Историја Бугара

Najstarija Evropska Drzava....Nesto sto su 1878 god nabrzinu sklepali Rusi....z:lol:

Јаоо,а ова шта је?

https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Прво_бугарско_царство

https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Друго_бугарско_царство

800px-Structure_of_the_First_Bulgarian_Empire_during_the_IX-X_century.png


800px-Campaigns_of_Ivan_Assen_II.png
 
Poslednja izmena:
Ovo je pitanje za neke koji malo znaju o istoriji, ne za Hana Acu :), da li je moguce da je bugarska vladala Prizrenom, Pristinom itd. u doba Nemanjica?

Не само да не њима, него не и Нишем, Врањем, Чачком. Сви ови јужни градови су под трајну власт Немањића дошли у првом десетлећу владавине Стефана Немањића.
 
Priznajem,lepe karte,lepi snovi,na kartama se lepo vidi ono sto je ljubicasto shrafirano to je ta protobugarska drzava,a ostalo pa obuhvatiste,regione i zemlje gde su vashi vladari jednom ili dva puta vrshili pljackashke upade,po toj logici Ugarska drzava Arpada i njegovih naslednika bila je skoro do Pariza sto je malo smeshno a josh i vishe istorijski neutemeljeno
 
Poslednja izmena:
Priznajem,lepe karte,lepi snovi,na kartama se lepo vidi ono sto je ljubicasto shrafirano to je ta protobugarska drzava,a ostalo pa obuhvatiste,regione i zemlje gde su vashi vladari jednom ili dva puta vrshili pljackashke upade,o toj logici Ugarska drzava Arpada i njegovih naslednika bila je skoro do Pariza sto je malo smeshno a josh i vishe istorijski neutemeljeno

Na karti pise da te spoljne oblasti u stvari saveznici, po toj logici, Bugarska je u vreme Cara Dusana svakako bila deo Srbije.

- - - - - - - - - -

Не само да не њима, него не и Нишем, Врањем, Чачком. Сви ови јужни градови су под трајну власт Немањића дошли у првом десетлећу владавине Стефана Немањића.

Izgubili smo posle Stefana Nemanjica Nis, Decanski ga je tek povratio.
 
Ovo je pitanje za neke koji malo znaju o istoriji, ne za Hana Acu :), da li je moguce da je bugarska vladala Prizrenom, Pristinom itd. u doba Nemanjica?

Друже,ова мапа показује територије Бугарске империје у средине 13 века,док Душаново царство је створено у средину 14 века.Правиш разлика?

- - - - - - - - - -

Priznajem,lepe karte,lepi snovi,na kartama se lepo vidi ono sto je ljubicasto shrafirano to je ta protobugarska drzava,a ostalo pa obuhvatiste,regione i zemlje gde su vashi vladari jednom ili dva puta vrshili pljackashke upade,po toj logici Ugarska drzava Arpada i njegovih naslednika bila je skoro do Pariza sto je malo smeshno a josh i vishe istorijski neutemeljeno

На врхунцу своје моћи њене границе су биле од Будимпеште и Црног мора и од реке Дњепар и данашње Украјине до Јадранског мора.

https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Прво_бугарско_царство
 
Poslednja izmena:
Друже,ова мапа показује територије Бугарске империје у средине 13 века,док Душаново царство је створено у средину 14 века.Правиш разлика?

- - - - - - - - - -





https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Прво_бугарско_царство

Ma kakav Dusan, govorim o periodu Stefana Prvovencanog i njegovih naslednika, tada je Srbija po srpskoj istoriografiji izgledala ovako.

http://gruzdev.narod.ru/photo37.jpg

A sto se i tice Prvog Bugarskog Carstva, ja ti kazem ako iste kriterijume primenimo na Dusanovo vreme i bugarska je bila deo Srbije.
 
Ma kakav Dusan, govorim o periodu Stefana Prvovencanog i njegovih naslednika, tada je Srbija po srpskoj istoriografiji izgledala ovako.

http://gruzdev.narod.ru/photo37.jpg

A sto se i tice Prvog Bugarskog Carstva, ja ti kazem ako iste kriterijume primenimo na Dusanovo vreme i bugarska je bila deo Srbije.

Ево мало хронологија:
Прво Бугарско царство : 681-1018
Друго Бугарско царство : 1185-1422
У периоду од 1018 до 1185 Бугарска је била окупирана од стране Византије.

Читава Бугарска никад није била део Србије,осим неки западни делови.
Док читава Србија је била припојена Бугарској за време владавине цара Симеона Великог (864-927)

Симеон шаље војску на челу са Чаславом Клонимировићем који је требало да замени Захарију (924). Захарије је избегао у Хрватску. Српски жупани позвани су у Бугарску да Чаславу положе заклетву. Сем постављања Часлава на власт, Бугари су заробили и побили жупане, а Србија је припојена Бугарској

https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Симеон_I
 
Poslednja izmena:
Ево мало хронологија:
Прво Бугарско царство : 681-1018
Друго Бугарско царство : 1185-1422
У периоду од 1018 до 1185 Бугарска је била окупирана од стране Византије.

Читава Бугарска никад није била део Србије,осим неки западни делови.
Док читава Србија је била припојена Бугарској за време владавине цара Симеона Великог (864-927)



https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Симеон_I

Trtljas nesto, trolas, ni sam ne znas sta radis.

Objasni kako su Kosovo i Metohija delovi Drugog Bugarskog Carstva u vreme Nemanjica, kako je priokazano na tvojom mapi.

A sto se tice tvoje mape Prvog Crastva, ako obratis paznu videces da su i saveznici ukljuceni u sastav te drzave, pa da li to ima ikakve logike? A ako ima, zasto Bugarska koja je bila totalno zavisna od Cara Dusana, nije imala nezavisnu spoljnu poliiku ( Dusana proglasavaju za cara Srpski Patrijarh, Ohridski Arhiepiskop i Svetogorci, koji su u sastavu Srbije, pa moraju da tako kazem, i gle cuda Bugarski Patrijarh, koji nije u sastavi, ali i dalje mora da slusa ), ne bi mogla da se racuna kao deo Srbije?
 
Ево мало хронологија:
Прво Бугарско царство : 681-1018
Друго Бугарско царство : 1185-1422
У периоду од 1018 до 1185 Бугарска је била окупирана од стране Византије.

Читава Бугарска никад није била део Србије,осим неки западни делови.
Док читава Србија је била припојена Бугарској за време владавине цара Симеона Великог (864-927)



https://sr.m.wikipedia.org/wiki/Симеон_I



Ma nemoj, Bugarska nikad nije a Srbija jeste, znaci Duklja na marsu cim je vasa sapa nije zahvatila.
 
Sta Tureganjsko-Mongolsko pleme zna mislish culi za Duklju i Sv. Jovana Vladimira i ostale nashe Kraljeve prije Nemanjica,ono jes poslali smo im Konstantrina Bodina da ih uci da budu Bugari,a Vlasi su morali da im posalju Asene po istom poslu...ali nije vredelo..nije...posle Turaka sa kojima nisu imali nijednu bitku..cini mi se kod Dimotike su hrabro pobegli..sto im je nacionalna osobina tek Rusi nesto malo prikrpishe 1878 god i nacinishe nekakve Bugare..
 
Ovo je pitanje za neke koji malo znaju o istoriji, ne za Hana Acu :), da li je moguce da je bugarska vladala Prizrenom, Pristinom itd. u doba Nemanjica?

Нема потребе да залуд губите време.
Прочитајте само забавни сатирични роман Алека Константинова "Баја Гањо".
Описане су ту подробно на комичан начин све особине психолошког профила таквог бушмана који своје азијско копито обува у европску ципелу глумећи тако "великог Европејца".
 
Priznajem,lepe karte,lepi snovi,na kartama se lepo vidi ono sto je ljubicasto shrafirano to je ta protobugarska drzava,a ostalo pa obuhvatiste,regione i zemlje gde su vashi vladari jednom ili dva puta vrshili pljackashke upade,po toj logici Ugarska drzava Arpada i njegovih naslednika bila je skoro do Pariza sto je malo smeshno a josh i vishe istorijski neutemeljeno

Баш то: мапа кретања током пљачкашких похода.
Везано за поменути "Ниш" :

Planina Knišava danas je planina Rila.
S pogledom na Despotske planine (Rodope )? Niš na padinama Rile? Niš s pogledom na Despotske planine?


1. Palaeobulgarica:Staro-bŭlgaristika, Том 6, Bŭlgarska akademiia na naukite, Tsentŭr za bŭlgaristika, 1982
Dans la Vie de saint Jean de Rila une description de la nature est généreusement mise en relief en comparaison avec les ... en arrière et grimpèrent sur une montagne haute que les gens des environs se plaisaient à appeler Knisava

2.Balkansko ezikoznanie:Linguistique balkanique, Томови 13-17Bŭlgarska akademii͡a na naukite. Otdelenie za ezikoznanie, literaturoznanie i etnografii͡a, Bŭlgarska akademii͡a na naukite.
..Demnach wurde Knisava, thrak. *Knisa 'ausgewuhlte Stelle, Graben' bedeuten; vgl. als semantische Parallèle den bulg. Fluss- und Bergen Rila (abulg. Ryla).

3.Evropejski putepisi ot XV i XVI vek kato izvori za istoričeskata geografija na Bălgarija,Hana Hynková,Verl. der Akad., 1973
Книшава и Ветрен:
books



Термин Книшава у 13.веку

books


U 16.veku

books


4.LITHUANIAN QUARTERLY JOURNAL OF ARTS AND SCIENCES, Volume 42, No.2 - Summer 1996,
A possibly ambiguous further piece of evidence proving that Thracian was East Baltic is an item said to be from Thracian in a Middle Bulgarian text, Knišava 'a dug out place', the Lithuanian counterpart verb, knìsti (-sù /-s(i)aũ) 'to dig', has been West Balticized out of its expected ruki law relfex, š. The Bulgarian text form has preserved this East Baltic reflex if it does not represent the Slavic reflex of this law, x, altered to š via the first palatization of the velars (*knix- = -ēva to knišava) or a stem formed from sj (knis- + -java to knišava) or even a stem formed from š (from I.E. palatal k') + j (with *knišjava to knišava).

5.Iz žitija sv.Jovana Rilskog pisanog u 15.veku, srpskom redakcijom staroslovenskog:
books


6.Ezik i literatura, Volume 36, Drŭzhestvo na filolozite-slavisti v Bŭlgarii͡a͡, Sŭi͡u͡z na nauchnite rabotnit͡s͡i v Bŭlgarii͡a͡,1981
books


books


7.Васил Николов Златарски, История на българската държава през средните векове:
Второ българско царство : България при Асеневци 1187-1280,Академично издателство "Проф.Марин Дринов", 1994

books


books


8.Ivan Fekeldzhiev, Boni︠u︡ St Angelov ,Narodni legendi za Ivan Rilski,BAN, 1979
books


9.Donka Petkanova,Khristomatii︠a︡ po starobŭlgarska literatura:
Za studentite po bŭlg. i slavi︠a︡nska filologii︠a︡ vŭv SU.,Nauka i izkustvo, 1974

books


10.Srpska akademija nauka i umetnosti, Posebna izdanja, Volumes 53-54, 1925.
books


U 12. veku Nemanja je na planini kNišavi uzeo STOB od svoje braće i prisajedinio svojoj Raškoj.
U 20. veku Blgari su , u znak zahvalnosti svome ministru - "ocu blgarske nacije" na planini Knišava- jedan vrh Knišava- planine krstili "Jirečekov vrh".
http://www.summitpost.org/deno-ire-269-ek-malka-musala-musala/165646

:kafa:

*Отъ процитираните източници стана ясно, че въ западнигв си отдъли планината се е наричала още и Книшава.
*Оттук може да се заключи, че Книшава като название е обхващало и източния дял на Рила планина до Родопите
*Книшава като планина, до Родопите, се поменава въ едно писмо на никейския императоръ Теодоръ II Ласкарисъ отъ 1256 г. Тамъ се казва, че чепинската кр-впость лежи въ Род^питв, до прочутата планина Книшава
*Иван Рилски, писано от патриарх Евтимий, с името Книшава е наречен крайният югозападен дял от Рила, затворен между долините на Рилската и Илиин- ската река.93 В житието на Йоаким Осоговски същото име Книшава е дадено изобщо на Рила.
*Отстъпена именно б-вше на моето царство, продължава той, казаната великолепна крепость Цепина, която се намира на върховетъ на Родопите, около известната планина Книшава
.....https://www.google.rs/search?rlz=1C...1.64.psy-ab..3.3.277...0j0i19k1.0.vBwfX-pP1EQ

:kafa:
 
Poslednja izmena:
Нико није тукао Шопе воловским жилама.Сасвим добровољно се осећају национално Бугарима као што су то и њихови преци били.

Остадох дужна овом човеку одговор, мислим цитат:



Његовом величанству Господару МИЛАНУ ОБРЕНОВИЋУ ЧЕТВРТОМ

Ми смо прави стари Срби и као Срби желимо да будемо с нашом браћом србима. Комитет Бугарски хоће да нас силом побугари. Молимо Тебе Господару. Молимо и Руског цара Александра, гледајте да ми као прави Срби не останемо пред силом Бугари, но да будемо твоји па да се придружимо нашој браћи Србима, наша је стара граница српска граница, Бакрно Гувно, које ми зовемо Побијен Камик, не само ми но цели Санџак софијски је овејани Србин и сви су готови да ово исто кажу, а ако и који буду упитани само не смеду, јер чорбаџије и комитетлије, ако се дозна одмах батинају и хапсе. Ми сад патимо горе од њих него што смо патили од Турака. Код губернатора софијског, господина Алабина, не можемо да предамо тужбу никако, те овако њему да се пожалимо. Ту је комитет Бугарски. Ту су њихови жандари, па чим нас виде и сазнају шта хоћемо, одмах нас бију и терају у апс. Не дај да нас Господару овако муче Бугари и да нас силом Бугаре кад нисмо Бугари, МИ СМО СРБИ … и са Србима хоћемо да живимо и да умремо.

15.маја село Житен, Санџак Софијски, Покорни сељани :
Михо Божилов, Кмет, Вато Најданов, Веселин Тодоров, Минко Цветин, Ташко Црнин, Донко Кочин, Влчко Младенова, Сокол Лазаров, Гроздан Ленков, Тодор Ђошин, Тоше Бонин, Петар Стончин, Захарин Веселинов, Вучо Златков, Тото Златков, Танцо Младенов, Стојко Младенов, Васиљ Младенов, Ћора Игнатов, Богдан Цветин, Андон Цветин, Миленко Колин, Кола Вучов, Венко Митов, Пижо Бонин.

Српска књижевна задруга “Србија ” 1878 документа : Београд 1978, страна 335, 336.
SRBIJA-1878-Dokumenti-%E2%9C%94%EF%B8%8F_slika_L_73642197.jpg
 
Sta Tureganjsko-Mongolsko pleme zna mislish culi za Duklju i Sv. Jovana Vladimira i ostale nashe Kraljeve prije Nemanjica,ono jes poslali smo im Konstantrina Bodina da ih uci da budu Bugari,a Vlasi su morali da im posalju Asene po istom poslu...ali nije vredelo..nije...posle Turaka sa kojima nisu imali nijednu bitku..cini mi se kod Dimotike su hrabro pobegli..sto im je nacionalna osobina tek Rusi nesto malo prikrpishe 1878 god i nacinishe nekakve Bugare..

Sta za knez Jovan Vladimir?I njega smo ubili.

P.S. Crnogorci tvrde da je Duklja ustvari crnogorska srjednovekovna drzava :mrgreen:
 
У универзитетској библиотеци у Модени пронађен је оргиналан рукопис из 1610. године католичког архиепискома Петра Богдана Бугарина из северозападне Бугарске који је имао своју католичку мисију управо у северозападној Бугарској и који је на 200 странa и 70 глава написао бугарску историју под насловом За древност очеве земље и бугарског рода.У предговору он између осталог пише Мене је родила бугарска земља,сада скоро сломљена од старости,иста земља ме држи као сломљен брод након дугих и разноликих путовања.У првом делу рукописао он се осврће општим питањима а у другом делу посвећује највећу пажњу северозападној Бугарској и селима у њој као што су Чипровец,Железна,Копиловец и Клисура.Ова села се налазе у западној Бугарској уз саму границу са Србијом.


https://www.academia.edu/35213829/Th...lgarian_Things
http://news.bnt.bg/bg/a/otkrita-e-prvata-istoriya-na-blgariya
 
https://xdn.tf.rs/2016/10/25/Identi...-Knjazevca-jos-uvek-nije-utvrdjen-670x446.jpg

Interesantno da je na odori zaduzbinara dvoglavi orao, koji ne postoji u bugarskoj tradiciji.
Двоглави орао је дуго у бугарској традицији.
https://sr.wikipedia.org/sr-el/Двоглави_орао
Dvoglavi orao je u veksilologiji i heraldici figura povezana sa konceptom carstva.

Motiv dvoglavog orla izgleda ima krajnje porijeklo u Antičkom Bliskom istoku, posebno u hetitskom ikonografiji. Ponovo se javlja u visokom srednjem vijeku, tokom 10. ili 11. vijeka, posebno je korišćen u Vizantijskom carstvu, ali u 11. i 12. vijeka poznati su prikazi iz islamske Iberije, Francuske i Bugarske, a od 13. vijeka pa nadalje postaje širiko rasprostranjen, javlja se u Svetom rimskom carstvu, Srbiji i Rusiji u hrišćanskoj sferi, ali i u seldžučkom Rumskom sultanatu, Mamelučkom sultanatu u islamskoj sferi.

Srednji vijek
Nakon kolapska bronzanog doba, došlo je do jaza u trajanju od dva milenijuma prije ponovnog pojavljivanja motiva dvoglavnog orla. Najranije javljanje u Vizantijskom carstvu je na svilenom brokatu tokom 10. vijeka, koji je vjerovatno bio proizveden u islamskoj Iberiji; slični rani primjeri, iz 10. ili 11. vijeka, su iz Bugarske i Francuske.
 
Двоглави орао је дуго у бугарској традицији.
https://sr.wikipedia.org/sr-el/Двоглави_орао
Dvoglavi orao je u veksilologiji i heraldici figura povezana sa konceptom carstva.

Motiv dvoglavog orla izgleda ima krajnje porijeklo u Antičkom Bliskom istoku, posebno u hetitskom ikonografiji. Ponovo se javlja u visokom srednjem vijeku, tokom 10. ili 11. vijeka, posebno je korišćen u Vizantijskom carstvu, ali u 11. i 12. vijeka poznati su prikazi iz islamske Iberije, Francuske i Bugarske, a od 13. vijeka pa nadalje postaje širiko rasprostranjen, javlja se u Svetom rimskom carstvu, Srbiji i Rusiji u hrišćanskoj sferi, ali i u seldžučkom Rumskom sultanatu, Mamelučkom sultanatu u islamskoj sferi.

Srednji vijek
Nakon kolapska bronzanog doba, došlo je do jaza u trajanju od dva milenijuma prije ponovnog pojavljivanja motiva dvoglavnog orla. Najranije javljanje u Vizantijskom carstvu je na svilenom brokatu tokom 10. vijeka, koji je vjerovatno bio proizveden u islamskoj Iberiji; slični rani primjeri, iz 10. ili 11. vijeka, su iz Bugarske i Francuske.

Iskreno nije mi poznato da je bilo koja bugarska vladajuca porodica imala dovglavog orla kao simbol, a buduci da je hram ima jake goticke elemente, vrlo slicne crkvama u Ugarskoj, i da je podignut u prvoj polovini 14. veka, cini mi se da mozda treba razmisljati da je crkva podignuta pod patronatom prougarskog Kralja Dragutina.
 

Back
Top