Hrvati i njihov jezik?

Па Осјек ти је близу Вуковара, јасно је из његовог имена да се ту говорила ијекавица, иначе би био Осик :)

Узгред, а шта кажете на замену јата са еи? ;)


http://kovceg.tripod.com/srpski_medju_jezicima.htm

Znam, ali bilo je i ekavaca, dok su Hrvati u Slavoniji bili ikavci i ekavci. :think:Koliko ne znam, znam samo da su danas svi ekavci (tako pricaju svi koje znam otamo).
 
I pricam i govorim. Spanski jezik ima velike razlike posvuda, posto ga pricaju ljudi razlicitog porijekla, lokalne istorije itd. Kolumbijski i meksikanski su mi najtezi za razumjevanje. Ne znam kakvi su svi dijalekti u Spaniji ali sa Spanci daleko najcistije govore, Argentince bih stavio odmah iza njih.

Ti si decko nepismen jer da nije tako razumeo bi razliku izmedju glagola govoriti i pricati. To bi u engleskom bilo "to speak" i "to talk".
Zanci, pitas nekoga "do you speak english", a identicno je i na srpskom,hrvatskom, nemackom.

Ti inace srpski ne znas jer u srpskom ne postoji to" posvuda". Govoriis i znas jedino hrvatski, a ovde bi da lupetas o lingvistici.

Spanski knjizevni jezik govori se u Kastiliji (Madrid), a ne znam od kud ti ideja da se sada zamlacujes objasnjavajuci nam sta je po tebi cist i pravilan
spanski.

I jos jedniom te molim da konacno pokusas da razumes da se jezik govori , a pricce,bajke,dogodovstine se pricaju ili prepricavaju.
 
jel znaš kada su hrvati preuzeli srpski jezik i kojim su do tada govorili?

imaš li neki dokument koji pokazuje dotadašnji hrvatski jezik i kolike su razlike između tadašnjeg srpskog jezika

i usput da vidimo razlike između tadašnjeg i sadašnjeg srpskog jezika

ili si tu svoju tvrdnju pročitao na nekom forumu i dopala ti se

"Sav sviet zna i priznaje, da smo mi knjizevnost ilirsku podigli: nu nama jos niti izdaleka nije na um palo ikada tvrditi, da to nije srpski, vec ilirski jezik..." LJUDEVIT GAJ "DANICA" BR.31 ZA 1846. god.

Josif Dobrovski je smatrao samo kajkavski za hrvatski, a sve drugo je nazivao srpskim. Shodno tome je tvrdio da hrvati naseljavaju samo hrvatsku zagoru sa okolinom.pismom od 6.3. 1810 upucenom Kopitaru, kaze da je pravi hrvatski jezik samo zagrebacki.
Najznacajniji hrvatski istoricar Ferdo Sisic u knjizi "Biskup Strosmajer i juznoslovenska misao" iz 1922. kaze da je opat Dobrovski juzne slovene podelio na 1) Vinde (Sloveni Koruske, Kranjske, Primorja, Stajerske, prekumurja) i provincijelne Hrvate (tj. sve kajkavce) 2) Srbi, Bosnjaci, Slavonci, Dalmatinci, Crnogorci, Hrvatska Krajina ili jednim imenom Iliri (tj. svi stokavci) i 3) Bugari.
"Sav sviet zna i priznaje, da smo mi knjizevnost ilirsku podigli: nu nama jos niti izdaleka nije na um palo ikada tvrditi, da to nije srpski, vec ilirski jezik..." LJUDEVIT GAJ "DANICA" BR.31 ZA 1846. god.
Pavle Josif Safarik u "Istoriji slovenskih jezika i knjizevnosti" iz 1826. Bosance, Crnogorce, Slavonce i Dalmatince smatra Srbima.
Hajnrih Berghans je 1847. pisao da su srbi podeljeni pod austrijsko i osmansko suverenstvo. Lokalni nazivi su : Dalmatinci, Morlaci, Crnogorci, Bosanci; oni ne ukazuju na neku deobu jezika, jer Srbi govore svuda jedan isti dijalekat."
Etnograf Hugo Vernacik ukazuje na krsnu slavu kao izrazito obelezje Srba, pa u knjizi "Nova velika etnografija" iz 1954. kaze da i katolicki Srbi Dalmacije, Bosne i Slavonije postuju izvesnog sveca kao zastitnika porodice, mada taj obicaj kod katolika sve vise iscezava."
Austrijski etnograf karl Cernig u knjizi "Etnografija Austrougarske monarhije" daje navode po kojima se zakljucuje da je celu Dalmaciju i Slavoniju smatrao za srpske teritorije.
Austrijski statisticar Adolf fiker u knjizi "Evropske drzave" iz 1876. kaze da Srbi nastanjuju Slavoniju ("Slavonci"), vece pojaseve juzne Madjarske ("Raci"), jugozapad Istre ("Morlaci"), i celu Dalmaciju ("Dalmatinci").
jakob grim je 1815 Dalmaciju, Slavoniju, BiH, crnu Goru, naveo kao zemlje koje naseljavaju Srbi pravoslavni, katolici i muslimani.
Istoricar religije Karl Ekerman se cudi da Hrvati govore dva razlicita jezika. Hrvati izmedju save i Drave su govorili slovenacki, dok su ostali deklarisani hrvati govorili srpski.
Dubrovacki plemic i katolik Medo Pucic je pod imenom Orsato Poca u toskanskom casopisu "Nova antologija" 1867. pisao :"Ako je narecje dovoljno da obelodani jedan narod, onda sloveni Hrvatske i Slavonije pripadaju srpskoj grani u Slavoniji i Vojnoj Krajini, a Kranjskoj grani u civilnoj Hrvatskoj. ALI SU HRVATI, FORMULISAVSI SVOJE POGLEDE NA BUDUCNOST, PRIMILI SRPSKI JEZIK KAO ZVANICNI JEZIK, SRPSKU LITERATURU KAO SVOJU, SRPSKU ZEMLJU KAO SVOJU RODJENU, OBELEZAVAJUCI IH SAMO HRVATSKIM IMENOM."


________________________________________________________________________

Ljudevit Gaj u "CIJE JE KOLO?", Danicza 1846. kazhe:


Ajdmo na izvor stvari; pitajmo se: tko nam je kolo ilirsko sacuvao? pak cemo videti, da li se može kazati, da kolo nije sèrbski vece ilirski tanac. Jeda li su nam ga sacuvali naši dobri hèrvatski Provincijalci, ali bratja Kranjci ali Štajerci? -Gospodine izjasnitelju, kažite, što vam iskreno sarce na ovo pitanje odgovara! Nije li belodano, da je kolo upravo majka Sèrbia uzdaržala, i da se je kod pravih Sèrbaljah i po njih kod ostale ilirske bratje u Hèrvatskoj i Slavonii sacuvalo? -Kad se o istinitosti ovoga pitanja uverite, možete proci i na druga pitanja, koja se obstanka ilirske narodnosti ticu, n. p. možete se pitati: u koga se je sacuvao cisti jezik ilirski, u koga obicaji, tko li nam je ponajviše gojio od kolena do kolena narodne pesme ilirske? U svakom odgovoru naci cete Sèrbije i Sèrbstvo. Kako dakle da se prepiremo, što je kod Sèrbaljah narodno, što li nije; kod Sèrbaljah, u kojih od oltara do cobana ništa biti nemože, što nebi narodno bilo; kod Sèrbaljah, od kojih mi jezik u svoj mudrosti i u svom bogatstvu, i obicaje u svojoj izvornosti i cistoci uciti moramo, ako hocemo da ilirski život obnovimo: kod Sèrbaljah, koji su u svetinji svoga Sèrbstva onaj narodni duh i ono rodoljubstvo uzdàržali, kojim smo i mi u novie doba radi sloge pod prostranim imenom ilirstva novim životom uzkarsnuli; kod Serbaljah, koji su nama od stari ne sve sacuvali, a kojim mi malo ali sasvim ništa glede samoga narodnog života dati nemožemo. Dakle onaj, koi veli: da što je serbsko nije ilirsko, ili što je ilirsko da nije serbsko (naravno u smislu same narodnosti) -jest ili neznalica, ili neprijatelj sloge izmedu Slavjanah od velike grane ilirske.
 
jedan jezik,jedan narod...

2s8ppn6.jpg
 
Usput- pitanje za Srbe s nješto mozga i tolerancije, ali nacionalno svjesne
(dakle- Hrvati, avaturisti i alkoholičari isključeni): kako vam "izgleda" hrvatski jezik ?

Znam da većinu nekako žulji, no postoje razne reakcije, od kojih je, rekao bih, dominantna
da je hrvatski na neki način nategnut, umjetan (veštački), "neprirodan", prestiliziran, ....

Naravno, i kod nas postoji neka ne baš glamurozna reakcija na srpski jezik, no to nije pitanje.
 
Ijekavskim naglaskom se NIKADA nije govorilo u Srbiji.

U Srbiji je u upotrebi iskljucivo EKAVSKI.

Cim neko progovori ijekavski - svi odmah znaju da on NIJE IZ SRBIJE!

Srbi u Bosni govore bosanski, u Hrvatskoj Hrvatski, u Kanadi Engleski (ili francuski), a u Spaniji - Spanski.

Cijenim se dovoljno upućenim ukoliko napišem da vam je Vuk Karadžić govorio na ijekavici.

Ajde prepametni... educiraj nas malo i na temu: Kako govore Srbi u Hercegovini?
 
Poslednja izmena:
Usput- pitanje za Srbe s nješto mozga i tolerancije, ali nacionalno svjesne
(dakle- Hrvati, avaturisti i alkoholičari isključeni): kako vam "izgleda" hrvatski jezik ?

Znam da većinu nekako žulji, no postoje razne reakcije, od kojih je, rekao bih, dominantna
da je hrvatski na neki način nategnut, umjetan (veštački), "neprirodan", prestiliziran, ....

Naravno, i kod nas postoji neka ne baš glamurozna reakcija na srpski jezik, no to nije pitanje.

...:whistling:
 
di si pivljanine,Hrvatino stara.treba li da ti ponovno prostrem evliju celebiju,(najpoznatijeg)turskog putopisca koji krajem 17.stoljeca u pivskoj i niksickoj nahiji samo na Hrvate susrece.al 200 i kusur godina svetosavlja na tim Hrvatskim poviesnim prostorima je ucinilo svoj danak.eh,da covik zaplace...

nemoj da toi ponovo postavim pojašnjenej tvojih lupetanja nakon čega si miran bio neko vreme na pdf istorija...ako nastaviš sa istim,postupiću kao i onaj put....da svi vide koliko je tvoj um organičen...kao lavor...
 
Usput- pitanje za Srbe s nješto mozga i tolerancije, ali nacionalno svjesne
(dakle- Hrvati, avaturisti i alkoholičari isključeni): kako vam "izgleda" hrvatski jezik ?

Znam da većinu nekako žulji, no postoje razne reakcije, od kojih je, rekao bih, dominantna
da je hrvatski na neki način nategnut, umjetan (veštački), "neprirodan", prestiliziran, ....

Naravno, i kod nas postoji neka ne baš glamurozna reakcija na srpski jezik, no to nije pitanje.

Barem 95% ljudi u Srbiji ( svejedno da li su pismeni,polupismeni ili nepismeni) uopste ne razmislja o hrvatskom
jer i nema nikakvog kontakta sa tim jezikom. Na forumima se srecu ljudi , Srbi poreklom iz Hrvatske i oni su ti
koji raspravljaju krive Drine.

Jako je tesko reci nesto o jeziku koji je jako slican svom maternjem, a koji se do juce i zvao srpskohrvatski.

Meni je savrseno logican, slovenski, svakako da mi smetaju sada te nove reci koje ni vi sami ne koristite tipa
"skladatelj" recimo.A ima h puno takvih. Neki dan cuh da se samoglasnik ne zove vise tako ( ali sam zaboravila
kako bi trebalo da se zove). Vestacki je to odvajanje od srpskog po cenu zivota i cenu smrti.
 
...ovo prvo sigurno nisi..kultura ophodjenja te odaje...ovo drugo je i dalje znak pitanja !!!....vidjecemo...

Има ли разлога зашто 95% Хрвата мисле да је бон-тон култура?


Можда је урзок томе што та етничка скупина нема и не разумије што је свеукупно народно стваралаштво:

Ljudevit Gaj u "CIJE JE KOLO?", Danicza 1846.:


Ajdmo na izvor stvari; pitajmo se: tko nam je kolo ilirsko sacuvao? pak cemo videti, da li se može kazati, da kolo nije sèrbski vece ilirski tanac. Jeda li su nam ga sacuvali naši dobri hèrvatski Provincijalci, ali bratja Kranjci ali Štajerci? -Gospodine izjasnitelju, kažite, što vam iskreno sarce na ovo pitanje odgovara! Nije li belodano, da je kolo upravo majka Sèrbia uzdaržala, i da se je kod pravih Sèrbaljah i po njih kod ostale ilirske bratje u Hèrvatskoj i Slavonii sacuvalo? -Kad se o istinitosti ovoga pitanja uverite, možete proci i na druga pitanja, koja se obstanka ilirske narodnosti ticu, n. p. možete se pitati: u koga se je sacuvao cisti jezik ilirski, u koga obicaji, tko li nam je ponajviše gojio od kolena do kolena narodne pesme ilirske? U svakom odgovoru naci cete Sèrbije i Sèrbstvo. Kako dakle da se prepiremo, što je kod Sèrbaljah narodno, što li nije; kod Sèrbaljah, u kojih od oltara do cobana ništa biti nemože, što nebi narodno bilo; kod Sèrbaljah, od kojih mi jezik u svoj mudrosti i u svom bogatstvu, i obicaje u svojoj izvornosti i cistoci uciti moramo, ako hocemo da ilirski život obnovimo: kod Sèrbaljah, koji su u svetinji svoga Sèrbstva onaj narodni duh i ono rodoljubstvo uzdàržali, kojim smo i mi u novie doba radi sloge pod prostranim imenom ilirstva novim životom uzkarsnuli; kod Serbaljah, koji su nama od stari ne sve sacuvali, a kojim mi malo ali sasvim ništa glede samoga narodnog života dati nemožemo.
 

Back
Top