Hrvati su prvi put u svojoj čitavoj istoriji dobili opšte (muško) pravo glasa...1920. godine.
Pod mrskom srpskom okupacijom i
Vidovdanskim (
) Ustavom.
Prosečan Hrvat se nije pitao ni za koga i ni za šta a onda je došla Velikosrpska Hegemonija i sve pokvarila.
Meni lično i ne smeta da kmeče za zauvek izgubljenom tisućletnjom državnošću, ili koji im je već kompleks danas na dnevnom redu. Ljigavo je, ali bolje to nego da "zahvaljuju" onako kao što su '41-45 zahvaljivali velikosrpskim ženama, ćetnićkoj deci i ostalim tiranima.
Srbi nam donijeli demokraciju i višestranačje
Prenijeli svoju naviku atentata na vodeće političare tako da su nam ubili Stjepana Radića.
U razdoblju od 1848. do 1868.g. sazvana su tri sabora: 1848, 1861. te 1865. godine.
Hrvatski se sabor sastojao od 192 birana zastupnika i neodređenog broja virilista koji postaju članovi Sabora bez izbora (virilisti su bili svi punoljetni velikaši: knezovi, grofovi i baruni, svi viši državni funkcioneri: veliki župani, podban, riječki gubernator, potkapetan Kraljevstva, biskupi, vladike, protonotar, predsjednik Sudbenog stola u Zagrebu i dr.).
Zastupnici nisu predstavljali direktno narod već pojedine ustanove: županije, gradove, samostane, regimente, Akademiju znanosti. Svaka takva ustanova imala je pravo na određeni broj mandata (županije 58, gradovi 77 itd.)
Svaki plemić, svećenik, posjednik, trgovac, obrtnik, činovnik, glasa neposredno za kandidata ustanove kojoj pripada, a seljaci glasaju posredno, jer oni biraju izbornike, a ovi zastupnike županije odnosno regimente. Nemaju svi punoljetni seljaci biračko pravo već samo kućne starješine.
Za vrijeme AU postoji hrvatski Sabor koji donosi zakone o unutarnjim poslovima,obrazovanju,sudstvu i narodnom gospodarstvom što je praktički obilježje države, ulaskom u kraljevinu se ukida hrvatski sabor.
mitomane da mi modgovoriš,kako je uspjelo da izbore dobije hrvatsko srpska koalicija nekoliko puta zaredom do 1WW?
Mitomane sasvim sigurno Hrvati nisu dobili opće pravo glasa 1920 godine zbog Vidovdanskog ustava donesenoga godinu dana poslje, 1921 godine.
U Kraljevini je 10. septembra 1931. je donesen novi Zakon o izboru narodnih poslanika za Narodnu skupštinu na temelju kojega su uskoro provedeni izbori.
Način glasovanja je bio
javan i usmeni, a podjela mandata je vršena tako da zemaljska lista koja je dobila relativnu većinu glasova je dobivala odmah dvije trećine mandata. Zemaljska lista koja je dobila ispod 50.000 glasova nije dobila mandat, već su se ti glasovi pribrajali pobjedničkoj listi. Ostala trećina mandata se dijelila između stranaka koje su postigle iznad 50.000 glasova, ali nisu ostvarile relativnu većinu. Prema odredbi dvotrećinska podjela mandata se vršila po svim banovinama, što je predstavljalo svojevrsnu legalnu izbornu prijevaru.
Parlamentarni izbori u Kraljevini Jugoslaviji 1938.
Prema odredbama Izbornog zakona iz 1931. način glasovanja je bio usmen i javan.
Podjela mandata je vršena na taj način da zemaljska lista koja dobije relativnu većinu glasova odmah dobiva dvije trećine mandata. Taj način podjele mandata je vršen po banovinama, što je značilo da zemaljska lista koja je dobila relativnu većinu glasova dobiva u svim banovinama dvije trećine mandata, bez obzira na stvaran broj glasova koje je u pojedinim banovinama i kotarevima dobila.
Primjena izbornog zakona je u praksi izgledala tako da je u kotaru Krapina kandidat Udružene opozicije dobio 8.623 glasa, ali je mandat dobio vladin kandidat koji je osvojio 52 glasa.
U kotaru Ivanec opozicijski kandidat je dobio 11.109 glasova, ali je mandat dobio vladin kandidat s 60 glasova.
Najdrastičniji primjer se dogodio u kotaru Klanjec gdje je opozicijski kandidat dobio 7.614 glasova, no mandat je pripao vladinom kandidatu sa svega 14 glasova.
Srpska demokratija usmena i javna
Ne pravim se mutav nego pitam čisto jer su mi podaci ovako iz ruke nedostupni... 
i da vam se nije posrećilo 90-ih, ne biste je nikad ni imali.
