501. Jeste, ali posle prečišćavanja (Dunav, Drina, Raška, Vlasina, Jablanica).
502. (Nisam sigurna xD)-Kontrola količine i kvaliteta otpadnih voda, njihovo obavezno prečišćavanje, stalno praćenje kvaliteta recipijenata, uvodjenje zatvorenog povratnog sistema vodosnabdevanja, ali i povećanja svesti pojedinaca, radne discipline i edukacije u oblasti zaštite životne sredine.
503. U dolinama ravničarskih reka krivudavih tokova nastala su rečna erozivna jezera, tzv. mrtvaje.
504. Najviše ih je pored Tise i Morave, gde ih nazivaju "moravišta" ili "stara Morava".
505. Geografski centri najveće raznovrsnosti sisara su: prostori Srema i karpatske Srbije, potom Bačke, južnog dela Banata, Podrinja, Šumadije i Metohije.
506. Djeravica na Prokletijama (2656 m).
507. /
508. Veliko Djeravičko, Jezero bez dna, Travno, Malo Djeravičko i Crno jezero.
509. /
510. -U užem smislu podrazumeva se sastav stanovništva prema aktivnosti, delatnosti i zanimanju.
- U sirem smislu: sektor vlasništva, izvori prihoda domaćinstva itd.
511. Ugalj, nafta i zemni gas.
512. -Proizvodne delatnosti se grupišu u primarni i sekundarni sektor.
-Neproizvodne delatnosti se grupišu u tercijarni i kvartarni sektor.
513. Pirot, Beograd, Niš i Kragujevac.
514. Iz Gornjeg ledničkog jezera na Šar-planini. Teče kroz Sredsku župu i Prizrensko polje.
515. Kožarska Bistrica.
516. Palićko, Fruškogorsko,Vršačko, Smederevsko, Šumadijsko, Krajinsko (Timočko), Župsko, Kruševačko, Metohijsko itd.
517. -Pšenica: Bačka, Srem, Banat, Posavina, Stig, Timočka krajina, Donje Pomoravlje i delovi Leskovačke, Niške, Kosovske i Metohijske kotline.
-Kukuruz: Srem, Bačka, centralni i južni Banat, Mačva, Posavina, Stig, Pomoravlje i Timočka krajina.
518. Energetika, rudarstvo, metalurgija (crna i obojena), metalopreradjivačka, mašinska, bazna hemijska industrija i industrija gradjevinskog materijala.
519. Prehrambena, tekstilna, industrija kože, gume, drvna industrija, laka hemijska i duvanska industrija.
520. U Boru, Zvečanu kod Kosovske Mitrovice (Trepča), Šapcu (Zorka), Zajači.
521. U Beogradu, 1849. godine.
522. Izmedju dolina Kolubare, Ljiga i Dičine na istoku i Drine na zapadu.
523. (Nisam sigurna) Kosovo polje, Nerodimlje, Kosovsko Pomoravlje,Sirinićka župa, Malo Kosovo, Pećki podgor, Prizrenski podgor, Reka, Has, Podrima, Rugovo, Hvosno, Sredska, Prekovode, Prekoruplje, Gora i Opolje.
524. Iz Rusije, Kine,Libije, Rumunije itd.
525. Izgradjeno je 5 (Vrla I-IV i Lisina).
526. 1850. godine u Vrbasu.
527. Podignuta je 1900. godine.
528. 1722. godine u Pančevu.
529. /
530. Pojava salaša.
531. (Nisam sigurna)-Feliks Romulijana kod Zaječara, Šarkamen kod Negotina, Trajanova tabla u Djerdapskoj klisuri, Ravno kod Knjaževca, Remesijana kod Bele Palanke, Lepenski vir, Lazareva pećina.
532. Grdelička klisura, Leskovačka i Niško-aleksinačka kotlina.
533. Izvire na Prokletijama,a teče kroz Rugovsku klisuru.
534. Posle Oktobarske revolucije.
535. Naselili su se krajem 9. veka i formirali Ugarsku.
536. Junička sa Djeravicom, Hajla, Žljeb, Mokra gora, Bogićevica.
537. Odorovsko kod Dimitrovgrada, Berovičko kod Pirota i Divljakovačko kod Despotovca.
538. Zastupljeno je na Šar-planini, Karpatsko-balkanskim planinama, Prokletijama, Peštarskoj visoravni, planinama zapadne i jugoistočne Srbije i u delovima Banata.
539. 2 (Ovčar banja i Medjuvršje).
540. Najveći ribnjak je Ečka u Banatu.
541. Zadužbina Uroša Nemanjića; sagradjen je izmedju 1263-1268.
542. Ima ih 5: Pećka, Dečanska, Prizrenska, Loćanska i Kožnjarska Bistrica.
543. Bela Palanka (525 mm) i Prokuplje (529 mm).
544. Severni Kučaj, Krš, Tupižnica, Tresibaba, Svrljiške planine, Belava i Vlaška.
545. Miroč, Veliki greben, Deli Jovan i Stara planina.
546. Na Kosovu i Metohiji,, u jugoistočnoj Srbiji, RAškoj oblasti, Pomoravlju, Mačvi i Kolubari.
547. Zapadna Morava.
548. Beograd, Novi Sad, Bogojevo, Apatin, Smederevo, Prahovo, Zrenjanin, Šabac, Sremska Mitrovica.
549. Duga je 475 km; ima 254 tunela; najduži tuneli su: Zlatibor i Sozina.
550. Procenjene su na preko 22 milijarde tona i najveci deo rezervi cini lignit.
551. Drina, Dunav (u Djerdapu), Morava, Lim, Timok, Vlasina.
552. Na rudne (metalne) i nerudne (nemetalne).
553. 1) Epoha najstarijeg ili primitivnog rudarstva-predantički i antički period; 2) Srednjovekovno rudarstvo-XIV vek; 3) Novo rudarstvo-posle oslobodjenja od Turaka.
554. /
555. Fosilna goriva (ugalj, nafta, zemni gas), minerali (uran, torijum), i različiti prirodni procesi i pojave u prirodi (sunčevo zračenje, vetar, geotermalni izvori, tekuće vode).
556. Pripada zbijenom tipu. Rasprostranjen je od Dunava do Južnog Pomoravlja.
557. Pod urbanizacijom se podrazumeva razvoj i rast gradova uopšte.
558. Od značaja su banje: Klokot kod Uroševca i Ilidza kod Peći.
559. Pod prirodnim kretanjem se podrazumevaju promene u stanovništvu koje nastaju pod uticajem radjanja (nataliteta) i umiranja (mortaliteta).
560. Izgubila je od 800 000 do 1 200 000 stanovnika.
561. /
562. Ravničarska, brdska, niskoplaninska i planinska zona.
563. Mečje leske, Pančićevog maklena, kavkaske lipe, jorgovana, ruja ili tise.
564. Obradivo zemljište (81,7%).
565. /
566. Centri mašinogradnje su: Niš, Užice, Kraljevo, Kruševac, Valjevo itd.
567. Zemunu (Galenika), Vršcu (Hemofarm), Šapcu, Leskovcu, Zrenjaninu, Prizrenu i Subotici (veterinarski lekovi).
568. Poznat je kao prirodno mrestilište riba i rezervat ptica.
569. Najviše ih ima na prostorima Kninske krajine, izmedju reka Krke i Cetine, Ravnih Kotara i Kraških polja-Kninskog, Petrovog i Kosovog.
570. Dobila je ime po beloj nošnji srpskog stanovništva, a bila je deo nekadašnje Vojne krajine.
571. Turizam je skup odnosa i pojava koje su u vezi sa putovanjima i boravkom posetilaca nekog mesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište ni njihova privredna delatnost.
572. Oko 11 000 porodica.
573. Hleb.
574. Deli se na proizvodnju organskih i neorganskih hemijskih materija.
575. Deva i Babaj Boks kod Djakovice.
576. 207 km.
577. Ibar, Lab, Sitnica i Nerodimka.
578. Na Šar-planini i Prokletijama
579. /
580. Kopaonik, Zlatibor, Tara,Zlatar, Divčibare, Fruška gora, Vršačke planine, Goč, Avala, Stara planina, Rudnik, Kosmaj i druge.
581. -Vinogradarstvo: Vlasotince, Leskovac.
-Povrtarstvo: Leskovac, Aleksinac.
582. Oko reka Uvac, Golijske Moravice, izvorišnih delova Drine i Lima.
583. Djerdapska klisura na Dunavu, Ribarsko-gornjačka na Mlavi, Sićevačka na Nišavi, Vratarnička na Belom Timoku i Vladikine ploče na Visočici.
584. U Ibarskom basenu (Baljevac, Jarando); u Istočnoj Srbiji (Vrška čuka, Podvis, Rtanj, Krivi vir, Tresibaba itd).
585. Ruma.
586. Zaslon, osnovan je 1459. godine.
587. /
588. Masovan odlazak stanovništva usled rata ili nekih drugih nedaća naziva se egzodus.
589. Oko 100 000 ljudi.
590. U XVIII veku, posle proterivanja Turaka.
591. pod V i G.
592. pod A, D i E.
593. pod B.
594. pod V.
595. pod V.
596. pod V.
597. pod G.
598. pod G.
599. pod V.
600. pod B i G.
Ova pitanja sto nemam, neka napise neko ko zna..

Nadam se da sam bila od neke pomoci..