Nikita Kulganov
Buduća legenda
- Poruka
- 37.589
Dosta kontravezna temu, za koju mnogi naucnici Deretic, Dejan Lucic, Miroljub Petrovic, Ivo Goldstain ....kazu da je nebuloza.
Grupa naucnika iz Bosne lansira tezu da su Goti preci Bosnjaca, i iznose svoje dokaze, i zalazu se za reviziju istoriju
Jesu li Bošnjaci koji su Hitleru tvrdili da su Goti bili u pravu? Na to je u svojoj knjizi „Goti u Bosni - Tragom pisma Bošnjaka Hitleru“ pokušala odgovoriti Bisera Suljić-Boškailo.
Početak svega je, ispričala je elokventna germanistica, bilo pismo koje su istaknuti Bošnjaci, među njima i tadašnji gradonačelnik Sarajeva, Mustafa Softić uputili u jesen 1942. godine Adolfu Hitleru, a koje je prevedeno i objavljeno u knjizi Vladimira Dedijera „Genocid nad Muslimanima 1942. -1945." U pismu ili memorandumu u kome je prezentirana kratka povijest Bosne i Bošnjaka potpisnici pisma tvrde da su stanovnici koji su u to vrijeme živjeli na području današnje BiH ustvari Goti, koji su kao germansko pleme pod imenom Bosni došli u 3. vijeku sa sjevera na Balkan u tadašnju rimsku provinciju Iliriju. U 6.vijeku je, za vrijeme vladavine Teodoriksa, kralja istočnih Gota, čijoj državi je tada pripadala i Ilirija, izmijenjen taj stari rimski naziv imenom Bosna, u starom narječju „Bosen“ što je značilo dobar čovjek, stoji u memorandumu, a da su Slaveni ili Sloveni došli u 6.vijeku na to područje pod imenom Srba i Hrvata“.
Bisera Suljić-Boškailo je, priča, kao čovjek i kao akademski građanin, bila zaintrigirana da sama počne istraživati ko je živio na području današnje BiH prije dolaska Slovena u 6. stoljeću, iako joj je bilo jasno da je ovo pismo dokument na koji Bošnjaci ne mogu biti ponosni, jer je bio pokušaj dodvoravanja Adolfu Hitleru. Njena istraživanja su, objašnjava, dovela do rezultata koji su i nju veoma iznenadili: da Bošnjaci koji su tvrdili da su Goti, nisu daleko od istine, te da mnogo gotskog traga ima u BiH, da je bogumilstvo u suštini gotsko arijanstvo te, po njenom mišljenju i najvažnije: da je pismo bosančica puno starije od ćirilice. Bosančica je, tvrdi dalje prof. dr. Suljić-Boškailo istovjetna sa gotskim pismom, odnosno Vulfilinom biblijsko-gotskom azbukom. Vulfila je bio prvi gotski biskup koji je mnoge Gote preveo u hrišćanstvo, odnosno tada arijanstvo. „To je komplikovana priča i zahtijeva određena predznanja. Meni je bilo važno da napišem knjigu koju mnogi mogu razumjeti", dodaje Bisera Suljić-Boškailo. To joj je i uspjelo, ovo djelo je nakon prvog izdanja brzo rasprodato i izazvalo je popriličan eho u bh.javnosti.
Njena intencija je bila, dodaje autorica knjige i da pokrene druge eksperte da se zainteresuju za ovu problematiku te da i sami počnu istraživati. No,u nekim intelektualnim krugovima u BiH, ovo djelo nije izazvalo veliko odobravanje, priča ova germanistica. Naročito ne kod nekih tamošnjih istoričara. „U vrijeme komunizma je to tako i tako bila tabu tema, dodaje: „Kako smo pjevali u pjesmi 'Uz Maršala Tita'? I danas-dan je znam napamet. Rod prastari svi smo, a Goti mi nismo, Slavenstva smo drevnoga čest. Tko drukčije kaže, kleveće i laže, Našu će osjetit' pest".
https://www.scribd.com/doc/125157526/Goti-u-Bosni
https://www.dw.com/bs/pisma-bošnjaka-hitleru/a-45940938
Grupa naucnika iz Bosne lansira tezu da su Goti preci Bosnjaca, i iznose svoje dokaze, i zalazu se za reviziju istoriju
Jesu li Bošnjaci koji su Hitleru tvrdili da su Goti bili u pravu? Na to je u svojoj knjizi „Goti u Bosni - Tragom pisma Bošnjaka Hitleru“ pokušala odgovoriti Bisera Suljić-Boškailo.
Početak svega je, ispričala je elokventna germanistica, bilo pismo koje su istaknuti Bošnjaci, među njima i tadašnji gradonačelnik Sarajeva, Mustafa Softić uputili u jesen 1942. godine Adolfu Hitleru, a koje je prevedeno i objavljeno u knjizi Vladimira Dedijera „Genocid nad Muslimanima 1942. -1945." U pismu ili memorandumu u kome je prezentirana kratka povijest Bosne i Bošnjaka potpisnici pisma tvrde da su stanovnici koji su u to vrijeme živjeli na području današnje BiH ustvari Goti, koji su kao germansko pleme pod imenom Bosni došli u 3. vijeku sa sjevera na Balkan u tadašnju rimsku provinciju Iliriju. U 6.vijeku je, za vrijeme vladavine Teodoriksa, kralja istočnih Gota, čijoj državi je tada pripadala i Ilirija, izmijenjen taj stari rimski naziv imenom Bosna, u starom narječju „Bosen“ što je značilo dobar čovjek, stoji u memorandumu, a da su Slaveni ili Sloveni došli u 6.vijeku na to područje pod imenom Srba i Hrvata“.
Bisera Suljić-Boškailo je, priča, kao čovjek i kao akademski građanin, bila zaintrigirana da sama počne istraživati ko je živio na području današnje BiH prije dolaska Slovena u 6. stoljeću, iako joj je bilo jasno da je ovo pismo dokument na koji Bošnjaci ne mogu biti ponosni, jer je bio pokušaj dodvoravanja Adolfu Hitleru. Njena istraživanja su, objašnjava, dovela do rezultata koji su i nju veoma iznenadili: da Bošnjaci koji su tvrdili da su Goti, nisu daleko od istine, te da mnogo gotskog traga ima u BiH, da je bogumilstvo u suštini gotsko arijanstvo te, po njenom mišljenju i najvažnije: da je pismo bosančica puno starije od ćirilice. Bosančica je, tvrdi dalje prof. dr. Suljić-Boškailo istovjetna sa gotskim pismom, odnosno Vulfilinom biblijsko-gotskom azbukom. Vulfila je bio prvi gotski biskup koji je mnoge Gote preveo u hrišćanstvo, odnosno tada arijanstvo. „To je komplikovana priča i zahtijeva određena predznanja. Meni je bilo važno da napišem knjigu koju mnogi mogu razumjeti", dodaje Bisera Suljić-Boškailo. To joj je i uspjelo, ovo djelo je nakon prvog izdanja brzo rasprodato i izazvalo je popriličan eho u bh.javnosti.
Njena intencija je bila, dodaje autorica knjige i da pokrene druge eksperte da se zainteresuju za ovu problematiku te da i sami počnu istraživati. No,u nekim intelektualnim krugovima u BiH, ovo djelo nije izazvalo veliko odobravanje, priča ova germanistica. Naročito ne kod nekih tamošnjih istoričara. „U vrijeme komunizma je to tako i tako bila tabu tema, dodaje: „Kako smo pjevali u pjesmi 'Uz Maršala Tita'? I danas-dan je znam napamet. Rod prastari svi smo, a Goti mi nismo, Slavenstva smo drevnoga čest. Tko drukčije kaže, kleveće i laže, Našu će osjetit' pest".
Goti u Bosni: da li su i koliko Goti preci Bošnjaka?
„Goti u Bosni: da li su i koliko Goti preci Bošnjaka?“ bila je tema tribine Foruma bošnjačkih intelektualaca koju je organizirao Svjetski bošnjački kongres a uvodničari su bili prof. dr. Bisera Suljić-Boškailo i prof. dr. Suad Kurtćehajić, predsjednik Foruma.https://www.dw.com/bs/pisma-bošnjaka-hitleru/a-45940938
Uzgred, kad smo kod nepismenosti, prisvojni pridevi pišu se malim slovom ukoliko se završavaju na "ski", "ški" i "čki".
