James Dean secanje

"Zivi brzo...umri mlad...i budi lep les... - sve sve...al ovo mozhe samo budala da kazhe...dakle moj stav je da je mister dzejms din jedan patetichni skot koji je prodavao zhvaq buntovnika a snimao milionske filmove...jedno olichenje sistema koji nas je sve progutao...koji je prodavao instant buntovnike za shiroke narodne mase...sputavajutji svaq shansu da ljudi koji zaista menjaju svet svojim stavom dodju na pozicije na kojima tje ih svet videti i od njih uchiti...

izvini znam ja da ti njega poshtujesh...al ja shta mislim mislim...opet mogao sam i da zaobidjem temu...al bash zhelim da iznesem mishljenje...
 



Brate, SVE NAJBOLJE!
flower4youxx2.gif



Tvoja sestra Divlja!
givekisswt1.gif
 
BUNTO!!! :p
Ma u kakvu si se ti to skrivenu rupicu zavukao u poslednje vreme!? :p Ništa ne postuješ! :evil: Ili je to naličje funkcije na Romantici? :twisted: I još jednom: :evil: .
I još dvaput: :evil: :evil: !!
...Ako li me banuješ zbog ovoga, poslaću ti Crvenog bana ispisanog na butini neke zgodne ženske, pa ti vidi, trebaće ti dani da pročitaš sitna slova!! :evil: :lol:

rođendan je jedan dan za rođenje
za rođendan ti poklone nešto
što su te vukli za uši
za rođendan se pravi torta
da je jedeš sa svećicama
samo to mnogo gosti vole
i tebi ostane malo
slavi se kad neko puni šest godina
zato što je onda on slavan


10360141910684tiot9.gif
 
Oči moje gledale su neumoljiv život jedan
Pun bunta i očajanja na surovu stvarnost preku
Kako biva u rasulu besmisleno sputan, bedan
Kao soko umrtvljeni kad nemoćno mre niz reku,
A trenutak pre tog pucnja širio je svoja krila,
Dok lebdevši nebesima leteo je beskrajima;
Ko nevina mlada riba dogorela što je bila
Zarad duše ribara što sladiše se perajima.

Slušao sam u tom trenu i nečujan protok krvi
Kad odjednom posta more kojim vali žurno huje,
čuvši tako sve vapaje duše koju jedu crvi
Što nerado upijaše sav taj otrov što je truje.
U duhu su oči koje ispuštaju suze detnje
Niz nevino svoje lice dok se vrazi njima roje
I slobodno lepršaju dok se slade dahom šetnje,
A plačljive oči tada u toj tmini nemo stoje.

Njušio sam i mirise što ih vetar k meni nosi
Putem dima žarke vatre gde leševi goreli su:
Puni su prašine koja uzdiže se i prkosi
Sjaju kojem život žudi, a kojeg mu dali nisu,
Već su samo sav pepeo posuli po obrazima
I žiškama jošte vrelim žarili ga svud po telu.
Nesavesno udišući sve oblake pune dima
Život njuši prah pogani što mu savest gasi smelu.

I na kraju kobna bodlja oseti se na jeziku,
Jer srž njena luči sluzi smrtonosne kiseline.
A duša se opijena u poslednjem snažnom kriku
Razdvoji od mrtvog tela i otisne u visine
Te skrhana tako lebdi tim dalekim prostorima
Dok potajno za se čuva što pred smrt joj život reče,
Život koji želeo je svoju tajnu reći svima,
Al nemoćnog sputaše ga kapi krvi što isteče.

Sefan Mišković
 
Buntovnik_Bez_Razloga:
Slike iz zivota:

"Smrt, ona je jedino što je preostalo, što zaslužuje poštovanje. Sve drugo se može dovesti u pitanje, ali smrt je istina. U njoj leži pravo plemstvo čovečanstva - i nakon njih jedina nada » Govori li to jedan 24 godišnjak? Da li su to normalne misli jednog mladog čoveka koji je postao slavan u dobi u kojoj to mnogi mogu samo da sanjaju.»?

Da, citiran je Džems Din.
Kliknite za proširenje...


Pored uvoda...jedna od,meni najboljih izjava...vjecnog mita.
 
Lijepo je vidjeti da legenda i ovdje zivi.Koja djevojka nije sa 16 mastala o njemu ...;)
Naveliko sam hodila pustinjom zivota s njegovom slicicom u novcaniku ;)....
A sad malo ozbiljno...bila sam dugo fan njegovo mota..."zivi brzo...."...dugo...do nazad nepune
2 g. Znam pouzdano da mlade generacije jos,i ko zna koliko jos,taj moto dozivljava
kao licni,ne cudim se,i ja sam...
Medjutim...zivot kao zivot...kratka je nit od ljubavi do mrznje...moto zamjeni
svojevrsna himna..."mrzim ono,ako umrem mlad"...no,otom potom i
negdje drugdje...

Pozdrav za covjeka koji je posvetio vrijeme legendi...neka zivi,kao sto i zivi-
- VJECNO .
 
james.jpg


Biografija

James Dean, sin Winstona A. i Mildved Wilson. Dean, roden je 8.2.1931 u apartman kucici. ”Seven Gables� u Marionu, Indiana.


Kada je imao 5 god. sa porodicom se seli u L.A. Deanova majka umrla je kada je imao 9 god. Tada je porodica odlucila da treba da živi sa ujnom i ujakom i rodakom Jean na njihovoj farmi sjeverno od Fairmounta.

Školovanje je zapoceo u Fairmount West Ward-u, a onda se upisao na Fairmount High School (1945). Tu je bio uspješan u sportu, drami, umjetnosti cak je imao i svoj bend. Poslije diplomatskih vježbi (1949) primio je dramske, umjetnicke i sportske nagrade. Poslije mature vratio se u Kaliforniju gdje je pohadao Santa Monica Junior College.

O filmu


Prvu ulogu ostvario je u djelu ”See The Jaguar� sa Arthurom Kennedy i Constance Ford. Kasnije kao arapski ucjenjivac u filmu ”IMMORALIST� osvojio je David Blum nagradu, kao najviše obecavajuci došljak.


1954 potpisao je filmski ugovor sa Elijom Kazom za film ”East Of Eden�. Takode se pojavljivao u najboljim televizijskim programima, ukljucujuci SCHLITZE PLAYHOUSE, STUDIO ONE i KRAFT THEATER.

Publika je prvi put vidjela James Dean na filskom platnu u filmu ”East Of Eden� sa Julie Harris. Za ovaj film nomirina je za Acadumy Award. 1955 dobio je prvu nagradu od publike za najboljeg glumca.

U drugom filmu ”Rebel Without a Laose� imao je potporu Natalie Wood I Sala Mineod.
 
Automobilizam


Njegovo prvo vozilo u Hollywood-u bio je preLepi Palomino horse, zatim motocikl i konacno njegov 7000$ vredan nemacki sportski auto Porshe Spyder 550.


Za vreme njegovog snimanja ”Gianta� sa Elizabeth Taylor i Rock-om Hudson-om, studio mu je zabranio unajmljivanje bilo kakvih trka. Dan nakon što je film završen, Jimmy se srecno pripremao za jednu od najvažnijih, godišnjih, sportskih trka.

Napuštajuci L.A. u poršeu je iznenada na putu 46 i 41, nedaleko od Chalome doživio automobilsku nesreceu i umro sa 24 god., septembra 1955.

Njegovi ostaci vraceni su u Fairmount.
 
Iz fila "Buntovnik bez razloga"
(scena Dean & Wood)

Dean: Znas li nesto?! Kad sam se jutros probudio...
Dean: Bilo je suncano i lepo...
Dean: I prvo ugledah tebe.
Dean: Pomislih...
Dean: treba uživati u takvu danu.
Dean: Jer sutra si možda mrtav.
Dean: Malo mi je nedostajalo.

82vctc9.jpg



Jedna od najlepsih scena.
Mnogo puta sam je posvetio B.S. ali nje vise nema.
 


"Cudan si… ali svidas mi se", kaže Dinu Liz Tejlor u filmu "Div", Džordža Stivensa, filmu u kojem ce Din odmumljati svoju ulogu nesuvislog Džeta Rinka. Ni u jednoj ulozi on nije glumio ništa više osim sebe samog.
Elia Kazan, reditelj filma "Istocno od raja", reci ce za Dina: "Bio je ogranicen glumac i užasno neurotican mladic. Imao je ono poeticno lice – divno, puno boli i tuge. Raditi s njim bilo je isto kao i raditi s odanom Lesi. Morao sam mu ili bukvicu držati ili ga terorsati, ili mu ludacki laskati, po ramenu tapšati, ili ga nogom odpozadi udariti. Bio je instinktivan i tup, nikad se nijesam mogao oteti utisku da je u njemu, unutra, neki bogalj. Nije on bio kao Brando iako su ga cesto s njim uporedivali, nije tu bilo nikakve slicnosti."

Ali mogao je Din, kad je htio, šarmirati, s djecom i životinjama biti nježan; cešce je, ipak, bio osoran, povucen i pun gnijeva; posjedovao je izvjestan magnetizam, ali nije bio klasicna ljepota; njegova seksualnost bila je neodredena, dvosmislena; nije sklapao nikakve duboke ili trajne ljudske veze nego je kao nemirni usamljenik proveo veci dio svog kratkog života.

Džems Din (punim imenom Džejms Bajron Din, po engleskom pjesniku) potekao je iz ruralne Indijane i u Indijani, na farmi i u domacoj atmosferi, u ujakovoj porodici, proveo dobar dio svog djetinjstva i adolescencije.

Prvi put je napustio Indijanu kad su mu bile cetiri godine, s roditeljima je preselio u Kaliforniju. Kad je imao samo devet godina umire mu majka od raka, i to ostaje najveca trauma njegovog kratkog života. Produbljena svakako cinjenicom da ga otac, tako malog, šalje natrag u Indijanu, kao pratnju majcinom kovcegu, a onda odmah i on Dina napušta. Djecaku nedostaju i otac i majka, narocito majka, s kojom je bio jako blizak, iako mu ujak i ujna, kvekeri, pružaju idilicni život u malom mjestu, s puno ljubavi.

U knjizi "Buntovnik, Život i legenda Džejmsa Dina" (1996), autor Donald Spoto piše:

"Džimi je bio duboko podijeljena licnost, rastrzan izmedu optimizma i depresije, izmedu želje da voli i vjeruje i odbijanja da se ikada ikome potpuno povjeri i predaje. Sve je to poteklo od cinjenice da je sa devet godina izgubio, u suštini, oba roditelja."

Sve je to i uvjerljivo objašnjenje za Dinovo vjecno i bolno nastojanje da bude prihvacen od onih u njegovoj neposrednoj blizini, da zadobije afirmaciju i puno šire publike.

Da bi shvatili što je to od njega ucinilo kultnu licnost 20. vijeka dovoljno ga je vidjeti u filmu "Buntovnik bez razloga" – on savršeno, zapravo, portretira Džima Starka, tjeskobnog mladog covjeka u potrazi za istinom.


Natali Vud i Din u "Buntovniku bez razloga"


Svoju ranjivost i bespomocnost vješto skriva iza svog garda, iza prkosnog ponašanja. U stvarnom životu, Din je volio koketirati s opasnostima. Njegova opcinjenost brzinama, brzim sportskim automobilima, njegove je reditelje dovodila do ocaja. Kad covjek jednom savlada strah, više se nicega ne boji, govorio je Din.

Tridesetog septembra 1955. godine, samo tri dana po završetku snimanja "Diva" - samo dvije sedmice nakon snimanja reklamnog spota za National Highway Committee, o sigurnosti na putevima – on je sjeo u svoj novi novcati Porše Spajder 550 i krenuo na trku u Salinasu.

U 3:30 poslijepodne, policija ga je zaustavila kraj Bejkersfilda, i kaznila zbog prebrze vožnje. Dva sata i 15 minuta kasnije, na raskrsnici kalifornijskih puteva US Highway 466 i California State Route 41, istocno od Paso Roblesa, naletio je, brzinom od negdje izmedu 120 i 160 kilometara na sat, na drugo vozilo, na jedan Ford, za cijim je volanom bio neki student. Student je preživio, a 24-godišnji vozac Poršea nije, preminuo je na licu mjesta.

"Buntovnik bez razloga" poceo je s prikazivanjem cetiri sedmice nakon nesrece. Studijski bos Džek Vorner cinicno je rekao: "Niko nece doci da gleda mrtvaca." Ali došli su… i ne prestaju. Tinejdžerima širom svijeta Din ostaje idol, ikona. I za "Istocno od raja" (1955) i za "Diva" (1556) bio je posthumno nominovan za Oskara.

Njegova legenda pociva na samo tri filma, sva tri snimljena tokom 1954. i 1955. godine, za samo 18 mjeseci.

 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Back
Top