Историја Бугара

Ne samo sto su upadali vec radili su tako gnusne i bolesne stvari kao npr zigosanje novorodjencadi grbom bugarske egzarhije kao kazna zasto su ih krstili srpski popovi. Pisao sam ranije o tome da je najstarija sestra moje prababe imala taj zig na levoj podlaktici i bugarska krsetnica gde je umesto Mitrović upisana kao Mitrova. Ajd krstenica, al bebu da zigoses kao kakvo tele. Bila je izgradjena spomen kosturnica u Surdulici izmedju dva svetska rata, tamo su internirali puno ljudi i u tom logoru je ubijeno ili umrlo nekih 15.000. Nas vrli kralj je to zataskavao posle Velikog rata ali avaj, 1941. kad su opet dosli srusili su tu spomen kosturnicu.
Gnusoba!
 
Ja ne opravdavam zverstava. Čini mi se da ti opravdavaš zverstvo u Bosilegradu. Pritom ne pominješ zverstva nad Bugarima 1913.godine u Makedoniji i tako stvaraš lažnu sliku da su Bugari isključivi zločinci a Srbi isključivo žrtve što naravo nije tačno.
Nije lazna slika vec istina. Znaci prvi svetski rat bugarski zlocini su osveta za 1913. A 1941.-1944. za sta ste se tad svetili? Licno moju porodicu ste skoro istrebili... sve od reda, i to motkama u glavu i bajonetima, zene i bebe. A ja ne opravdam sto nismo isli do Sofije i sve dalje do Plovdiva te 1918. u kaznenu ekspediciju jer se onda ne bi setili da ponovite isto 1941.
Цариброд кад му се помене низ бугарских злочина по Србији од 19-ог в. до WW2 каже да је злочина било са обе стране, да је то проклетство Балкана, бла, бла, бла... Бугари су побили пуно више српских цивила и на пуно монструознији начин, него Срби бугарских цивила.
Бугари нису харали само на југоистоку, него и делу Косова, у Поморављу, у источној Србији (Хомоље, Тимочка Крајина итд), а било је њихових злочина чак и око Крушевца, Смедерева и Пожаревца. У WW1 су Топлицу завили у црно.
Причао ми је један старији човек из околине Куршумлије шта су Бугари радили у његовом крају у другом рату, ништа не заостаје за усташким злочинима по монструозности.
Kolega @Cari-brod se tako upinje da izjednači stvarne bugarske genocidne zločine i potpuno svesno planirani i izveden etnocid nad Srbima, a nikada se nije zapitao da li to možda nije zbog toga što je najbolesnija zverstva u Surdulici počinio 42.bugarski pešadijski puk mobilisan iz okoline tada bugarskog Caribroda. Bugarska zverstva u okolini Pirota, Lužnici, Zaplanju i Crnoj travi (da ne pominjem Surdulicu!) su bila takva da je nepoverenje prema Bugarima sveopšte i tako duboko ukorenjeno da je u drugim delovima Srbije, Srpskoj i CG prosto neverovatno - Jugosloveni i posle njih Broz su to gurali pod tepih, kao i ustaška zverstva.

2C3AA4BC-D3B7-4286-80C8-78B359D6A86B.jpeg


Izvor:

БУГАРСКЕ ВОЈНЕ ЈЕДИНИЦЕ У САСТАВУ МОРАВСКЕ ВОЈНОИНСПЕКЦИЈСКЕ ОБЛАСТИ, Небојша Ђокић, Центар за војно-политичке студије, Београд

Okačeno za download.
 

Prilozi

Pesma se i danas peva u Graovu, Perniku i Brezniku. Znači u Šopluku.

ЖАЛБА ПИШЕ ЖАЛНА БЪЛГАРИЯ
българска народна песен

Жалба пише жална България ,
жалба пише до силна Русия :
,, Хвала тебе , царю Александре !
Хвала тебе наше ясно слънце ,
я си ела нази да отървеш ,
да отървеш от робство-неволя !
Стига турци нази са мъчили ,
трудни жени с нож разпирали ,
мъжки деца на мъждрак дигали ,
стари ора боси търне върли ,
тръни върли и сълзи ронили ,,
Написали тая жална жалба ,
написали я с кръв от детенце ,
турили я коня у подкова ,
пратили я у Русия д'иде ,
па чакали Русия да дойде .
Жалба носи Огнянчо детенце ,
жалба носи у силна Русия ,
та одило три недели време ,
па не могло Русия да найде .
Кога било четвърта неделя ,
оно си в Русия стигнало ,
в Русия при цар Александър .
Па разковало на коня подкова ,
та извади тая жална жалба .
Жалба чете цар Александър ,
жалба чете дребни сълзи рони .
Та изпратил тая силна войска ,
руски кон'е Дунав преплували ,
руска войска Плевен град стигнали ,
България от робство отървали .
Ne znam za Breznik, ali Belogradčik nije Šopluk nego Trorlak (tj ljudi otuda sami sebe nazivaju Torlacima), a niti oni (niti Trnčanisami sebe) ne nazivaju Šopima: različiti dijalekti, Belogradčik i Trn kaži isključivo “muž” i “zub” a ne “maž” i “zab(p)”.
 
Moguće. Ja sam i napisao da neki istoričari to tvrde.
https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Drajinci

Šopi su dobili ime po Pečenjezima. Najveće pleme pečenjeza zvalo se Čopon, ili Copon, ili Šopon.
Вероватно као што су и Словени у Бугарској добили име по Прабугарима. Код Праугара бар пише да су оставили 3,4 речи у бугарском речнику, а колико су оставили онда Печењези? Само име Шоп целом народу осећам...
Tako možda pišu neki bugarski istoričari ali je činjenica da Pečenjega nije bilo oko Sofije gde sada stvarno ima Šopa nego oko Plovdiva, a tamo gde ih je bilo u Srbiji nema pomena o Šopima kao nekoj etničkoj grupi, niti ima toponima/ojkonima, jedino što je ostalo od kolonija pečenjeških najamnika u srednjovekovnoj Srbiji je ime mesta Pečenjevce (Pečenjevac).
 
Какве везе балкански Срби имају са литванским Пољаком из 16. века?
Kakve veze ima narod Bugaea sa bilo čim i bilo kim sa Volge (Asparuh nikad nije bio u Kazanju) a vi se ubiste dokazjući bugarske države, ne sećam se jedino da li svih tih raznih bugarskih država na raznim mestima bilo ukupno 12 ili 14.
 
Nis je bio vecinski bugarski grad do 1878,kada po Berlinskom ugovoru je pripojen Srbije.Posle 1878. u Nisu su dosli puno Srba koji zajedno sa srbizacije koja je sprovedena od zvanicna Srbija su promenili etnickog karaktera Nisa i Pirota.Sada iako ima tamo malo Bugara,Nis je vecinski srpski grad.

Sta se tice Beogradu,on je bio bugarski grad jos od 870 godina,a je postao kratkovremeno srpski cak u 13 veku.Tokom citavog srjednovekovije Beograd,Srem,Branicevo i Pomoravlje su imali bugarski etnicki oblik.Beograd je bio vise vreme bugarski nego srpski,to je cinjenica.

Posle dolazka Turaka na Balkanu,Srbe iz Sumadije i Kosovo su emigrirali na sever,i postepeno stanovnistvo Beogradu je pridobio danasni srpski etnicki oblik.
Само до Средњег века, ма какви, па твој Занетов је писао да се у Београду до 1868. говорило “бугарски” (славјаносербски постао “бугарски”), а Бењо Цонев и су налазили “бугарске дијалекте” по целој Србији, не само у околини Београда још од оне “експедиције” 1917-ме, додуше они то у еуфорији пре пробоја Солунског фронта.

Још нешто, објасни нам колико је оно Софија имала бугарски етнички облик пре 1878? Пловдив?
 
Само до Средњег века, ма какви, па твој Занетов је писао да се у Београду до 1868. говорило “бугарски” (славјаносербски постао “бугарски”), а Бењо Цонев и су налазили “бугарске дијалекте” по целој Србији, не само у околини Београда још од оне “експедиције” 1917-ме, додуше они то у еуфорији пре пробоја Солунског фронта.

Још нешто, објасни нам колико је оно Софија имала бугарски етнички облик пре 1878? Пловдив?
100%
 
Tako možda pišu neki bugarski istoričari ali je činjenica da Pečenjega nije bilo oko Sofije gde sada stvarno ima Šopa nego oko Plovdiva, a tamo gde ih je bilo u Srbiji nema pomena o Šopima kao nekoj etničkoj grupi, niti ima toponima/ojkonima, jedino što je ostalo od kolonija pečenjeških najamnika u srednjovekovnoj Srbiji je ime mesta Pečenjevce (Pečenjevac).
Pečenjara, mesto gde se peče meso, pa iz toga je možda proizašao naziv sela Pečenjevci.
 
Ajde ne dipraj. Turci su otvarali srpske škole gde nije bilo nijednog Srbina. Izveštaji turske policije pokazuju da su im Srbi bili glavni saradnici na terenu. Šta misliš otkud srpska gimnazija u Bitolju i Solunu? Otkud srpske škole u opštini Kočani? Dovodili su tamo učenike iz Sandžaka i iz Kraljevine Srbije da se ne bi ugasila škola jer Makedonci nisu hteli da idu u srpske škole.
Не лупај, одакле су довођени пиротски учитељи и учитељице за време турско-егзархијске окупације југоисточне Србије? Марија Русева, Бугарка из Старе Загоре, егзархистичка учитељица доведена ради бугаризације Пирота:

0287FB18-B8AD-4A31-9EF0-A2F099382551.jpeg
 
Aха, јер су Турци били спонзори "бугаризације", зато су до 1891. одбијали да дају дозволу Егзархију да постави бугарске епископе у Македонији?
A zbog čega su etnički Bugari koji nisu bili muslimani, pravoslavac Jordanča-paša Bakalov i katolik Dragan Cankov postavljeni za pirotskog pašu (Bakalov), i niškog muavima, tj zamenika paše - Cankov? Možda da bi Cankov širio srpsku nacionalnu svest, ili da bi bugarizacijom suzbijali uticaj Kneževine Srbije?
 
не,у србији је било само бугара
Možda bugarska istoriografija naziva pečenješke najamnike u Srbiji Bugarima, međutim Pečenjezi su govorili šaz-turskim dijalektom iz severozapadne grupe turskih jezika (tzv kipčak, kao i Kumani, Kazanjski Tatari i Kazasi) a turski Bulgari dosta različitim lir-turskim jezikom iz onogurske grupe.Doduše bugarska istoriografija i bugaristika tvrde i da su Gagauzi etnički Bugari, tzv. Црни, Кара Булгари.
 
Možda bugarska istoriografija naziva pečenješke najamnike u Srbiji Bugarima, međutim Pečenjezi su govorili šaz-turskim dijalektom iz severozapadne grupe turskih jezika (tzv kipčak, kao i Kumani, Kazanjski Tatari i Kazasi) a turski Bulgari dosta različitim lir-turskim jezikom iz onogurske grupe.Doduše bugarska istoriografija i bugaristika tvrde i da su Gagauzi etnički Bugari, tzv. Црни, Кара Булгари.
сарказам пријатељу
 
сарказам пријатељу
Razumem, inače bugarska istoriografija i Atanasija Petrovića - Učitelj Tasu (čiji je učenik Kole Rašić organizovao srpski Niški komitet i predvodio Srbe u borbi protiv Bugarske egzarhije i pokrenuo oružanu borbu protiv Turaka) predstavlja kao “Bugare iz Niša”. Uskoro će izgleda i Miloš Obilić i Knez Lazar postati “Moravski Bugari”, “nesvesni svog bugarskog porekla”.

U proglašavanju Učitelj Tase za “Bugarina” Bugarima uopšte ne smeta ni činjenica da je u borbi protiv Bugara podržanih od turske vlasti napisao i štampao u Beogradu i srpski bukvar na slavjanoserbskom jeziku pošto je korišćenje Vukovog “srpskog prevratničkog jezika” jedno vreme bilo i formalno zabranjeno u niskim školama.

Pozicija bugarske istoriografije:

7E583DD5-7305-46C1-92C7-5677D110CBEB.jpeg


Učitelj Tasa: slavjanoserbski jezik u odbrani Niša od prisilne bugarizacije.
817B1613-D760-4B8A-881E-18DD8C5A696F.jpeg
 

Back
Top