Čega se Izrael plaši u vezi Hamasa i katarske krize
Izrael nikada nije odobravao podršku koju Katar iskazuje Hamasu. Ali sada zemlje Zaljeva traže da Doha prestane podržavati palestinsku grupu i Izrael strahuje šta bi se moglo sljedeće dogoditi.
Hamas, koji kontroliše Gazzu od 2007. godine, smatra se kćerkom pokreta Muslimanska braća, dugogodišnjeg saveznika Katara.
Emirat je prebacio na stotine miliona dolara u Gazzi, dok pomaže Hamas diplomatski pružanjem azila njegovim prognanim vođama i članovima. Grupa je revidirala svoju povelju u maju u Dohi.
Nakon posljednjeg rata u Gazzi 2014. godine, Katar se obavezao da će uložiti jednu milijardu dolara u rekonstrukciju, humanitarne projekte, troškove električne energije i plate državnih službenika.
Politički analitičari kažu da je Izrael dozvolio transfer novca u Gazzu, koja je pod izraelskom opsadom od 2007. godine- zbog njegovog stabilizirajućeg efekta, koji sprječava ili možda odlaže potpuni kolaps ratom razorenog Pojasa.
Pomiješani odgovor Izraela
Sankcije koje su preduzete 4. juna protiv Katara pozdravljane su u izraelskoj javnosti i medijima kao pobjeda. Ali, vladin odgovor je začuđujuće bio tih.
Eli Avidar, bivši šef izraelske delegacije u Kataru, izjavio je za MEE da Izrael treba agresivno podržati Saudijsku Arabiju i druge protiv Katara. “Ovo je šansa da okončamo ovaj nered. Izrael treba lobirati u Washingtonu, pritisnuti Katar da prestane finansirati terorizam, ali to ne radi”.
“Stalno se pitam: “Zašto Izrael nije aktivniji i glasniji na poteze protiv Katara?”
Izraelski ministar odbrane, Avigdor Lieberman, bio je jedini državni zvaničnik koji se osvrnuo na krizu. Dana 5. juna, dan nakon izoliranja Katara, je kazao da taj potez ‘otvara brojne mogućnosti za saradnju u borbi protiv terorizma”.
Glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova je kazao MEE da je imao zvanične instrukcije da ne komentariše situaciju i njene reperkusije za Izrael i Palestinu.
Šta se nalazi iza ovog pasivnog odgovora? Veliki broj izraelskih akademika, analitičara i obavještajnih izvora navodi da Izrael može više izgubiti nego dobiti iz ove krize.
Yoel Guzansky i Kobi Michael sa izraelskog Instituta za sigurnosna istraživanja pri Tel Aviv Univerzitetu su kazali da je kriza ‘najozbiljnija od uspostavljanja Palestinske samouprave 1981. godine”.
Oni tvrde da Izrael ima dvostruki pristup Kataru. “S jedne strane, tu je ogorčenje zbog podrške Hamasu i azila kojeg nudi njegovom vodstvu… S druge strane, Izrael pridaje veliku važnost podršci Katara rehabilitaciji Pojasa i novcu kojeg izdvaja za plate i civilne službe unutar Pojasa”.
“Izraelski interes je da podrži američko posredovanje koje će okončati aferu potkopavanjem statusa Irana i Hamasa, bez ozbiljnog nanošenja štete pozitivnim akcijama Katara vis-a-vis Pojasa Gazze i posredovanja s Hamasom”.
Njihov izvještaj identifikuje tri moguća ishoda koja Izrael želi da izbjegne: jače odnose između Irana i Hamasa; humanitarni kolaps u Gazzi; ii Preuzimanje Gazze od Palestinske samouprave.
“Stalno se pitam: “Zašto Izrael nije aktivniji i glasniji na poteze protiv Katara?”
Izraelski ministar odbrane, Avigdor Lieberman, bio je jedini državni zvaničnik koji se osvrnuo na krizu. Dana 5. juna, dan nakon izoliranja Katara, je kazao da taj potez ‘otvara brojne mogućnosti za saradnju u borbi protiv terorizma”.
Glasnogovornik izraelskog ministarstva vanjskih poslova je kazao MEE da je imao zvanične instrukcije da ne komentariše situaciju i njene reperkusije za Izrael i Palestinu.
Šta se nalazi iza ovog pasivnog odgovora? Veliki broj izraelskih akademika, analitičara i obavještajnih izvora navodi da Izrael može više izgubiti nego dobiti iz ove krize.
Yoel Guzansky i Kobi Michael sa izraelskog Instituta za sigurnosna istraživanja pri Tel Aviv Univerzitetu su kazali da je kriza ‘najozbiljnija od uspostavljanja Palestinske samouprave 1981. godine”.
Oni tvrde da Izrael ima dvostruki pristup Kataru. “S jedne strane, tu je ogorčenje zbog podrške Hamasu i azila kojeg nudi njegovom vodstvu… S druge strane, Izrael pridaje veliku važnost podršci Katara rehabilitaciji Pojasa i novcu kojeg izdvaja za plate i civilne službe unutar Pojasa”.
“Izraelski interes je da podrži američko posredovanje koje će okončati aferu potkopavanjem statusa Irana i Hamasa, bez ozbiljnog nanošenja štete pozitivnim akcijama Katara vis-a-vis Pojasa Gazze i posredovanja s Hamasom”.
Njihov izvještaj identifikuje tri moguća ishoda koja Izrael želi da izbjegne: jače odnose između Irana i Hamasa; humanitarni kolaps u Gazzi; ii Preuzimanje Gazze od Palestinske samouprave.
1. Strah od Irana
Nekoliko posmatrača strahuje da praznina koju je stvorilo odsustvo Katara može prisiliti Hamas da potraži alternativni izvor finansijske podrške- i okretanje ka Iranu.
Izvještaj Yoel Guzanskya i Kobi Michaela kaže da ‘Izrael priznaje da ima više prednosti nego mana u saradnji s Katarom, jer Katar slabi utjecaj Irana na Hamas i Pojas Gazze”.
Shaul Yanai, izraelski istraživač za Bliskoistočna pitanja na Haifa univerzitetu, kazao je za MEE: “Nema veće ‘crvene zastave’ za Egipat, Saudiju, Kuvajt, Trumpovu Ameriku i Izrael od palestinske organizacije koja sarađuje s Iranom”.
Ranije ove godine, Halid el-Kaddumi, predstavnik Hamasa u Iranu, je izjavio za el-Monitor da Iran pruža finansijsku podršku pokretu, uprkos regionalnoj polarizaciju između šija i sunita, i da postoje redovni sastanci.
“Početak 2017. godine uveo je novu eru u odnose Hamasa i Irana koji se mogu opisati kao pozitivni i s izgledima za budućnost”, kazao je on.
U međuvremenu, Ahmed Jusuf, bivši viši savjetnik Hamasovog vođe Ismaila Henijje, je izjavio za Maan da katarska kriza, kao i koalicija između Izraela, Amerike i sunitskih država, će ‘ohrabriti islamske pokrete, poput Muslimanske braće, da sklope nove saveze s moćnim zemljama u tom području kako bi se zaštitili, poput Irana”.
Pored toga, Guzansky i Michael su izjavili da želju sunitskog bloka da Palestinska samouprava zamijeni Hamas u Pojasu ne dijeli Izrael, za koju kritičari kažu da se radi na održavanju razgraničenja između Zapadne obale i Pojasa Gazze.
2. Strah od novog rata
U 2014. godini, Izrael je pokrenuo operaciju ‘Zaštitni obod” protiv Gazze,50-to dnevni napad s ciljem slabljenja Hamasa. Operacija koja je za posljedicu imala više od 2.139 mrtvih Palestinaca, gotovo četvrtina njih su djeca, 64 mrtva izraelska vojnika i šestoro izraelskih civila.
Kritičaru kažu da je ovaj ratni status quo podstaknut nedostatkom diplomatskog rješenja palestinskog izbjegličkog problema i izraelske vojne okupacije.
Visoki izraelski zvaničnik, koji je radio dugi niz godina u Mossadu i zatražio da ostane anoniman, je izjavio za MEE da dok izraelska vlada želi da Katar prestane finansirati Hamas, ona ‘ne želi pravu humanitarnu krizu u Gazzi, čak iako se tome približavamo’.
Ova situacija nas može dovesti na isto mjesto gdje smo bili 2014., kada je Hamas gurnut u čošak i kada je jedino mjesto na koje su mogli pucati bio Izrael. Pretpostavljam da se Izrael boji ovog scenarija, i ne želi destabilizaciju u Gazzi”.
Yanai je također upozorio da uprkos tome što je Hamas izgubio finansijsku podršku, zajedno s pričama o izborima unutar napete izraelske vladajuće koalicije, mogao bi se napraviti toksični miks. “To bi moglo pružiti plodno tlo za rat. Očajni političari imaju tendenciju vođenja ratova”.
Drugi izraelski obavještajni izvor- čija uloga je povjerljiva- je kazao za MEE da se Izrael priprema za rat u Gazzi, baš kao što to čini svakog ljeta, ali on ne očekuje da se to desi ove godine.
Hamas, sa svoje strane, je još uvijek slab od posljednje runde borbi 2014. godine. A Izrael?
“To je protiv naših interesa”, rekao je obavještajni izvor. “Izrael želi da održi status quo u Pojasu”.
Od 2004., Izrael je poveo sedam napada na Gazzu kao odgovor na rakete ispaljene iz Pojasa. Kritičari kažu da je ovaj ratni status quo je podstaknut nedostatkom diplomatskog rješenja problema palestinskih izbjeglica i izraelske vojne okupacije.
3. Strah od Palestinske samouprave
U nedjelju, izraelski kabinet se složio da smanji isporuku električne energije Gazzi na zahtjev predsjednika Palestinske samouprave, Mahmuda Abbasa.
Ovaj potez se vidi kao pokušaj PA, koja kontroliše veći dio Zapadne obale, da oslabi svog političkog rivala. Tarik Rašmavi, glasnogovornik PA, tražio je da Hamas ‘preda PA sve odgovornosti vladinih institucija u Gazi”, prema Reutersu.
Ali Israel Katz, izraelski ministar i član kabineta ispred Likud stranke, u ponedjeljak je kritikovao smanjenje, govoreći na godišnjoj Izraelskoj mirovnoj konferenciji da ‘Izrael nema politku prema Gazzi’.
A izraelski premijer Benjamin Netanyahu je kazao da Izrael ‘ne želi eskalaciju’ u Gazzi, opisujući je kao ‘interni palestinski spor’.
Zvaničnik koji je radio sa Mossadom izrazio je isto mišljenje. “Teško mi je da objasnim izraelsku politiku prema Gazzi”, kazao je on, ‘nema logike u tome”.
“Smanjenje električne energije je neka taktika pritiska na Hamas, tako da se slože da vrate tijela izraelskih vojnika i trojice Izraelaca koje drže”.
Ali Hamas je poslao vlastita upozorenja.
U ponedjeljak su objavili na Twitteru da će odluka ‘ubrzati propadanje i eksploziju situacije u Pojasu’.
Jedan izraelski obavještajni izvor je kazao MEE da je još jedna runda borbi u Gazzi samo pitanje vremena. “Ukoliko ne ovog ljeta, onda narednog, ako ne tada, onda nakon toga sigurno”.
Napisao: Yuval Abraham
Prijevod i obrada: IslamBosna.ba
http://islampress.net/32434/cega-se...krize/?utm_source=dlvr.it&utm_medium=facebook
