Историја Бугара

Ma naravno. Mi na jugu Srbije smo toliko glupi da ništa ne kapiramo. Evo od tebe sam saznao da ni reč za oca ne bismo imali da nije bilo ljubaznih Bugara i Makedonaca da nam je ustupe.
Naravno, a ni Srbi iz Pirota nisu ništa kapirali kad su egzarhijski Bugari pokušavali bugarizaciju preko bugarskih škola i bugarske crkve. Zbog čega je Sofijski vladika nazvao Piroćance “srpskim buntovnicima”?

A542ED08-71C1-4BFD-999F-2CC2EF9670FC.png
26F387EF-336A-4B07-B7DC-0EB375AB011A.jpeg
 
Сада ћу ти објаснити. Ако је и сам Скок Хрват и један од признатих стручњака за ономастику тог времена, он потпуно и дрско негира постојање Бугара у Македонији, и не само то, већ и етноним" Бугари " који је по њему грчки изум, који је заменио ранији израз "Склави". У ствари Скок тврди да је назив Бугари коришћен за два различита народа, турански и словенски, Овим изјавама је негирао спајање Бугара и Словена у један заједнички бугарски народ током векова. То је, наравно, изазвало полемику са делом бугарске научне елите тог времена.
Слично свом мишљењу о Бугарима, Скок је присталица идеје да су се Албанци појавили доласком Турака, али не раније.
Prvi dokumentovani slučaj identifikacije Slovena sa Bugarima je iz doba kana Presijana - da li je i to “negiranje postojanja” bugarskog naroda ili samo konstatacija činjenice da Sloveni pre toga ne mogu da se smatraju za Bugare, tako da nems mesta nikakvom bugarskom svojatanju slovenske baštine pre toga, a još manje u Makedoniji.

Po kom osnovu su recimo Ćirilo i Metodije “Bugari” a staroslovenski jezik “bugarski”? Šta su to govorili Sloveni pre protobugara, kojim drugim jezikom nego nekim dijalektom protoslovenskog?

3A250568-EA13-4CD6-89B4-4DAFFED4AB34.jpeg

9A192E13-BADC-434C-AAB5-79738A04BACE.jpeg
 
Реч башта́ 'отац' није прабугарскога порекла. Потиче од псл. *batja (стсл. баща) и у вези је с речју брат. Показује источнојужнословенску промену *tj > št, а у српске говоре доспела је из бугарских или, мање вероватно, македонских /шт/ говора.

Глагол обичам такође је словенски, грађен од префикса ob- + vyk- 'навићи, навикнути' (што је даље повезано с глаголом учити), тј. слично као речи обичај и обичан.
Ево и примера, баштина, одавно позната реч у српском.
 
Ево и примера, баштина, одавно позната реч у српском.
Вероватније је да баштина потиче од *bašćina < *batъšćina < *batъskina тј. од поименченога придева *batъska 'очинска' суфиксом -ина изравно од псл. batja (што потврђују кајкавско baščina и словеначко bačina).
Baštá u smislu otac od baćka (Lukašenko :D) baća, ćaća u mojoj Dalmaciji. Vrlo smisleno. Tatarski je әтисе.
Да, башта 'отац' је бугарски облик штокавскога баћа.
 
Може и у госте да иде. Тамо су прави домаћини, просто га не би пустили да оде:D:D
Ne želim da širim netrpeljivost, ali mnogo bi mu bilo pametnije da proba da ubeđuje Srbe iz Bosne da su Bugari nego nekog iz istočne Srbije, tamo se zlikovci Ferdinand I i Boris III dobro pamte.
 
Вероватније је да баштина потиче од *bašćina < *batъšćina < *batъskina тј. од поименченога придева *batъska 'очинска' суфиксом -ина изравно од псл. batja (што потврђују кајкавско baščina и словеначко bačina).
To sam hteo i da primetim, dokazuje da je “bugarski” i šč -> št čega ima u srpskom, hrvatskom i rumunskom.
 
Ма нека, нек убеђује кога код хоће и у шта хоће.
U Bugarskoj je to postalo nacionalni hobi zbog Makedonije koja pod jedan nikad nije bila deo Bugarske.

Za vreme Prvog svetskog rata su zahtevali i Kosovo i Albaniju za “veliku Bugarsku”. Argument za “pripajanje” Prizrena je bio da je potreban “radi snabdevanja Skoplja”!

Toliko su bili alavi za teritorijama da su Nemačka i Austrugarska počele da u tišini pripremaju i mere za rešavanje bugarskog pitanja posle planirane pobede, kad više ne budu potrebni!


F59B805C-B22C-4191-B646-369BB6BD7900.png

59C60F84-8B7D-4945-8036-F16FC083253E.jpeg

1D100689-EBD5-498B-AF77-0C6765F493E7.jpeg
 
Реч башта́ 'отац' није прабугарскога порекла. Потиче од псл. *batja (стсл. баща) и у вези је с речју брат. Показује источнојужнословенску промену *tj > št, а у српске говоре доспела је из бугарских или, мање вероватно, македонских /шт/ говора.
fs9Oun5.png


Етимолошки речник српског језика: свеска 2 БА-БД, уредио Александар Лома, Београд 2006
 
Вероватније је да баштина потиче од *bašćina < *batъšćina < *batъskina тј. од поименченога придева *batъska 'очинска' суфиксом -ина изравно од псл. batja (што потврђују кајкавско baščina и словеначко bačina).
QsAFZ4E.png

Етимолошки речник српског језика: свеска 2 БА-БД, уредио Александар Лома, Београд 2006
 
Вероватније је да баштина потиче од *bašćina < *batъšćina < *batъskina тј. од поименченога придева *batъska 'очинска' суфиксом -ина изравно од псл. batja (што потврђују кајкавско baščina и словеначко bačina).

Да, башта 'отац' је бугарски облик штокавскога баћа.
Tamo se u jednom delu kaže baća, a u drugom gde je u nominativu ‘bašta’ kad se obraćaju ocu kažu ‘baćo’. ‘Tatko’ se uopšte ne koristi, samo deca usvojila ‘tata’.
 
Jes' ne vole, boli ih uvo. Sve im smetaju pasporti i kad potpisuju u konzulatu da se osećaju kao Bugari. A Piroćancima što tek smeta, zato ima 20.000 bugarskih pasoša u pirotskoj opštini.
Promovišeš krivično delo:

DEDA82AC-339C-4B1D-BC7F-345E767D126B.jpeg

Jedna bandera u jednom mestu nadomak Blagoevgrada u Bugarskoj deo je šire prevare, šeme za prodaju lažnih potvrda o bugarskom poreklu potrebnih za dobijanje bugarskog državljanstva, rekla je Katja Mateva koja je u bugarskom Ministarstvu pravde 11 godina bila direktorka zadužena za pitanja državljanstva.

U intervjuu za EUObserver u Briselu, Mateva je rekla da je lokalni gradonačelnik upisao banderu kao adresu za Makedonce koji su u procesu naturalizacije u Bugarskoj kupovali potvrde o bugarskom poreklu za keš.

“Hiljade ljudi je registrovano na adresi bandere”, rekla je Mateva koja je radila u ministarstvu do 2016. kada je otpuštena, jer je odbila da učestvuje u prevari.

Ona je kazala da je novac uziman u kešu u sred bela dana, na sred ulice, ispred institucija u srcu Sofije.

U jednom ranijem intervjuu za francuski magazin L'Obs, Mateva je ispričala da je odbacila šezdesetak aplikacija za naturalizaciju nakon upozorenja iz Interpola.

Potom je u oktobru usledilo prvo veliko hapšenje kada je bugarska policija uhapsila Petra Haralampijeva i još dvadesetak osumnjičenih.

Za lažnu potvrdu od 500 do 700 evra​

Haralampijev je bio zadužen za državnu agenciju za Bugare u inostranstvu, a osumnjičen je da je prodao hiljade lažnih potvrda o bugarskom porodičnom poreklu.

Mateva, međutim, kaže da to hapšenje nije zaustavilo prevaru i da se lažne potvrde i dalje koriste za dobijanje državljanstva.

“Došla sam da apelujem da se ova užasna praksa prekine, jer se plašim, gotovo sam sigurna da krivci neće snositi gotovo nikakvu odgovornst”, rekla je ona za EUObserver.

Mateva je procenila da je za 11 godina koliko je radila u ministarstvu najmanje 5.000 ljudi godišnje uspevalo da kupi lažnu potvrdu o bugarskom poreklu.

Za to su plaćali između 500 i 7.000 evra u zavisnosti od imovinskog stanja.

Mito nisu davali samo oni koji varaju o poreklu, čak su i ljudi sa legitimnim zahtevima morali da plaćaju, dodala je.

“Svi su platili. Niko nije dobio potvrdu bez plaćanja, a to nisu državne takse. Najciničnije je to što država tvrdi da dobijanje bugarskog državljanstva ne košta ništa, jer ništa ne stiže u državnu kasu. Ono je besplatno, ali mora mnogo da se plati ispod stola”, rekla je.

Mateva je rekla da su pojedinci iz bugarske političke elite profitirali od ove prevare i ukazala na zamenika premijera Krasimira Karakačanova.

Karakačanov je lider bugarske nacionalističke partije VMRO koja je koalicioni partner u vladi premijera Bojka Borisova.

Ni stranka ni Ministarstvo pravde nisu odgovorili na pitanja EUObservera.

Evropska komisija je navela da ne može da komentariše sudske postupke.

Navela je takođe da su uslovi za dobijanje državljanstva regulisani nacionalnim zakonima svake zemlje članice.

Kada se govori o prevari ili kriminalnim aktivnostima vezano za dobijanje državljanstva, to je odgovornost nacionalnih vlasti da pažljivo istraže takve slučajeve, naveo je u odgovoru portparol Evropske komisije.

Bugarska je zajedno sa Rumunijom stavljena pod specijalni antikorupcijski nadzor EU, takozvani Mehanizam saradnje i verifikacije, kada su ušle u EU, 2007. godine.

U ovogodišnjem izveštaju tog mehanizma, uprkos otkrićma Mateve, navodi se da Bugarska i dalje stabilno napreduje u primeni konačnih preporuka koje su joj date.

Potpredsednik EK Frans Timmermans rekao je da je Bugarska toliko napredovala da je uveren da će novembra iduće godine, kada završava mandat sadašenje Komisije, biti završen i period antikorupcijskog monitoringa.

U međuvremenu su se novi državljani Bugarske pridružili hiljadama drugih novopečenih građana EU koji su to postali preko “zlatnih pasoških šema” na Kipru, u Mađarskoj i na Malti što je takođe izazvalo kritike kao i kontrolu EU, navodi EUObserver.

Kipar je u prošlosti prodavao pasoše bogatim Sirijcima i Rusima koji su pod sankcijama EU ili SAD zbog rata u Siriji, odnosno mešanja u američke izvore kao i Rusima koji su predstavljali visok rizik za pranje novca u bankarskim sistemima EU.

Mađarska je, kako su zaključili istraživački novinari okupljeni u centralnoeveropskom projektu za izveštavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), kanalisala uplate od svoje šeme preko opskurnih ofšor firmi koje su mogle služiti za plaćanje provizija korumpiranim zvaničnicima.

Istraživačka novinarka Dafne Karuana Galicia koja je ubijena prošle godine došla je do zaključka da se i visoki zvaničnici Vlade Malte uključujući šefa kabineta premijera takođe vezuju za provizije u pasoškoj šemi, dodaje se u tekstu.

https://balkans.aljazeera.net/amp/n...m-potvrdom-o-bugarskom-porijeklu-do-pasosa-eu
 

Back
Top