Историја Бугара

Zonto, građani Osmanskog carstva nisu imali prezime. Turcima je tek Ataturk 1934. uveo prezime. Tako da je Hrišćanima na oslobođenoj osmanskoj teritoriji tek nova vlast uvela prezimena 1878. Malobrojnima koji su u to vreme vadili pasoš se na mestu prezimena upisivalo ime oca npr. Ahmed oglu Mustafa ili ako se radi o Hrišćaninu onda Petar oglu Petar.
имали су презиме тзв патроними па се петров син презивао петровић николин николић и тд односно син је добијао презиме од очевог имена па се деда син и унук презивали различито
тек ослобођењем тих крајева презиме се не мења односно остаје исто по деди оцу или по знаменитом претку а све по закону краљевине србије још од 186и неке
 
имали су презиме тзв патроними па се петров син презивао петровић николин николић и тд односно син је добијао презиме од очевог имена па се деда син и унук презивали различито
тек ослобођењем тих крајева презиме се не мења односно остаје исто по деди оцу или по знаменитом претку а све по закону краљевине србије још од 186и неке
To nije važilo svuda. Takva prezimena na -ić su bila samo u čisto srpskim krajevima ali ovamo na jugu ne. Recimo u Leskovačkom kraju su se relativno do skora svi raspoznavali po nekom porodičnom nadimku ili po patronimu npr. Stojan Petkov, Zoran Nikolin, Stanko Petrov... da pitaš u 20 sela da li znaju nekog po prezimenu ne bi znali da ti odgovore ko je to bez nadimka ili ako ne kažeš čiji je taj i taj sin.
 
To nije važilo svuda. Takva prezimena na -ić su bila samo u čisto srpskim krajevima ali ovamo na jugu ne. Recimo u Leskovačkom kraju su se relativno do skora svi raspoznavali po nekom porodičnom nadimku ili po patronimu npr. Stojan Petkov, Zoran Nikolin, Stanko Petrov... da pitaš u 20 sela da li znaju nekog po prezimenu ne bi znali da ti odgovore ko je to bez nadimka ili ako ne kažeš čiji je taj i taj sin.
I dan danas se u selima juga Srbije poznaju po nadimcima ili nazivima familije
Ništa čudno ali sve te familije i svi ti ljudi imaju svoja prezimena
Mile šop(familija šopovi) Dragan zverac(zverci) Miki djorgan(djorgovci) Marko bežanac (bežanci) i td
Davali se nadimci i po zanimanjima karakternim osobinama telesnim manama i td
Rade pinter je jedini u tri sela okolo pa mu i sina zvali Mirko pinterov
Vita slugče nasledio deo imanja po smrti domaćina kod kog je služio vremenom postao imućan ostade mu nadimak na celu porodicu slugčinci
 
I dan danas se u selima juga Srbije poznaju po nadimcima ili nazivima familije
Ništa čudno ali sve te familije i svi ti ljudi imaju svoja prezimena
Mile šop(familija šopovi) Dragan zverac(zverci) Miki djorgan(djorgovci) Marko bežanac (bežanci) i td
Davali se nadimci i po zanimanjima karakternim osobinama telesnim manama i td
Rade pinter je jedini u tri sela okolo pa mu i sina zvali Mirko pinterov
Vita slugče nasledio deo imanja po smrti domaćina kod kog je služio vremenom postao imućan ostade mu nadimak na celu porodicu slugčinci
Ja bio u jedno selo kod Leskovca da kupim auto i pitam ispred seoske zadruge gde zivi Goran Kocić, kažu mi nema takav ovde, nikad čuli za to prezime. Pokažem im sliku, kaže jedan pa **bo te Kocić u analni otvor, sto ne kazes odmah Goran Jovanov ili Goran Tendžera hahah
 
Bugarska Morava odnosno Južna Morava po srpski,u skoro svim istorijskim dokumentima je Niš bugarski grad.
Ма не, по југословенској и српској историографији, без обзира што се помињао као бугарски, ту су живели само људи који су се изјашњавали као Срби.
 
Ево у суседној теми је чланак Милоша Јагодића који неки сматрају „неутралним“
Više puta sam bio upitan da postavim opet šta je Jagodić pisao o etnonimima i nazivima zemlje južno od tadašnje Srbije u prvoj polovini XIX veka. Posebno je bilo interesovanja na temi oko ustanka u Nišu 1841. godine. Pošto se radi o različitim temama i više ni sam ne znam ko je pitao, otvorio sam zasebnu temu sa referentnim stranama iz studije Srbija i Stara Srbija (1839-1868). Nasleđe na jugu.

Pogledajte prilog 1485288Pogledajte prilog 1485289Pogledajte prilog 1485290
Pogledajte prilog 1485286
Pogledajte prilog 1485292Pogledajte prilog 1485293Pogledajte prilog 1485294Pogledajte prilog 1485295Pogledajte prilog 1485296
 
Bulgarian_dialects_%281912%29_BG.jpg

Bugarski dijalekti 1912..
 
263008239_358894232677270_7880863130996749068_n.jpg

Da li su Torlaci i Sopi upravo taj prelaz izmedju Srba i Bugara ili su pak nesto posebniji etnos.Ne bi da zvucim rasisticki ali Mislim da je Torlacko stanovnistvo svetlije puti od Bugara istocno od Sofije..ali to opet ne znaci ni da su Srbi blizi nego Bugari.
Za to se moraju raditi detaljnija genetska istraživanja Y hromozoma. Malobrojni testirani iz jugoistočne Srbije uglavnom pokazuju slično prisustvo haplogrupa koje se sreću i kod Srba i Bugara što nedvosmisleno ukazuje na kretanje stanovništva i zajedničko poreklo Slovena. Bilo je par testiranih iz Pirota koji su pronašli svoje podgrane i rođake u Bugarskoj, mada dosta testiranih iz okoline Vranja imaju Y haplogrupe i podgrane koje se sreću kod Albanaca i Makedonaca. Jedan testirani iz Vlasotinca je pronašao genetsko poreklo u Egejskoj Makedoniji.
 
263008239_358894232677270_7880863130996749068_n.jpg

Da li su Torlaci i Sopi upravo taj prelaz izmedju Srba i Bugara ili su pak nesto posebniji etnos.Ne bi da zvucim rasisticki ali Mislim da je Torlacko stanovnistvo svetlije puti od Bugara istocno od Sofije..ali to opet ne znaci ni da su Srbi blizi nego Bugari.
ako si bio u Plovdivu, malo duze...nekoliko puta, sa duzim intervalima...ne bih da zvucim rasisticki, podsecaju me na Aboridzine...malo su se vise suncali, a Sunce prejako
 
Granice izmedju naroda su u prošlosti bile prirodne..tako da je granica između Bugara i Srba bila na Moravi. Ono što je nejasno je pitanje Torlaka i Šopa. Da li je u pitanju poseban etnos ili samo prelazak između ta dva naroda. Nekakvi bugarosrbi. Činjenica je da nije postojala jasna nacionalna svest u vreme formiranja modernih nacija pa je jedan veći deo pripao Srbima a drugi Bugarima.
Ko je tebe ovlastio da Srbima iz Niša i Leskovca držiš predavanja o tome šta treba da budu?
 

Back
Top