Историја Новог Сада

Bastiani

Poznat
Poruka
7.646
Царским декретом на данашњи дан Нови Сад је проглашен слободним краљевским градом, добивши, поред осталих, и српско име Нови Сад. Али поред српског, латинског, мађарског и немачког имена, одређен је и бугарски назив места. Која је потреба била да се одређује и бугарско име за Нови Сад?

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/155052/Danas-je-269-rodjendan-Novog-Sada.html
 
Царским декретом на данашњи дан Нови Сад је проглашен слободним краљевским градом, добивши, поред осталих, и српско име Нови Сад. Али поред српског, латинског, мађарског и немачког имена, одређен је и бугарски назив места. Која је потреба била да се одређује и бугарско име за Нови Сад?

http://www.021.rs/story/Novi-Sad/Vesti/155052/Danas-je-269-rodjendan-Novog-Sada.html

Хајде да питам, која је била тадашња (1748) национална подела грађана Петроварадина и Петроварадинског Шанца, који је те године преименован латинским, мађарским, немачким, српским и бугарским називима? Да ли је било највише Мађара, па Немаца, па Срба, па Бугара?
 
Mожда је до новинара 021, привиђа му се Млада Лоза.:zelenko2:

Отворих сајт Историјског архива, текст архивског саветника-- и, нема помена превођења на бугарски.

1. februara 1748. godine Marija Terezija izdaje Diplomu (Povelju) o proglašenju Petrovaradinskog Šanca za slobodni kraljevski grad (Privilegia Liberae Regiae Civitatis Neoplantensis Anno 1748.)[12].
U Povelji se naglašava, da je došlo do potpunog oslobađanja grada od vojne i kameralne vlasti, što znači da je za sve građane i stanovnike bilo koje narodnosti nadležan gradski magistrat (gradsko poglavarstvo) a ne komandant Petrovaradina i kameralni činovnici.[13] Takođe je došlo i do promene imena mesta, te je novi grad na latinskom nazvan Neoplanta (Neo - Plantae), na mađarskom Ujvidek (Uj - Videgh) i na nemačkom Nojzac (Neu - Satz)[14].
Kasnije je prevedeno i na srpski kao Novi Sad[15]

[14]
Isto, str. 437 : Eidem pro futuro Nomen et Titulum Neo - Plantae, Hungarice Uj - - Videgh, Germanice vero Ney Satz dandum et concedendum esse duximus.
( Istom, za ubuduće ime i naslov Neo - Planta, Neoplanta, mađarski Ujvidek, nemački pak Nojzac dajemo i dopuštamo).

[15] U prevodu Statuta sl. kr. grada Novog Sada na srpski, odnosno crkvenoslovenski jezik, stoji pri kraju teksta: U Novom Sadu, marta 23. 1748.

http://www.arhivns.rs/lat/22toma1.html

Хајде да питам, која је била тадашња (1748) национална подела грађана Петроварадина и Петроварадинског Шанца.... Да ли је било највише Мађара, па Немаца, па Срба...?

Изгледа 1 према 4 (Немци-Срби), судећи по броју цркви, мада је то вероватно скупан број католика (Немци и Мађари имају укупно једну цркву, Срби имају четири цркве), логично.. пошто је Ратзен варош у питању.

Са истог линка:

.. geograf tog vremena Matija Bel: „Petrovaradin s ove strane Dunava šančevi opkoljavaju, za koje se ne može reći ni da su široki, ni da su uzani, tu su nazidane i kuće vojničke posade. I spolja i iznutra od šanca imade sijaset kuća, u kojima u zasebitu kraju žive građani i paori, od kojih neki potpadaju pod županijsku oblast, a neki pod vojničku, kao graničari. Na čelu građanstva stoji birov (sudija), jedanput Nemac, jedanput Srbin, vojnički starešina je oberkapetan. Rimokatolici imaju jednu crkvu, a Srbi tri”[4].............. s tim što je četvrta pravoslavna sazidana između 1735. i 1749. godine
 
Poslednja izmena:
Za one koje mrzi da otvaraju linkove, evo teksta za koji se kaže da je tekst carskog dekreta:

Ja, Marija Terezija, Božjom milošću carica rimska, a kraljica Ugarske, Češke, Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Rame, Srbije, Galicije, Lodomerije itd. itd. dajem glasom ovoga pisma na znanje svakome, koga se tiče, da taj toliko puta spominjani naš Petrovaradinski kameralni grad, koji leži na drugoj strani Dunava u bačkoj županiji na zemljištu Sajlovo, silom naše kraljevske moći i ugleda iz ranije navedenih razloga, činim slobodnim kraljevskim gradom. Da ga uvrstimo, primimo i upišemo u broj, krug i red ostalih naših slobodnih kraljevskih gradova naše kraljevine Ugarske tako i naših naslednih zemalja. Ukidajući mu dosadašnje ime Petrovaradinski šanac, nađosmo za dobro da se ubuduće zove i da mu naslov bude Neoplanta, mađarski Uj-Videgh, nemački pak Ney-Satz, srpski Novi Sad i bugarski Mlada Loza."

Dakle, ako je tako, onda znači da naziv grada nije naknadno prevođen na srpski nego je baš dekretom dobio ((i) ime Novi Sad.

Što se etničkog sastava tiče, prilično je očigledno da je najviše bilo Srba pošto su sami Nemci grad (prethodno) zvali Racenštat (Ratzenstatt).
 
Za one koje mrzi da otvaraju linkove, evo teksta za koji se kaže da je tekst carskog dekreta:



Dakle, ako je tako, onda znači da naziv grada nije naknadno prevođen na srpski nego je baš dekretom dobio ((i) ime Novi Sad.

Što se etničkog sastava tiče, prilično je očigledno da je najviše bilo Srba pošto su sami Nemci grad (prethodno) zvali Racenštat (Ratzenstatt).

Не знам да ли су импликације тог назива очигледне. Хапсбурзи су насељавали Немце у том делу света.

Али у вези са Бугарима, прогуглао сам да се вероватно ради о ново пристиглим Бугарима католицима из Олтеније (то је део Румуније). Крајем седамнаестог и почетком осамнаестом века, како су Хапсбургско и Османско царства ратовала и границе мењале, ови Бугари су стигли у Банат. Било их је неколико десетина хиљада.

https://en.wikipedia.org/wiki/Banat_Bulgarians
 
Novi Sad je nastao na Hrvatskom selu (Kroatendorf) i na Rackoj Varoši (Ratzenstadt).

Malo je preuveličano to reći :D ali svakako da je to naselje postojalo. Sećanja iz Novog Sada što taj neki tip anonimno sastavlja, nemaju baš najtačnije podatke. Kroatendorf, poznato i kao Fišendorf (Fischendorf) nalazio se na rečnom ostrvcetu na Dunavu.

Kroatendorf.jpg


Fischendorf se zvao jer su te porodice bili glavnom ribari, pored toga što su pravili sapun. Kada bi Dunav plavio, privremeno bi bili izmešteni u Novom Sadu, da bi se u Novi Sad trajno doselili 1772. godine, nakon što im jedna strahovita poplava tragično potpuno uništi seoce.

Njihovi potomci su nastavili živeti koju generaciju u Novom Sadu; danas ih više nema. Vodeća prezimena: Antunović, Begović, Palić, Zurković,...
 
Malo je preuveličano to reći :D ali svakako da je to naselje postojalo. Sećanja iz Novog Sada što taj neki tip anonimno sastavlja, nemaju baš najtačnije podatke. Kroatendorf, poznato i kao Fišendorf (Fischendorf) nalazio se na rečnom ostrvcetu na Dunavu.

Kroatendorf.jpg


Fischendorf se zvao jer su te porodice bili glavnom ribari, pored toga što su pravili sapun. Kada bi Dunav plavio, privremeno bi bili izmešteni u Novom Sadu, da bi se u Novi Sad trajno doselili 1772. godine, nakon što im jedna strahovita poplava tragično potpuno uništi seoce.

Njihovi potomci su nastavili živeti koju generaciju u Novom Sadu; danas ih više nema. Vodeća prezimena: Antunović, Begović, Palić, Zurković,...

Postoji mapa iz 1700 i neke gdje lijepo piše: Kroatendorf.
 
Novi Sad je nastao na Hrvatskom selu (Kroatendorf) i na Rackoj Varoši (Ratzenstadt).

Nikada nismo branili da negde dođu ljudi iz Hrvatske, bez obzira na veroispovest. Tako ih ima po Pešteru, kod Obrenovca, Novog Sada, ali ljude iz hrvatske primali su i u druge nehrvatske krajeve kao što je Kordun (Hrvatsko Selo), Baniju (Hrvatski Čuntić) i sam Zagreb (Horvati). Sve su to područja gde su ljudi iz Hrvatske bili prava retkost, dovoljno egzotičan pojam da se po njemu nazove naselje.


6PxZKGT.jpg
 
Вратите прави назив Новом Саду!Млада Лоза је бољи назив.

Лојзе се каже на бугарском, а не лоза:deda:
Не постоји превод имена на бугарски, нит је постојао.....

1. februara 1748. godine Marija Terezija izdaje Diplomu (Povelju) o proglašenju Petrovaradinskog Šanca za slobodni kraljevski grad (Privilegia Liberae Regiae Civitatis Neoplantensis Anno 1748.)[12].
U Povelji se naglašava, da je došlo do potpunog oslobađanja grada od vojne i kameralne vlasti, što znači da je za sve građane i stanovnike bilo koje narodnosti nadležan gradski magistrat (gradsko poglavarstvo) a ne komandant Petrovaradina i kameralni činovnici.[13] Takođe je došlo i do promene imena mesta, te je novi grad na latinskom nazvan Neoplanta (Neo - Plantae), na mađarskom Ujvidek (Uj - Videgh) i na nemačkom Nojzac (Neu - Satz)[14].
Kasnije je prevedeno i na srpski kao Novi Sad[15]

[14] Isto, str. 437 : Eidem pro futuro Nomen et Titulum Neo - Plantae, Hungarice Uj - - Videgh, Germanice vero Ney Satz dandum et concedendum esse duximus.
( Istom, za ubuduće ime i naslov Neo - Planta, Neoplanta, mađarski Ujvidek, nemački pak Nojzac dajemo i dopuštamo).


[15] U prevodu Statuta sl. kr. grada Novog Sada na srpski, odnosno crkvenoslovenski jezik, stoji pri kraju teksta: U Novom Sadu, marta 23. 1748.

http://www.arhivns.rs/lat/22toma1.html
 
Из историје Новога Сада- песмица :)

Узо Фрања Поћорека
Узо Фрања Поћорека, мето га на крило,
па га пита како му је у Србији било:

"Што си тако пребледио у плави чакшира,
да се ниси преплашио од наких вампира?
Нешто страшан задах иде из твојих чакшира."

"Опростите, величанство, да их с мене свучем
и молићу чиста веша да се преобучем."
"Немој, синко, немој сада, сад се веш не мења,
већ ти причај своме цару он нема стрпљења."

"Кад је тако, величанство, причаћу вам све до зоре беле,
до Ваљева пропале су две армије целе.
А там доле око Саве и око тврђаве,
тамо ј’ било, драги царе, баш доста прдњаве.
Једва смо ти нашли чамце, чамце и понтоне
и тамо сам напунио моје панталоне.
Је ли чуло, величанство, шта Шаркотић каже,
остале му у Србији капа и багаже.
А сад иде по земуну гологлав и бос
и још каже да смо Срби разлупали нос.

"Је ли, дедо, ко ће моје чакшире да плати?
"Ја ћу теби трингел дати па се напи вина,
а чакшире нек ти плати Виљем из Берлина."
"У дупе те, деда Фрањо, тебе дупе сврби,
а мене си тамо посло да убију Срби."

Песма је записана 1985. године у Новом Саду. Казивао је Георгије Јовановић, Ђура Вакин. Песму су још за време рата тајно певали у Новом Саду Срби.
Испевана је по узору на познату и омиљену песму Јове Јовановића Змаја „Узо деда свог унука“. Чак је неки тако насловљавају! Иначе, та песма о поразу аустроугарске армаде добијала је нова локална обележја од места до места, па би се могле записати још неке верзије.

стр 326-7, http://etnografskimuzej.rs/wp-content/uploads/2014/01/Glasnik-Etnografskog-muzeja-76-minor.pdf
 
Nikada nismo branili da negde dođu ljudi iz Hrvatske, bez obzira na veroispovest. Tako ih ima po Pešteru, kod Obrenovca, Novog Sada, ali ljude iz hrvatske primali su i u druge nehrvatske krajeve kao što je Kordun (Hrvatsko Selo), Baniju (Hrvatski Čuntić) i sam Zagreb (Horvati). Sve su to područja gde su ljudi iz Hrvatske bili prava retkost, dovoljno egzotičan pojam da se po njemu nazove naselje.


6PxZKGT.jpg

Ljudi u Kroatendorfu bili su bunjevačkog i šokačkog porekla.
 
Лојзе се каже на бугарском, а не лоза:deda:
Не постоји превод имена на бугарски, нит је постојао.....

1. februara 1748. godine Marija Terezija izdaje Diplomu (Povelju) o proglašenju Petrovaradinskog Šanca za slobodni kraljevski grad (Privilegia Liberae Regiae Civitatis Neoplantensis Anno 1748.)[12].
U Povelji se naglašava, da je došlo do potpunog oslobađanja grada od vojne i kameralne vlasti, što znači da je za sve građane i stanovnike bilo koje narodnosti nadležan gradski magistrat (gradsko poglavarstvo) a ne komandant Petrovaradina i kameralni činovnici.[13] Takođe je došlo i do promene imena mesta, te je novi grad na latinskom nazvan Neoplanta (Neo - Plantae), na mađarskom Ujvidek (Uj - Videgh) i na nemačkom Nojzac (Neu - Satz)[14].
Kasnije je prevedeno i na srpski kao Novi Sad[15]

[14] Isto, str. 437 : Eidem pro futuro Nomen et Titulum Neo - Plantae, Hungarice Uj - - Videgh, Germanice vero Ney Satz dandum et concedendum esse duximus.
( Istom, za ubuduće ime i naslov Neo - Planta, Neoplanta, mađarski Ujvidek, nemački pak Nojzac dajemo i dopuštamo).


[15] U prevodu Statuta sl. kr. grada Novog Sada na srpski, odnosno crkvenoslovenski jezik, stoji pri kraju teksta: U Novom Sadu, marta 23. 1748.

http://www.arhivns.rs/lat/22toma1.html

На бугарски се каже лоза и лозе.Лојзе није на бугарском.
 

Back
Top