo tako nešto na pamet.
Zapravo, shvatih tada da ljudi u društvu mogu samo da nauče nazive pojedinih boja, ali da uopšte ne mora da znači da su i njihovi subjektivni doživlajaji pojedinih boja isti samo zato što ih nazivaju istim imenima.

Moj nastavnik likovnog je to ocenio kao dobru ideju, ali i ukazao mi je da nastavim sa linorezom jer bi na kraju časa da i njega oceni.

Mnogo kasnije, meditrajući na tu temu, predočena mi je činjenica koliko se mi kao ljudi, bez obzira što se spolja fizički, emotivno, socijalno mnogo ne razlikujemo, veoma mnogo, iz svojih suštinskih korena, razlikujemo po tome kako perciiramo svoju okolinu.
Šta tek onda reći, kolike i kakve su razlike naših unutrašnjih svetova?
Imajući makar nagoveštaj toga, pomislite koliko je veliko delo ako nekome stvarno uspe da sanja sa nekim.
 
:cool:
Ма то би било добро.
Али кад би комп тестирао глупост, овај и маса других форума би остали без 90 одсто текста.
Наравно, не због Брзог, Бууа и компаније.
:mrgreen:
 
buudala:
Aj MP, mani se tih japijevskih fazona.

Nemoj da kvarimo ovo naše forumsko prijateljstvo.
Kliknite za proširenje...


Ma, samo za firminske lepove i to da radi samo kad si u programu iz koga ti je i dozvoljeno da praviš velik pazar/budalaštinu.
Nije on to pazario na fejsu.

Sličnu spravu je BMW naručio pre nekih pet godina, ali su odustali.
Nisu oni blesavi, znali su da niko normalan ne bi kupio auto koji neće da vozi dok se vlasnik ne otrezni, ali, mislili su da bi to bilo dobro za firminska vozila.

Ni tamo nije bilo interesa mušterija.

Propalo dva meseca razvoja i testiranja,
mada je testiranje bilo prva liga. Nikad nismo toliko temeljito testirali neki senzor.


Svakako ne boj se Bubu.
 
Poslednja izmena:
teserakt:
Pomutnja oko boja – tvoja crvena bi za mene mogla biti plava
Autor: Ljubica Šaran



Većina ljudi smatra kako je osjetilni doživljaj boja kod Homo sapiensa potpuno identična stvar, osim ako su neki neosjetljivi na određene boje, to jest daltonisti. Svjetlost karakterističnog spektra pobudi receptore u očnoj mrežnici i naš mozak, na račun tjelesnih senzora, okarakterizira dotičnu boju. More je plavo, licitarska srca su crvena, no zapravo ponekad to i baš nije tako. Nekim ljudima je „crvena“ boja „plava.“

detaljnije ovdje.
Kliknite za proširenje...

Intersting...:think:
 
teserakt:
Živi mostovi Indije

1-c5beivi-mostovi-indije.jpg


Mostovi su u ljudskoj civilizaciji uvijek spajali ljude, mjesta i kulture. U našem užurbanom modernom svijetu, mostovi se prave od betona, drva ili željeza, no u sjevernom dijelu Indije mostovi su živi i rastu. Cherrapunji se nalazi gotovo u podnožju Himalja na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Indije i slovi za lokaciju s najviše atmosferske vlage na planeti. Plemena Khasisa, koji žive na tom području, su oduvijek živjela u skladu s prirodom, prije gotovo 1000 godina Khasisi su shvatili da ne trebaju praviti mostove već ih mogu uzgajati. Šume oko Cherrapunje su prepune visokih i prastarih drva gumenog fikusa – Ficus elastica, koji imaju neobično korijenje koje se spušta iz krošnji i ponekad doseže rijeke i rječice po 30 metara udaljene od stabla. Gumeni fikus je tipičan i po tome što većinu korijenja pruža po površini zemlje i s vremenom dosežu debljinu i do 50 centimetara.
Khasisi su naučili upravljati korijenje gumenog fikusa da prelazi rijeke, gudure i potoke postavljajući lagana debla palmi – koja brzo trule i stvaraju kompost – kao vodilice za nastajanje mostova od korijenja.
Jednom mostu od korijenja fikusa treba 15 godina da postane potpuno funkcionalan, nakon što se jedan korijen počne hraniti kompostom iz debla palme za njim slijede stotine drugih koji s vremenom naprave neobičan živi pleteni most iznimne čvrstine koji može izdržati težinu 50 ljudi bez problema. Mostovi nikada ne propadaju, jer se vođeni starim korijenima, mladi neprestano dodaju ovoj prirodnoj tvorevini, obično se jednom mostu pridruži do 2-3 druga drva gumenog fikusa, tako da se most konstantno obnavlja, raste i jača.
Najstariji živući most je star oko 500 godina, dok je najpoznatiji dvojni most na kat iz okruga Meghalaja. Ovi mostovi su bili gotovo u potpunosti ignorirani od strane svjetske javnosti dok ih ponovno nije otkrio Denis P. Rayden koji se založio za stvaranje novih prirodnih mostova u cijeloj okolici Cherapunjija kako bi se održala ova ekološka tradicija. Priroda je prepuna čuda i život u skladu s njom je inspiracija, a ne tlaka i prinuda kako smatra politika i većina pobornika zapadnjačke civilizacije.

3_8.png


3_longest-root-bridge.jpg


3_6i.png


3_52.jpg


3_33.jpg


3_2i.jpg


Autor: Ljubica Šaran
Kliknite za proširenje...

waaaauuu...:ok:
mnogo dobro izgleda,fascinantno :ok:
 
Brzi Bravari Srbije:
hahahah....zamisli sednes za komp i hoces na krstu, a komp kaze: ne moze! kad se otreznis...:rotf:
Kliknite za proširenje...

:zcepanje:..al' bi se gomila racunara za kratko vreme nasla na
djubretu ili reciklazi,ono das krs dobijes popust za novi....
Pa kad bi samo polovina onih kojima bi to zestoko zasmetalo razljutila
i na to ,,ne moze dok...,,tresnula po njemu iz sve snage onako besno,
vrlo brzo bi lepo zanemeli kao i u sadasnja,tu i tamo,normalnija vremena..
 
MPMcB:
Ovo su dela majstora. Ovaj poslednji naročito.

Lipa , ulipša mi sivo jutro.
Ovakvi mostovi većini zapadnjaka mogu da služe samo za ukras.
Ipak i na zpadu postoj jedan broj ljudi, koji gledajući ih ima o čemu da se zamisli.
To budi nadu, da nećemo baš potpuno nestati.
Kliknite za proširenje...

da uz sve to i prelijepi su. :)

MPMcB:
Alko test senzor na korporacijski hardver !!!

Uvek sam se za to zalagao
Kliknite za proširenje...
hahah, evo digla se pobuna zbog te tvoje (dobre !!! ) ideje :D :D
 
bikilix:
Intersting...:think:
Kliknite za proširenje...

MPMcB:
Bio sam negde u petom osnovne kada mi je palo tako nešto na pamet.
Zapravo, shvatih tada da ljudi u društvu mogu samo da nauče nazive pojedinih boja, ali da uopšte ne mora da znači da su i njihovi subjektivni doživlajaji pojedinih boja isti samo zato što ih nazivaju istim imenima.

Moj nastavnik likovnog je to ocenio kao dobru ideju, ali i ukazao mi je da nastavim sa linorezom jer bi na kraju časa da i njega oceni.

Mnogo kasnije, meditrajući na tu temu, predočena mi je činjenica koliko se mi kao ljudi, bez obzira što se spolja fizički, emotivno, socijalno mnogo ne razlikujemo, veoma mnogo, iz svojih suštinskih korena, razlikujemo po tome kako perciiramo svoju okolinu.
Šta tek onda reći, kolike i kakve su razlike naših unutrašnjih svetova?
Imajući makar nagoveštaj toga, pomislite koliko je veliko delo ako nekome stvarno uspe da sanja sa nekim.
Kliknite za proširenje...

I meni se takvo nešto odavno mota po glavi. Vidim i vama. Ovi su išli korak naprijed i proveli čak istraživanje.
Na koncu kako smo svi isti, iako različiti. Upoznaj sebe i znat ćeš svakoga-to je živa i jedina istina. :)
 
teserakt:
da uz sve to i prelijepi su. :)
Kliknite za proširenje...

Lepo bi bilo tamo otići na nekih mesec dana.
Voleo bih da vidim njihova jezera.

hahah, evo digla se pobuna zbog te tvoje (dobre !!! ) ideje :D :D
Kliknite za proširenje...

E da je prva zbog te ideje.
Kad se svojevremeno digla buka zbog toga, srećom niko od političara nije bio prisutan, pa stvar nije dobila političku težinu, čitaj niko od tih danguba nije ukapirao da bi mogao da hvata poene na opštoj gluposti, kao što je par godina posle ispalo sa onom vaskolikom zabranom pušenja.

Sve u svemu, mi smo lepo istestirali taj senzor niko se nije žalio na prekovremeni rad. :cool:
 
MPMcB:
Lepo bi bilo tamo otići na nekih mesec dana.
Voleo bih da vidim njihova jezera.



E da je prva zbog te ideje.
Kad se svojevremeno digla buka zbog toga, srećom niko od političara nije bio prisutan, pa stvar nije dobila političku težinu, čitaj niko od tih danguba nije ukapirao da bi mogao da hvata poene na opštoj gluposti, kao što je par godina posle ispalo sa onom vaskolikom zabranom pušenja.

Sve u svemu, mi smo lepo istestirali taj senzor niko se nije žalio na prekovremeni rad. :cool:
Kliknite za proširenje...

:D :D :D

A na kojem principu radi taj senzor ? Kako on skuži količinu alkohola...pušeš ? preko kože ? :think: gleda jel teturaš prilikom ulaska ? :lol:


glede ovog odlaska na mostove: Povedi i mene, molim te ! :mrgreen:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top