Bombardovanje Sombora 1999
Jedna od prvih ispaljenih krstarećih raketa na SR Jugoslaviju pogodila je, u večernjim časovima 24. marta, somborski vojni aerodrom. Desetak minuta potom oglasile su se sirene za vazdušnu opasnost, koje će se učestalo oglašavati i tokom narednih 78 dana. U tom periodu vazdušna opasnost nad Somborom oglašena je 75 puta, u ukupnom trajanju od 758 časova i 31 minut (ili 31 dan i 14,5 časova neprekidno). Svega tri dana (18. aprila, 9. maja i 6. juna 1999) sirene se nisu oglasile.
Vojni aerodrom kraj Sombora, u jugozapadnom okruženju grada, bio je česta meta NATO avijacije. Već prve večeri, u 19:55, pogodila ga je krstareća raketa, pet minuta pre službeno određenog vremena početka napada NATO-saveza na SR Jugoslaviju. Napad na aerodrom ponovljen je još jednom iste večeri i tom prilikom smrtno je stradao zastavnik jugoslovenske vojske Radovan Medić, kao prva žrtva bombardovanja u Somboru. Aerodrom i njegova najbliža okolina bombardovani su u još nekoliko navrata (26. i 28. marta, 26, 27. i 30. aprila i 8. maja). Prilikom poslednjeg napada na somborski vojni aerodrom jedan projektil oštetio je zgradu osnovne škole i vrtića u obližnjem selu Kupusini, nedaleko od aerodroma
Zastavnik Radovan Medić, prva žrtva bombardovanja u Somboru, 24. marta 1999. god.
Pogledajte prilog 1166197
Od 4. aprila počelo je bombardovanje naftnih skladišta istočno od Sombora, između okolnih sela Kljajićeva i Čonoplje. Ovi objekti učestalo su bombardovani tokom osam narednih dana, kao i krajem maja, odnosno početkom juna (i to u prepodnevnim časovima), kada je teško ranjen poljoprivrednik iz Klajićeva Ignjatije Končalović, dok je obrađivao njivu s kukuruzom (od posledica ranjavanja Končalović je preminuo krajem juna iste godine). Između Sombora i Bačkog Monoštora gađana je 26. aprila i poljoprivredna ekonomija.
Učestaliji napadi avijacije NATO-saveza na delove Sombora počeli su u maju 1999. godine. Tokom dve noći, 10. i 11. maja, bombardovano je postrojenje i skladište NIS Naftagas i tom prilikom oštećeno je i više drugih objekata u industrijskoj zoni grada (Fabrika obuće „Boreli“, Fabrika akumulatora Sombor, ATP Severtrans i Carinarnica). Skladišta NIS-a biće napadnuta još nekoliko puta tokom narednih sedmica.
Sombor (uokviren crvenim) među najčešće je bombardovanim gradovima u AP Vojvodini, tokom vojne intervencije NATO-saveza 1999 )
Pogledajte prilog 1166198
Konačno, 10. juna završena je vojna akcija NATO-saveza protiv SR Jugoslavije. Razmere velike materijalne štete utvrđene su posle završetka ratnih dejstava, ali šteta po zdravlje ljudi i prirodnu sredinu nije i, verovatno, nikad ni neće biti utvrđena. Građani Sombora su, kao i građani mnogih drugih srpskih gradova i naselja, istrpeli 11 mučnih ratnih nedelja, ali posledice ovog rata i razaranja osećaće još godinama posle toga.
Uništene stambene kuće u ulici Vuka Karadžića u Somboru, maja 1999. god.
Pogledajte prilog 1166200