Историја Бугара

Bugarski jezicni prostor,19-20 vek
Balgarska-ezikova-teritoria.jpg
001148_w_1200_1200px.jpg
 
Spisak Bugarske ambasade ovlašćenih prevodioca (na bugarskom prevodilac ti je adaptator) za Makedonski jezik:

Pogledajte prilog 1761216
Adaptator :hahaha:
Bugarski ima previše stranih reči, ali imamo i mi poplavu stranih naročito iz latinskog, francuskog, nemačkog i zadnje vreme iz engleskog. Bugarski razumem 99.9 odsto kad čitam novine i knjige. I primetio sam da ima puno rusizama. Baš po toj poplavi se razlikuje od makedonskog jezika. Bugari bi trebalo da uvedu fonetski pravopis da se približe nama Srbima i Makedoncima.
 
Na bugarskom prevodilac je преводач.
Adaptator je zato što Bugari ne priznaju makedonski jezik, pa im ne treba prevodilac nego adaptator - prilagođavač, prilagodnik, prilagođač. Neko ko će im prilagoditi isti jezik da bi ga mogli razumeti. A da je isti ne bi im trebali adaptatori.
Naučna terminologija kod Bugara i Makedonaca je različita, dok se u najobičnijem jezičkom opštenju dobro razumeju. Ali, jezici su im puno manje slični nego srpski i hrvatski.
 
Poslednja izmena:
ovaj chlan u Bugarskom jeziku je smeshan pokazna zamenica prikachena na kraju rechi,,kao kad neki debil uchi strani jezik koji mu nikako neide od ruke pa se domache stanovnishtvo ubi pokazujuci mu imena stvari i reci a on nikako siromah da shvati..to ti je ovo..to ti je ovo ili ono..itd..
 
Sveti Sava Nemanjić je imao odlične odnose sa bratskim Bugarskom pravoslavnom crkvom.

Za ono koji znaju malo o svetom ravnoapostolnom Savi, pa onda o svetom Savi i Bugarima.

Sveti Sava (1174–1236) bio je prvi srpski arhiepiskop, prosvetitelj i jedan od najznačajnijih ljudi u istoriji srpskog naroda. Rođen je kao Rastko Nemanjić, sin velikog župana Stefana Nemanje. Umesto života na dvoru, u mladosti je pobegao na Svetu Goru gde se zamonašio i uzeo ime Sava.

Sveti Sava je zajedno sa svojim ocem, koji se kasnije takođe zamonašio kao monah Simeon, osnovao manastir Hilandar, koji je postao duhovni centar srpskog naroda. Bio je ključna ličnost u dobijanju crkvene samostalnosti — 1219. godine postao je prvi srpski arhiepiskop, čime je srpska crkva postala nezavisna.

Osim što je uređivao crkvu, Sava je pisao zakone i pravila, učvršćivao državu i narod u veri, obrazovanju i kulturi. Njegov život je primer posvećenosti miru, pomirenju i znanju.

Umro je 1236. godine u Trnovu (današnja Bugarska), a njegovo telo je kasnije preneto u manastir Mileševa, gde je postalo mesto hodočašća.

Zbog svega što je učinio za narod i crkvu, Sveti Sava se smatra najvažnijim srpskim svetiteljem i prosvetiteljem.
 
Sveti Sava je u svom vremenu nastojao da izgradi dobre odnose sa susedima, uključujući i Bugare. Iako su srpska i bugarska država u srednjem veku povremeno bile u sukobu, Sava je uvek birao mir, saradnju i pomirenje.

Njegov poslednji životni put vodi baš kroz Bugarsku. Posle hodočašća u Jerusalim i povratka, zaustavio se u bugarskom gradu Trnovu, tadašnjoj prestonici. Tamo je i preminuo 1236. godine. Bugari su ga odmah počeli poštovati kao velikog svetitelja, a njegovo telo je čuvano s velikim poštovanjem dok nije preneto u Mileševu.

Taj detalj jasno pokazuje da je i u bugarskom narodu Sveti Sava bio priznat kao duhovni autoritet i svet čovek. Njegova smrt u Trnovu, i način na koji su ga Bugari ispratili, govori da je ostavio utisak zajedništva i duhovne povezanosti dva naroda.

Dakle, iako su postojale političke napetosti, Sava je svojim životom i delovanjem pokazivao da su hrišćanska ljubav i mir iznad granica i sukoba.
 

Back
Top