"Hrvata u Srbiji pre bilo 196.000, a sada svega 57.000"

Bozo drago mi je da imas interesovanja ,igrom slucaja poznajem autorku Vesnu Marjanovic i njenu porodicu,Stanovali u Orackoj ulici ,Vidi Vojvodina je strasno interesantna .mnostvo nacija ali kao da se svako drzao svoje etnicke zajednice do pojave Tita kada se to izmesalo. Imas cesko selo gde ima 50 tak stanovnika ,rizik od deformiteta postoji.

Mene je iznenadila nacionalna šarolikost Banata. Za Bačku i Srem sam znao još u osnovnoj školi, dok sam za Banat, po onoj karti iz osnovne razmišljao kao o kraju koji je na severu uglavnom mađarski a u sredini i na jugu uglavnom srpski i uz granicu sa Rumunijom rumunski sa pojedinim mestima naseljenim Slovacima. Tek kasnije sam više saznao o naseljavanjima za vreme Habsburgovaca, naseljavanjima Talijana, Španaca i Francuza, o Nemcima i ostalima da i ne govorimo (zaboravio sam Bugare u Ivanovu). No postojanje Hrvata u Banatu i posebno u Starčevu me iznenadilo.
Sa druge strane, ta distanca, postojala je i među Srbima koji su bili starosedeoci i onih koji su bili dođoši. Ne nacionalna, koliko ideološka pa i kulturna. drugačiji običaji, temperament i istorijsko iskustvo pravili su određenu granicu između tih zajednica. Naravno nije bila neprelazna, postojalo je mešanje, ali je postojalo određeno razgraničenje "mi" i "oni".
Sad sa genetskim testiranjima postaje još zanimljivije istraživanje porekla stanovništva na tom prostoru.
 
Ako se vec govori o Vojvodini i "dodjosima", ne treba govoriti samo o Madjarima,Slovacima,Rumunima,Rusinima itd,itd. Primetio sam da velika vecina nas,misli kako su
jedini starosedeoci u Vojvodini,Srbi. E pa nije tako.Isto kao ostali,i Srbi su dodjosi u Vojvodini. Srbi su tarzili odobrenje,od ondasnje Carice Austrijske,Marije Terezije,da se
nasele u te krajeve,koji su bili deo teritorije Austro-Ugarske.Carica Marija Terezija im je dala odobrenje,s tim,da imaju zadtak,da brane Austro-Ugarsku teritoriju od Turaka.
Turci su oduvek imali aspiraciju,da zauzmu tu plodnu ravnicu,koju mi nazivamo Vojvodinom.Prema tome,nista mi Srbi nemamo neka veca prava na tu Oblast.Jedina razlika
je u tome,ko se kada naselio.Neko malo pre,neko malo posle.Sve do zavrsetka Prvog svetskog rata,cela Vojvodina je bila teritorija Madjarske Kraljevine,sve do Beograda.
Zemun je bio Madjarski grad,a granica izmedju Madjarsske i Kraljevine Srbije,bio je Savski most (danasnji Brankov most).Tu je bila Carina i Granica izmedju dve zemlje.!
 
Ako se vec govori o Vojvodini i "dodjosima", ne treba govoriti samo o Madjarima,Slovacima,Rumunima,Rusinima itd,itd. Primetio sam da velika vecina nas,misli kako su
jedini starosedeoci u Vojvodini,Srbi. E pa nije tako.Isto kao ostali,i Srbi su dodjosi u Vojvodini. Srbi su tarzili odobrenje,od ondasnje Carice Austrijske,Marije Terezije,da se
nasele u te krajeve,koji su bili deo teritorije Austro-Ugarske.Carica Marija Terezija im je dala odobrenje,s tim,da imaju zadtak,da brane Austro-Ugarsku teritoriju od Turaka.
Turci su oduvek imali aspiraciju,da zauzmu tu plodnu ravnicu,koju mi nazivamo Vojvodinom.Prema tome,nista mi Srbi nemamo neka veca prava na tu Oblast.Jedina razlika
je u tome,ko se kada naselio.Neko malo pre,neko malo posle.Sve do zavrsetka Prvog svetskog rata,cela Vojvodina je bila teritorija Madjarske Kraljevine,sve do Beograda.
Zemun je bio Madjarski grad,a granica izmedju Madjarsske i Kraljevine Srbije,bio je Savski most (danasnji Brankov most).Tu je bila Carina i Granica izmedju dve zemlje.!

Очигледно не знаш чији поседи су били у данашњој Војводини током средњег века.
Земун је још 1754. био већински српски. А само се налазио у оквиру Краљевине Мађарске, у оквиру Хапсбуршке Империје.
 
Очигледно не знаш чији поседи су били у данашњој Војводини током средњег века.
Земун је још 1754. био већински српски. А само се налазио у оквиру Краљевине Мађарске, у оквиру Хапсбуршке Империје.

Netacno, Cela Vojvodina je do ww1 bila sa relativnom srpskom vecinom ,ne vise od 40%,Zemun nikako nije mogao da bude vecinski srpski,1754 kada je tek oslobodjen od Turaka i ima samo par hiljada stanovnika ,Tada pocinju naseljavanja Grka ,Jevreja, Nemaca,Hrvata ,Srba itd,
375px-Franjeva%C4%8Dki_samostan_Zemun.jpg


Jedini franjevacki manastir i crkva SV,Antuna i Ivana ,bakrorez iz 1780god,Podignuta 1752 godine.u Zemunu.
 
Netacno, Cela Vojvodina je do ww1 bila sa relativnom srpskom vecinom ,ne vise od 40%,Zemun nikako nije mogao da bude vecinski srpski,1754 kada je tek oslobodjen od Turaka i ima samo par hiljada stanovnika ,Tada pocinju naseljavanja Grka ,Jevreja, Nemaca,Hrvata ,Srba itd,
375px-Franjeva%C4%8Dki_samostan_Zemun.jpg


Jedini franjevacki manastir i crkva SV,Antuna i Ivana ,bakrorez iz 1780god,Podignuta 1752 godine.u Zemunu.

Др Душан Ј. Поповић, Срби у Војводини, књига 2, Нови Сад, 1990, pp. 335.

"Према подацима из 1754. године, Земун је имао 446 домова, у којима је живело 1.900 православних, 600 католика, 76 Јевреја и око 100 Рома."

Дакле, преко 70% становништва у Земуну било је православно, а нешто сумњам да су већина тих православаца били Грци.

"Према подацима из 1777. године, Земун је имао 1.130 домова са приближно 6.800 становника. Од овог броја чинили су половину Срби, а половину католици, Јевреји, Јермени и муслимани заједно. Међу католичким становништвом били су најбројнији Немци."
 
Др Душан Ј. Поповић, Срби у Војводини, књига 2, Нови Сад, 1990, pp. 335.

"Према подацима из 1754. године, Земун је имао 446 домова, у којима је живело 1.900 православних, 600 католика, 76 Јевреја и око 100 Рома."

Дакле, преко 70% становништва у Земуну било је православно, а нешто сумњам да су већина тих православаца били Грци.

"Према подацима из 1777. године, Земун је имао 1.130 домова са приближно 6.800 становника. Од овог броја чинили су половину Срби, а половину католици, Јевреји, Јермени и муслимани заједно. Међу католичким становништвом били су најбројнији Немци."

Vidi kada je Eugen Savojski pobedio Turke ,oslobodio Zemun i Beograd on ih poceo i da ih proteruje ka jugu, Posto je Austrougartska bila ozbiljna monarhija nije dozvoljavala da potencijalno konkurentski srpski narod postane vecinski na njenoj teritoriji. njene provincije koja je kasnije nazvana Vojvodina, Imas sabornu crkvu,pravoslavnu uSR,Karlovcima koja je gradjemna po arhitekturi i propuisima katolicke crkve ,tj lako se mogla preobratit u katolicku sto je i bio krajni cilj Marije Terezije, Slede brojna naseljavanja lojalnog stanovnistva iz carstva sa idejom da niko ne bude vecinski i nema secesije .Srbi su uvek bili vecinski u naselju selu BEZANIJA a u gradu nisu.To ti je ona ulica produzetak Tosinog Bunara,
 
Vidi kada je Eugen Savojski pobedio Turke ,oslobodio Zemun i Beograd on ih poceo i da ih proteruje ka jugu, Posto je Austrougartska bila ozbiljna monarhija nije dozvoljavala da potencijalno konkurentski srpski narod postane vecinski na njenoj teritoriji. njene provincije koja je kasnije nazvana Vojvodina, Imas sabornu crkvu,pravoslavnu uSR,Karlovcima koja je gradjemna po arhitekturi i propuisima katolicke crkve ,tj lako se mogla preobratit u katolicku sto je i bio krajni cilj Marije Terezije, Slede brojna naseljavanja lojalnog stanovnistva iz carstva sa idejom da niko ne bude vecinski i nema secesije .Srbi su uvek bili vecinski u naselju selu BEZANIJA a u gradu nisu.To ti je ona ulica produzetak Tosinog Bunara,

Па, човече, видиш да су Срби били у већини! Чак сам ти и извор написао.
 
Па, човече, видиш да су Срби били у већини! Чак сам ти и извор написао.

Za kasnije vreme raspolažemo uglavnom fragmentarnim svedočanstvima. Broj hrišćanskih kuća kretao se — u prvoj polovini XVII veka — negde oko 40, dok se broj muslimanskih ne može pouzdanije utvrditi. Evlija navodi 400 sirotinjskih kuća, a njegov savremenik Otendorf kazuje da su stanovnici trgovišta većinom Turci, izuzev nešto hrišćana — katolika i većinom su Šokci. Otendorfova opšta ocena Zemuna — trgovište, prilično dobro — ukazuje, očigledno, da je reč o znatnijem naselju. Sasvim je sigurno da je Zemun u to doba imao pretežno muslimansko stanovništvo, ali, svakako, sa znatno manjim brojem kuća nego što to tvrdi Evlija.

– Dr. Olga Zirojević – sta da kazemo za ovo ?
Inace, Zemun je pripadao, po svedočanstvu Evlije Čelebije, domenu (has) sremskog sandžakbega. Stanovništvo.—Čitav istočni Srem ostaće nenaseljen sve do sredine 1527. godine. O naseljavanju ovog područja veoma vredno obaveštenje ostavio je turski istoričar Ferdi (Mustafa Bostan). „Oko 20.000 Srba koji su živeli u Ugarskoj — kaže on — digli su se na ustanak, potukli Ugre, njihovu stoku i porodice prisvojili i pristupili islamskom carstvu. Tako je opustošeni Srem nanovo bio naseljen i počeo je da cveta…” Nema nikakve sumnje u to da ovaj događaj treba povezati sa pogibijom cara Jovana Nenada i prolaskom njegovih vojnika i većeg dela srpskog naroda u Tursku. Počevši od 1529. godine na područje Srema pristižu i Vlasi (seosko stočarsko stanovništvo s posebnom organizacijom i posebnim statusom) iz severne Srbije i severoistočne Bosne. Ovo verovatno nije poz\nato a zabelezeni su prvi prebezi na islam,
 
Mene je iznenadila nacionalna šarolikost Banata. Za Bačku i Srem sam znao još u osnovnoj školi, dok sam za Banat, po onoj karti iz osnovne razmišljao kao o kraju koji je na severu uglavnom mađarski a u sredini i na jugu uglavnom srpski i uz granicu sa Rumunijom rumunski sa pojedinim mestima naseljenim Slovacima. Tek kasnije sam više saznao o naseljavanjima za vreme Habsburgovaca, naseljavanjima Talijana, Španaca i Francuza, o Nemcima i ostalima da i ne govorimo (zaboravio sam Bugare u Ivanovu). No postojanje Hrvata u Banatu i posebno u Starčevu me iznenadilo.
Sa druge strane, ta distanca, postojala je i među Srbima koji su bili starosedeoci i onih koji su bili dođoši. Ne nacionalna, koliko ideološka pa i kulturna. drugačiji običaji, temperament i istorijsko iskustvo pravili su određenu granicu između tih zajednica. Naravno nije bila neprelazna, postojalo je mešanje, ali je postojalo određeno razgraničenje "mi" i "oni".
Sad sa genetskim testiranjima postaje još zanimljivije istraživanje porekla stanovništva na tom prostoru.

МЕНЕ ЈЕ СТРИНА ИЗ СТАРЧЕВА БИЈО САМ ТАМО ПАР ПУТА.

ДОБАР ПОШТЕН НАРОД ОДАТЛЕ ЈЕ ОНАЈ ПЈЕВАЧ ИЗ ГРУПЕ ДИВЉИ КЕСТЕН.

КРИСТИНА ГДЈЕ СИ САС И ЗОРАНЕ ЗОРАНЕ ТО СУ ИМ БИЛИ НАЈВЕЋИ ХИТЕВИ
 
Da nastavimo sa Hrvatima u Srbiji da se podsetima na ona dva drugara Slobu i Franju, Culi ste za sastanke u Karadjordjevu gde je dogovarana sudbina Jugoslavije, Hrvatima iz zapadne Backe ,Tavankut,,Monostor,Subotica Franja je ponudio da se presele u Hrvatsku ,svedocio njihov lider u Srbiji Bela Tonkovic koji je odbio jer imaju znacajnu i vrednu imovinu ,Sloba nije smeo to da predlozi Krajisnicima pa ih je preveslao na kraju iako je sada jasno da nije zeleo da pogazi dogovor sa Franjom.
 

Back
Top