Историја Бугара

Реч башта́ 'отац' није прабугарскога порекла. Потиче од псл. *batja (стсл. баща) и у вези је с речју брат. Показује источнојужнословенску промену *tj > št, а у српске говоре доспела је из бугарских или, мање вероватно, македонских /шт/ говора.
Omašio si poentu, bašta ne postoji u nikakvim srpskim govorima. U krajevima Srbije gde se ta reč koristi uglavnom stanuje stanovništvo iz šopskog i makedonskog migracionog talasa prema Cvijiću, npr. Crna Trava, Klisura, Božica, Bosilegrad gde su većina stanovnika starinom poreklom iz istočne Makedonije i iz Znepoljskog kraja.
 
Poslednja izmena od moderatora:
. Omašio si poentu, bašta ne postoji u nikakvim srpskim govorima. U krajevima Srbije gde se ta reč koristi uglavnom stanuje stanovništvo iz šopskog i makedonskog migracionog talasa prema Cvijiću, npr. Crna Trava, Klisura, Božica, Bosilegrad gde su većina stanovnika starinom poreklom iz istočne Makedonije i iz Znepoljskog kraja.
Осим што ћеш исто наћи у сваком етимолошком речнику.
Постоји у српским говорима, о том можеш читати у стручној литератури или дивани с неким из нпр. Пирота. У српским говорима о којима је реч, одраз псл. скупине *tj je /ћ/ или /ч/, док реч башта́ показује источнословенски одраз /шт/. што показује да је реч преузета.

Поради на аргументацији, логици и разговорним вештинама, а чека те доста посла.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Осим што ћеш исто наћи у сваком етимолошком речнику.
Постоји у српским говорима, о том можеш читати у стручној литератури или дивани с неким из нпр. Пирота. У српским говорима о којима је реч, одраз псл. скупине *tj je /ћ/ или /ч/, док реч башта́ показује источнословенски одраз /шт/. што показује да је реч преузета.

Поради на аргументацији, логици и разговорним вештинама, а чека те доста посла.
Kako znaš da je preuzeta, a ne da je tu od dolaska Slovena? Refleks št je u srednjem veku preovladavao u Pirotu i dolini južne Morave verovatno sve do pada despotovine i velikih migracija stanovništva u turskom periodu. Št je u ranijem periodu moguće bilo odraz i u severnoj Srbiji o čemu govore toponimi poput recimo Leštane kod Beograda. Teorija ti je na nivou one ako je čovek nastao od majmuna sto nisu onda svi majmuni evoluirali.
 
За 3 године на ту тему нико није довео у питање право на постојање било које државе, нити савременог језика. Али знам да од када ти си се појавио на овој теми, престала је да буде историјска, већ је постала тема о патолошком страху од свега што је бугарско и самим тим о мржњи према целом народу.
Нажалост, ништа се не може учинити, иако је такво понашање недопустиво, па чак и забрањено правилима форума, јер је такав наратив присутан не само у медијима, већ и у неким српским научним круговима.
O kakvom je to “patološkom strahu reč”? Pa ti i tvoje kolege nadmeno nastupate sa pozicija da u Bugarskoj žive samo Bugari. Primeni to na Srbiju i gotovo.

Nema Srba u Bugarskoj => u Srbiji ne može da ima više Bugara nego što ih ima na popisu. I da li primećuješ pozitivnu diskriminaciju Bugara u Srbiji? - u Bugarskoj svi moraju da budu Bugari.
 
Реч башта́ 'отац' није прабугарскога порекла. Потиче од псл. *batja (стсл. баща) и у вези је с речју брат. Показује источнојужнословенску промену *tj > št, а у српске говоре доспела је из бугарских или, мање вероватно, македонских /шт/ говора.

Глагол обичам такође је словенски, грађен од префикса ob- + vyk- 'навићи, навикнути' (што је даље повезано с глаголом учити), тј. слично као речи обичај и обичан.
Pitanje da li je uopšte dospela cela reč ili samo oblik bašta - ima i oblika ‘baća’ - kao da čuva protoslovenski lik. Reč ‘Običam’ uopšte nisam čuo kod mojih. Možda negde drugde, u Lužnici (zaplanjski deo) nije u upotrebi.
 
Kako znaš da je preuzeta, a ne da je tu od dolaska Slovena? Refleks št je u srednjem veku preovladavao u Pirotu i dolini južne Morave verovatno sve do pada despotovine i velikih migracija stanovništva u turskom periodu. Št je u ranijem periodu moguće bilo odraz i u severnoj Srbiji o čemu govore toponimi poput recimo Leštane kod Beograda. Teorija ti je na nivou one ako je čovek nastao od majmuna sto nisu onda svi majmuni evoluirali.
Реч је у штокавске говоре доспела из, највероватније, бугарских говора, а о том сведочи њен облик са /шт/ спрам очекиванога штокавскога /ћ/ у говорима о којима је реч.

Не знам етимологију Лештана, ако је словенска, могла би потицати од нпр. *lěskjane (< lěsk- + -jane), где је /шт/ правилан и очекиван одраз скупине *skj и у источном штокавском, као нпр. у искати - иштеш (< iskati - iskješi). Не потиче свако /шт/, /жд/ од псл. *tj, *dj, како си већ раније показао да мислиш.

Не знам ништа о миграцијама о којима говориш, ако си у праву, реч је свакако од источнјужнословенскога становништа могла доспети у штокавске говоре, или је познији уплив, али то не мења чињеницу да је реч словенскога порекла (а не прабугарскога) која је у свом источнојужнословенском облику доспела и у неке суседне штокавске говоре.

Ти једноставно не разумеш шта ја тврдим, али си зацртао да ја не могу бити у праву, те би се свађао иако појма немаш о чем говориш.
 
Реч је у штокавске говоре доспела из, највероватније, бугарских говора, а о том сведочи њен облик са /шт/ спрам очекиванога штокавскога /ћ/ у говорима о којима је реч.

Не знам етимологију Лештана, ако је словенска, могла би потицати од нпр. *lěskjane (< lěsk- + -jane), где је /шт/ правилан и очекиван одраз скупине *skj и у источном штокавском, као нпр. у искати - иштеш (< iskati - iskješi). Не потиче свако /шт/, /жд/ од псл. *tj, *dj, како си већ раније показао да мислиш.

Не знам ништа о миграцијама о којима говориш, ако си у праву, реч је свакако од источнјужнословенскога становништа могла доспети у штокавске говоре, или је познији уплив, али то не мења чињеницу да је реч словенскога порекла (а не прабугарскога) која је у свом источнојужнословенском облику доспела и у неке суседне штокавске говоре.

Ти једноставно не разумеш шта ја тврдим, али си зацртао да ја не могу бити у праву, те би се свађао иако појма немаш о чем говориш.
Problem je prost: u Bugaarskoj se iz veoma prozaičnih, tj iz velikodržavnih razloga najproizvoljnije tvrdi da je baš svaki balkanizam u bilo kom okolnom jeziku iz “bugarskog” i da “dokazuje” “bugarski karakter” tog područja. Primenjuje se i na sve okolne neslovenske jezike.
 
Naravno da se neću složiti jer samo prepisuješ napisane tvrdnje velikosrpske lingvistike koja prisvaja sve što se prisvojiti može. Sad izgleda negiraš čak i tvrdnju srpskih lingvista da je tj* imalo refleks št u jugoistočnoj Srbiji tokom srednjeg veka.
Ненаде, омашио си скроз. Ја лепо рекох да не разумеш шта ти се пише.
 
Naravno da se neću složiti jer samo prepisuješ napisane tvrdnje velikosrpske lingvistike koja prisvaja sve što se prisvojiti može. Sad izgleda negiraš čak i tvrdnju srpskih lingvista da je tj* imalo refleks št u jugoistočnoj Srbiji tokom srednjeg veka.
Idi traži Veliku Bugarsku od Erdogana, turski je isto pun balkanizama, garant neki Bugari koji nisu svesni svog “bugarskog porekla”.

:hahaha: :rotf:
 
Poslednja izmena od moderatora:
Kako znaš da je preuzeta, a ne da je tu od dolaska Slovena? Refleks št je u srednjem veku preovladavao u Pirotu i dolini južne Morave verovatno sve do pada despotovine i velikih migracija stanovništva u turskom periodu. Št je u ranijem periodu moguće bilo odraz i u severnoj Srbiji o čemu govore toponimi poput recimo Leštane kod Beograda. Teorija ti je na nivou one ako je čovek nastao od majmuna sto nisu onda svi majmuni evoluirali.
U kom to “Srednjem veku”? Iznesi neki dokaz ili prestani da troluješ i lažeš.
 
Nedokazano blebetanje pseudonaučnika i šovinista tipa Belić. Omašio si poentu, bašta ne postoji u nikakvim srpskim govorima. U krajevima Srbije gde se ta reč koristi uglavnom stanuje stanovništvo iz šopskog i makedonskog migracionog talasa prema Cvijiću, npr. Crna Trava, Klisura, Božica, Bosilegrad gde su većina stanovnika starinom poreklom iz istočne Makedonije i iz Znepoljskog kraja.
Znepolje je Bugarskoj poklonio Ignjatijev pod izgovorom da je Ihtman “dat Turcima”, tj Istočnoj Rumeliji.
 
Не, Ненаде, ја само рекох да су башта 'отац' и обичам 'волим' бугарске речи словенске етимолгије.
Problem je u tome što bugarska filologija naziva staroslovenski jezik “starobugarski” a onda se prikazuje da su se okolni slovenski jezici razvili “iz staroslovenskog” a ne iz protoslovenskog - negira se i da je postojao protoslovenski jezik.
 
Omašio si poentu, bašta ne postoji u nikakvim srpskim govorima. U krajevima Srbije gde se ta reč koristi uglavnom stanuje stanovništvo iz šopskog i makedonskog migracionog talasa prema Cvijiću, npr. Crna Trava, Klisura, Božica, Bosilegrad gde su većina stanovnika starinom poreklom iz istočne Makedonije i iz Znepoljskog kraja.
Ko je tebi dao pravo da određuješ koji govor je srpski a koji nije?
 
Та, нека одређује, само нека објасни на основу којих језичких и иних доказа то чини, јер прича о миграцијама сама ништа не говори.
Odakle njemu pravo da prekrštavanjem jezika drugima nameće bugarski identitet? U doba Egzarhije je tamo bilo neprestanih sukoba zbog pokušaja bugarizacije, sve do ubistava.

U Vranju je delatnost Bugarske egzarhije direktno prouzrokovala poslednje dokumentovane prelaske Srba na islam pod Otimanskim carstvom.

Egzarhijski vladika, Bugarin je iz Leskovca prosto proteran zbog nametanja bugarizacije. Toliko o tvrdnjama ovog velikobugarina.
 

Back
Top