Svetske sile u senci rata Indije i Pakistana: Dok Kašmir gori, ko zaista vuče konce i ko sedi na dve stolice
Foto: TASS / ddp USA / Profimedia, EPA/CHRIS KLEPONIS
Sukob između Indije i Pakistana, dve nuklearne sile čije neprijateljstvo traje još od podele Indijskog potkontinenta 1947. godine, poslednjih meseci prerasta u ozbiljnu međunarodnu krizu. Najnovija eskalacija, izazvana terorističkim napadom u indijskom delu Kašmira u aprilu 2025, osvetljava ne samo regionalne napetosti već i novu geopolitičku realnost — onu u kojoj svetske sile, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom, igraju ključne uloge s obe strane granice.
Ono što je nekada bio bilateralni spor sada se sve više oblikuje kao front hladnog rata između Istoka i Zapada, sa Rusijom koja ima interese i u Indiji i u Pakistanu.
Amerika i Kina: Nevidljive ruke velikih igrača
U središtu novog strateškog preusmeravanja nalazi se jasna podela interesa velikih sila. SAD su u Indiji pronašle ključnog saveznika za suzbijanje rasta kineskog uticaja u Indo-pacifičkom regionu, dok Kina posmatra Pakistan kao svog „gvozdenog partnera“ i polugu pritiska protiv sve samostalnijeg i samouverenijeg Nju Delhija.
Indija je decenijama bila poznata po svojoj politici nesvrstanosti, balansirajući između Zapada i Sovjetskog Saveza. Međutim, u poslednjih desetak godina, naročito pod vođstvom premijera Narendre Modija, Indija je otvoreno okrenula kurs ka Zapadu.
Nabavka američkog oružja je eksplodirala — uključujući borbene helikoptere AH-64E Apache, P-8I izviđačke avione i sisteme za protivvazdušnu odbranu.
Vašington ne krije svoje simpatije. Nakon aprilskog napada u Kašmiru, predsednik Donald Tramp i potpredsednik Džej Di Vens otvoreno su stali uz Indiju. Visoki zvaničnici američke administracije, uključujući savetnika za nacionalnu bezbednost Marka Rubija, bili su u stalnoj komunikaciji sa indijskim kolegama. Poruka je bila jasna: „SAD podržavaju pravo Indije da se brani.“
S druge strane, Pakistan se sve više oslanja na Kinu. Osamdeset odsto vojnih isporuka Pakistanu danas dolazi iz Pekinga, u poređenju sa svega 38% pre petnaestak godina. Kina je Pakistanu isporučila moderne lovce J-10C, dronove, PVO sisteme i nadzornu tehnologiju, a zajednički manevri su učestali.
U retoričkom smislu, Kina je otišla još dalje, opisavši Pakistan kao „strateškog partnera za sve vremenske uslove“. Ujedno, Kina koristi svaku priliku da kritikuje indijske poteze, naročito one koji se tiču Kašmira i bliskosti sa SAD. Kina i sama ima teritorijalne nesuglasice sa Indijom oko granice.
Ravnoteža u haosu: Ruski odnosi s Indijom i Pakistanom
Za razliku od jasne linije koja deli SAD i Kinu, Rusija se nalazi u složenoj poziciji, pokušavajući da balansira između dva regionalna rivala s kojima ima značajne ali različite odnose.
Indija i Rusija dele dugu istoriju strateške saradnje, koja datira još iz vremena Hladnog rata. Sovjetski Savez je bio glavni dobavljač oružja Indiji, a Moskva je koristila svoj veto u Savetu bezbednosti UN kako bi podržala indijsku poziciju u Kašmiru.
I danas, više od 50% indijskog oružja i dalje dolazi iz Rusije, uključujući tenkove T-90, raketne sisteme S-400 i lovce Su-30MKI. Dve zemlje sarađuju i u oblasti nuklearne energije — Rosatom gradi šest reaktora u Indiji, a trgovina naftom je eksplodirala nakon rata u Ukrajini. Samo u 2024. godini ruski udeo u indijskom uvozu nafte skočio je sa 2% na više od 40%.
Međutim, uprkos tradicionalnom savezništvu, odnosi prolaze kroz „upravljani pad“, kako navodi londonski Čatam Haus. Odnosi su hladniji nego ranije — Moskva sve ređe reaguje promptno na bezbednosne izazove s kojima se Indija suočava, a Modi je odmah nakon napada kontaktirao lidere Zapada, dok je razgovor s Putinom usledio tek nakon više dana.
Rusko-pakistanski odnosi su decenijama bili hladni, zbog savezništva Pakistana sa SAD tokom Hladnog rata. Međutim, poslednjih godina ti odnosi dobijaju na intenzitetu. Obim trgovine dostigao je rekordnih milijardu dolara, a potpisan je i sporazum o izgradnji gasovoda između Karačija i Lahorea.
Pakistan je član Šangajske organizacije za saradnju (SCO), čime je dodatno približen Moskvi i Pekingu. Ipak, saradnja na vojnom planu ostaje ograničena. Moskva je svesna da bi snabdevanje Pakistana oružjem moglo ozbiljno narušiti odnose sa Indijom. Postoji i doza nepoverenja: Pakistan nije podržao ruske akcije u Ukrajini i, prema izveštajima, čak je prodao oružje Ukrajini i Izraelu kako bi obezbedio finansiranje iz MMF-a — tvrdnje koje zvanični Islamabad demantuje.
U aktuelnoj krizi, Rusija poziva na uzdržanost i nudi se kao medijator, ali bez prevelikog uticaja na terenu.
Kriza između Indije i Pakistana danas je mnogo više od pitanja granica ili terorističkih napada. To je geopolitičko ogledalo promenjenog sveta, u kojem se nekadašnja politika nesvrstanosti raspala pred realnostima novih blokovskih podela.
Na jednoj strani su SAD, NATO saveznici i Izrael koji podržavaju Indiju; na drugoj Kina i delimično Rusija, koje imaju sopstvene interese u Pakistanu. Neutralnost više ne postoji, a granice između lokalnog i globalnog konflikta sve su tanje.
U takvom kontekstu, svaka varnica može izazvati plamen. I što više oružja pristiže, to je manje prostora za diplomatiju. Ako svet ne pronađe način da zamrzne ovaj sukob, postoji realna opasnost da se lokalni rat pretvori u širi regionalni, pa čak i globalni sudar interesa.