Избори у Грчкој

Duo u pat poziciji
Kategorija: EU, Grčka, Monetarna politika
Nastavljam temu koju je otvorio Slaviša. Siriza saga u Grčkoj završiće se na jedan od dva načina: a) neće se desiti ništa specijalno, b) Grčke finansije će da odu u tri lepe šargarepe.

Mislim da je prvi slučaj više verovatan, ali ne isključujem ni drugu opciju. Evo i zašto. Bailout Grčke koji je posle prošlog bankrota 2012 re-dogovoren traje do 28.02.2015 (da Grčka je 2 puta bankrotirala, da privatni investitori su oprostili preko pola duga i da EU, MMF i ECB jesu u dva navrata debelo pokrile Grčke javne finansije). Trenutno, iako Cipras i Varufakis galame i šetaju po Evropi, dogovor sa trojkom i dalje stoji. To zvanično omogućava da se sprovede i poslednja tranša od 7.5 milijardi evra prema Grčkoj do kraja februara (da izbegnu trenutnu krizu likvidnosti). Mnogo važnije, postoji jedna tehnička začkoljica koju treba sagledati koja drži u životu bankarski sistem. Ako bi Siriza stvarno oterala trojku, negativne posledice su ogromne i mislim da Cipras i Varufakis to ne mogu da prodaju narodu. Prvo kratki uvod.

U oktobru 2014 stigli su rezultati stres testova koji su pokazali da 3 od 4 velike Grčke banke ne bi izdržale šok koji test predviđa. Još pre nego što je bilo jasno ko će dobiti skorašnje izbore, zbog neizvesnosti i približavanja roka kraja dogovora sa trojkom, velika količina depozita krenula je da se izliva iz Grčkih banaka što je dodatno pogoršalo stanje u finansijskom sektoru Grčke. Stanje je postalo i gore od pretpostavke stres testova. Nakon pobede Sirize, tempo odliva sredstava iz banaka porastao je na rekordni nivo. Ukupno oko 30 milijardi evra (skoro BDP Srbije) je izvučen iz banaka u samo dva-tri meseca, a dan posle izbora akcije banaka su pale 30%. Grčke banke su u ogromnom problemu likvidnosti. U prevodu, para u bankama ima sve manje a ljudi žele da izvuku novac. Začkoljica koju sam spomenuo do sada je ovde igrala ključnu ulogu.

Grčke banke, pod detaljnim nadzorom ECB već godinama, obavljale su repo operacije sa ECB radi obezbeđivanja likvidnosti. Pojednostavljeno, repo operacija je kada banka uzme kredit od ECB i obeća da će isti taj novac da vrati za 2 nedelje (ili drugi kratak period), uz adekvatnu kamatnu stopu (trenutno na istorijski najnižem nivou - izuzetno jeftin novac). Kao osiguranje da će novac vratiti za 2 nedelje banka šalje u ECB kolateral (obezbeđenje) u vidu hartija od vrednosti. U slučaju Grčke postoji izuzetak da te HoV ne moraju biti visoko rangirane već smeće - obveznice Vlade Grčke. To je tehnički mehanizam kako ECB direktno pumpa pare u grčki bankarski sistem i posredno u grčki budžet. Suštinski važno, ovaj izuzetak koji pravi ECB je uslovljen činjenicom da Vlada Grčke sprovodi dogovor iz 2012 postignut sa trojkom. Dok god taj sporazum važi ECB može da pravi izuzetak i da pozajmljuje Grčkim bankama ogromne količine novca u zamenu za realno bezvredne obveznice Grčke.

Ako se posle 28.02 ne produži dogovor sa trojkom, ne reprogramira program restrukturiranja Grčkih javnih finansija i ako Cipras / Varufakis nastave da laju na trojku, verovatno bi se desilo da ECB izgubi osnovu po kojoj može da uzima smeće kao kolateral i prestaju repo operacije. Uz loše stanje u oktobru po stres testovima, 30 milijardi evra manje od tada kroz odliv depozita, i ogromnu neizvesnost posle pobede Sirize, u slučaju da Siriza ne oladi, mogao bi da se desi juriš na banke, bankrot finansijskog sistema, Grčke i ode sve u tri lepe šargarepe (opcija b)

Jasno je da građani i biznisi nemaju jasnu perspektivu šta će se desiti posle 28.02. Banke su u ozbiljnom problemu likvidnosti pogotovo koji bi nestankom repo operacija sa ECB eksplodirao. Grčka Vlada ima minimalni prostor da sama pomogne bankarskom sektoru. Niti banke niti Varufakis, siguran sam, nemaju realnu ideju kako da reše svoj problem likvidnosti u varijanti da se raskantaju sa trojkom.

Zato mislim da je realnija opcija a). Cipras će da pumpa jak populizam, Varufakis će da obiđe Osborna i ostatak EU ministara finansija da ih umiri malo, i za dve nedelje čini mi se da će morati da spuste loptu jer će im biti jasno u kom smeru ide brod. Nije sad više pitanje da li će Grčka kao zemlja da bankrotira i proglasi moratorijum jer ne želi da sprovodi mere štednje koje nameće trojka. Pitanje je da li će bankarski sektor u Grčkoj da preživi Ciprasov i Varufakisov revolveraški izlet i odsustvo re-re-dogovora sa trojkom do 28.02. Može se zamisliti Grčka koja trenutno seče u javnom sektoru privilegovane kako bi preživela zavrtanje slavine od strane investitora zbog bakrota / moratorijuma, ali ne mogu da zamislim kako bi izgledala Grčka da joj bankrotiraju banke i time se uruši čitav finansijski sektor. Cirpas i Varufakis to znaju, siguran sam, i zato mislim da će uskoro da spuste loptu. Dugoročno, napraviće neki novi (verovatno malo fleksibilniji) dil sa trojkom i nastaviti da sprovode to. Do sledećih izbora izduvaće se popularnosti i populizam.
at Monday, February 02, 2015 posted by Pavle Mihajlović
 
Levičarska stranka Siriza bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, "za dlaku" vodi ispred svog glavnog rivala, konzervativne Nove demokratije, na upravo završenim parlamentarnim izborima u Grčkoj, pokazali su rezultati anketa sprovedenih po zatvaranju birališta.


Pristalice Sirize slave
Prema kombinovanoj anketi pet televizijskih stanica, Siriza će dobiti između 34 i 30 odsto glasova, a Nova demokratija između 32,5 i 28,5 odsto.

Ova procena ostavlja Novoj demokratiji otvorena vrata za pobedu, ali ne posle borbe, navodi Rojters.


Ako se ovi rezultati obistine, za formiranje vlade biće potrebna koalicija.



Prvi podaci sa birališta u Grčkoj, gde se danas održavaju prevremeni parlamentarni izbori, pokazuju da je izlaznost slaba, što ukazuje na umor glasača koji već treći put ove godine izlaze na biračka mesta.

Do podneva je na jednom biralištu u centru Atine glasalo samo 37 od ukupno 530 registrovanih glasača, a na drugom samo 51 od 512, rekli su za Rojters zvaničnici na tim glasačkim mestima.

Grčka televizija ERT je objavila da je na jednom biralištu u predgrađu Atine u prva tri sata od početka glasanja, u sedam sati izjutra po lokalnom vremenu, glasalo tek 25 glasača.
Pravo glasa ima 9,8 miliona Grka, glasačka mesta se zatvaraju u 19 sati po lokalnom vremena, a konačni rezultati se očekuju sutra ujutro, prenela je agencija AFP.

Sudeći prema anketama, ishod će biti neizvestan s obzirom na "mrtvu trku" u glasovima koje Grci nameravaju da daju radikalno levičarskoj Sirizi i konzervativnoj Novoj demokratiji, ali ko god da pobedi - imaće ograničen prostor za manevrisanje.

Ne očekuje se da će ijedna stranka imati dovoljan broj glasova, odnosno oko 38 odsto, koliko je potrebno da bi osvojila većinu u parlamentu od 300 poslaničkih mesta, što znači da je koalicija gotovo izvesna.
Grci treći put ove godine izlaze na birališta, posle parlamentarnih izbora u januaru koji su na vlast doveli lidera Sirize, sada već bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, i julskog referenduma na kojem su glasači jasno i glasno odbacili predloge stranih kreditora o reformama, mada ih je Ciprasova vlada malo kasnije usvojila.

Nakon što mu je naglo opala podrška u redovima Sirize, koja se pocepala na dva dela pošto se radikalno levičarska frakcija suprotstavila novom paketu strane pomoći, Cipras je krajem avgusta podneo ostavku kako bi bili održani vanredni izbori iz kojih bi, kako se nada, mogao da izađe sa snažnijim mandatom birača.

Za razliku od prethodna dva glasanja, ovog puta među Grcima ne vlada entuzijazam, u trenutku kada im je ekonomija i dalje slaba, četvrtina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, a kontrola kapitala ograničava pristup gotovini na 420 evra nedeljno, navodi AP.

Ankete pokazuju gotovo izjednačene rezultate dva glavna takmaca - Sirize i Nove demokratije, koje svaka uživaju po 28 odsto glasova među ispitanicima, dok se krajnje desničarska Zlatna zora sa oko šest odsto glasova, i stranka PASOK levog centra utrkuju za treće mesto, a prate ih komunistička partija KKE i centristička To Potami, prenosi Rojters.
 
Ko god dosao na vlast kad tad ce morati da prizna realnost.

hqdefault.jpg
 

Back
Top