Историја кроз фотографије и слике

  • Začetnik teme Začetnik teme Jacob
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Imperial War Museum London

14481980_10154425943420479_5826023143809609922_o.jpg
 
Ovo je deo zida koji je delio Berlin od avgusta 1961. Zid je pao 9. novembra 1989. Istočni i zapadni Berlinci su se okupili u proslavi. Ovo je bio prvi korak ka ponovnom ujedinjenju Nemačke. Politički, ekonomski i društveni uticaj pada Berlinskog zida dodatno je oslabio ionako nestabilnu vladu Istočne Nemačke. Nemačka se ponovo ujedinila 3. oktobra 1990, 11 meseci nakon pada Berlinskog zida.

14572890_10154419941275479_7598935760539638429_n.jpg
 
12803163_185815355127449_4436265975849520991_n.jpg


Pre nego što su izmišljeni sateliti, GPS i pametni telefoni, vojska je morala da nađe način za razmenu poruka između glavnog štaba i snaga na frontu. U ratnim zonama radio-signali nisu bili dovoljno pouzdani, pa su, naročito u Drugom svetskom ratu, u tu svrhu korišćeni golubovi pismonoše.

Čak 32 goluba dobila su orden za hrabrost u Drugom svetskom ratu, koji je pre 80 godina ustanovila Engleskinja Marija Dikin i koji obično nazivaju i “Krstom kraljice Viktorije za životinje”.

Prema podacima britanskog Kraljevskog udruženja za trke golubova, Velika Britanija je u Drugom svetskom ratu koristila čak 250.000 goluba pismonoša,
pri čemu oni nisu pomagali samo vojsci, već i policijskim i vatrogasnim službama.

U svrhu organizovanja pernate kurirske službe formirana je Nacionalna služba za golubove.

Američka vojska je u Drugom svetskom ratu imala vlastito uzgajalište golubova i centar za dresuru u Fort Monmitu (Nju Džersi) sa 54.000 golubova pismonoša. Australijska, kanadska i nemačka vojska takođe su koristile golubove pismonoše, koji su prenosili poruke na bojišta, počevši od Zapadne Evrope, preko Severne Afrike do Azije.

Stiče se utisak da su Britanci gajili posebnu naklonost prema svojim letećim saveznicima, kojima su davali plemićka imena, na primer Viljem Oranski i Kraljevskoplavi. A kada bi se ptice posle uspešno obavljene akcije vratile kući, odavali su im priznanje tako što bi njihove male vratove ovenčali bronzanim medaljama.

Meri od Egzitera je uspešno prenela poruku, iako je ranjena u borbi sa nemačkim sokolom i izgubila deo krila u bombardovanju.

Vojvoda od Normandije bio je prvi golub pismonoša koji je prilikom Iskrcavanja u Normandiji stigao iza neprijateljskih linija, a Redovu Džou
pripadaju zasluge za spasavanje cele jedne britanske pešadijske brigade od “prijateljske vatre”.

Džo je za 20 minuta preleteo 30 kilometara i isporučio poruku u kojoj je pisalo da Amerikanci spremaju intenzivne vazdušne napade na italijanski grad
u koji je brigada ušla. Napad je otkazan u poslednjem trenutku.

Poslednji Orden Dikin dodeljen je 1947. godine, a zbog velikog napretka u komunikacijskoj tehnologiji usluge golubova pismonoša na ratištima postale su izlišne.
 
Britanija, Francuska, Nemačka i Italija potpisuju Minhenski pakt, poznat i kao Minhenski sporazum. Potpisali su ga britanski premijer Nevil Čemberlen, francuski premijer Eduar Daladije, italijanski lider Benito Musolini i nemački lider Adolf Hitler, a Nemačkoj je dozvoljeno da anektira Sudete. Ova fotografija prikazuje Nevil Čemberlen koji drži kratak govor u kojem najavljuje „Mir u našem vremenu“ po dolasku na aerodrom Heston nakon sastanka sa Hitlerom u Minhenu, 30. septembra 1938.g
14485143_10154411227415479_5219527196680253135_n.jpg
 
Škodin toranj.

Jedna neverovatna konstrukcija visoka 74 metra, iako srušena svega osam godina po izgradnji, i odavno “počivša”, držala je ipak postavljeni rekord u visini beogradskih zdanja sve do podizanja Palate Beograd 1974. godine, popularne “Beograđanke”.

Reč je o jednom čuvenom “padobranskom tornju” ili “kuli za parašutiste” koji je 2. juna 1938. godine svečano otvoren na tada novom i blještavom beogradskom Sajmu, na levoj obali Save, tik uz Most kralja Aleksandra.

Toranj je bio donacija već tada čuvene čehoslovačke kompanije “Škoda”, jednom poznate po svom ubistvenom oružju, posebno topovima i tenkovima, koja je u međuvremenu, posle Prvog svetskog rata počela da proizvodi i ono po čemu je i danas svetski poznata

311566740_563499782442656_3167447378462988591_n.jpg
 
1940: Operacija Menace. Britanske i slobodne francuske snage neuspešno pokušavaju da zauzmu Dakar, Zapadna Afrika. Cilj operacije je bio da se oduzme strateška luka Dakar od tamošnje pronemačke administracije Višija, ali nije uspela. Ova fotografija prikazuje generala Šarla de Gola, vođu Slobodne Francuske, i generala ser Edvarda Spirsa, ličnog predstavnika Vinstona Čerčila u Slobodnoj Francuskoj, na mostu SS Vesternlend tokom operacija.

14358837_10154391533270479_1674254882649502023_n.jpg
 
1942 g.Američki bombarder Boeing B-29 Superfortress vrši svoj debitantski let. B-29 je bio strateški bombarder, jedan od najvećih i najskupljih operativnih aviona u Drugom svetskom ratu. Ova fotografija prikazuje B-29 Superfortress 498. bombaške grupe, 20. vazdušne snage u letu iznad reke Tama, Tokio, 1944.
14355143_10154385909475479_2224474299071023289_n.jpg
 
1916: Bitka kod Fler-Kurseleta na Somi. Savezničke snage napreduju, po prvi put koristeći podršku tenkova. Ciljevi za 15. septembar uključivali su osvajanje njemačke odbrane kod Flera od strane Četvrte armije i zauzimanje Gueudecourta, Lesboeufsa i Morvala. Kanadski korpus Gofove rezervne vojske trebalo je da zauzme Kurselet. Od 49 tenkova koji su bili na raspolaganju za podršku pešadiji, samo 36 je stiglo do svojih polaznih tačaka, iako su oni izazvali uzbunu među nemačkim braniocima. Flers i Courcelette su pali, ali je napredovanje 15. septembra bilo ograničeno na oko 2.500 jardi (2.286 m) na frontu od tri milje (4,8 km). Ovo je prva zvanična fotografija tenka koji ide u akciju.

14358651_10154369490605479_4967539983007021843_n.jpg
 

Back
Top