Genetski modifikovano povrće i voće

Genetski modifikovano povrće i voće da ili ne?

  • Da

    glasova: 0 0,0%
  • Ne

    glasova: 5 83,3%
  • nisam siguran/na

    glasova: 1 16,7%

  • Ukupno glasova
    6
Za to nije kriva današnja poljoprivreda nego katastrofalne navike u ishrani potrošača. Preradjena, procesuirana hrana je i najveći okidač za kancere.
Ne mora da se kupi supa u kesici nego može da se skuva od svežeg povrća i mesa. Recimo.


To si upravu recimo
Ali isto tako treba reci da i meso iz klasične industrije uzgajanja nije zdrava a ljudi vole mesa više nego bilo šta drugo
 
To si upravu recimo
Ali isto tako treba reci da i meso iz klasične industrije uzgajanja nije zdrava a ljudi vole mesa više nego bilo šta drugo
Nije to meso kao domaće kad uzgajamo u dvorištu ali nije ni toliko loše. Problem je u prekomernom konzumiranju bilo kog mesa i onda se javljaju zdravstveni problemi.
Omer mesa u ishrani bi trebao da bude najviše 20%. Ostalo biljna ishrana
 
Broj površina sa genetski modifikovanim (GM) biljkama raste širom sveta: 2010. godine već je bilo 148 miliona hektara. To je više od četiri površine Nemačke. GM sorte su u porastu, posebno u SAD, Brazilu, Argentini, Indiji i Kanadi. Glavne kulture koje se uzgajaju su GM soja, kukuruz, uljana repica, pamuk i nekoliko godina GM šećerna repa. I u Nemačkoj se broj površina koje se obrađuju za GM useve povećavao nekoliko godina. U ovoj zemlji komercijalno su gajeni GM kukuruz MON 810, sorta otporna na štetočine iz poljoprivrednog giganta Monsanto, i skrobni krompir Amflora iz BASF-a. U međunarodnom poređenju, međutim, nemačke kultivisane površine bile su zanemarljive: Nemačka je bila na začelju među 29 zemalja sa korišćenjem zelenog genetskog inženjeringa. U 2012. godini, prvi put posle sedam godina, na nemačkim poljima više nije bilo GM biljaka.
 
Privremeni kraj zelenog genetskog inženjeringa u NemačkojRazlog tome je kritički stav stanovništva. Dok su konvencionalne biljne sorte zamenjene GM biljkama bez veće otpornosti u mnogim delovima sveta, biotehnološke kompanije u Evropi – posebno u Nemačkoj – moraju da se nose sa dugim procedurama odobravanja i kritičnom populacijom. Aktivisti za zaštitu životne sredine su više puta uništavali polja GM uzgoja. Ministarstvo poljoprivrede je 2009. godine konačno zaustavilo uzgoj GM kukuruza u Nemačkoj uprkos postojećem odobrenju EU. Koalicioni sporazum savezne vlade, s druge strane, eksplicitno uključuje ne samo promociju potencijala zelenog genetskog inženjeringa – već i promociju specifičnog proizvoda, odnosno krompira „Amflora” hemijskog giganta BASF – proces koji se do sada jedinstven u istoriji stranke.
 
Pricate gluposti , vode ima, tehnike ima, energije ima, hrane ima....nista nece da fali..
Niko vise ne gaji na otvorenom, a ako gaji to radi zbog enormnih profita...

Monsanto je kupljen, ima svih uslova da ne postoji i cao djaci..

Genetika moze da se radi samo ako se dobija nesto kvalitetno , a ne otpornost prema stetocinama ili ne znam sta
 
Genetski modifikovano povrće i voće, pročitala sam da je u Japanu proizveden genetski modifikovan paradajz koji deluje umirujuće i uspavljujuće na potrošače!Ovde u Nemačkoj ljudi odbacuju GMO, ali s obzirom na klimatske promene, da li je GMO jedina opcija koja je preostala na duže staze?

Obično se pokušava genetski modifikovati paradajz kako bi imao više vitamina i postao otporan na određene bolesti, tako da je robustan

da li se plašimo GMO nepotrebno i preterano odbacujemo mogućnosti?





Pogledajte prilog 1501265
Čista prevara je gmo. Ajde što je sam po sebi nezdrav, treba ga prskati hemijom do beskraja kako bi opstao. Prodaju modifikovano seme a paralelno puštaju modifikovane bube samo za to. Onda ako ne prskaš nemaš ništa.

To sam primetio i sa hibridima da isto rade.

Stare sorde rastu bez problema i otporne su na parazite.

Dakle onog trenutka kada nestanu stare sorte imaće apsolutnu kontrolu hrane na zemaljskoj kugli. Uz poštene trgovce, nećete imati budućnost.
 
Privremeni kraj zelenog genetskog inženjeringa u NemačkojRazlog tome je kritički stav stanovništva. Dok su konvencionalne biljne sorte zamenjene GM biljkama bez veće otpornosti u mnogim delovima sveta, biotehnološke kompanije u Evropi – posebno u Nemačkoj – moraju da se nose sa dugim procedurama odobravanja i kritičnom populacijom. Aktivisti za zaštitu životne sredine su više puta uništavali polja GM uzgoja. Ministarstvo poljoprivrede je 2009. godine konačno zaustavilo uzgoj GM kukuruza u Nemačkoj uprkos postojećem odobrenju EU. Koalicioni sporazum savezne vlade, s druge strane, eksplicitno uključuje ne samo promociju potencijala zelenog genetskog inženjeringa – već i promociju specifičnog proizvoda, odnosno krompira „Amflora” hemijskog giganta BASF – proces koji se do sada jedinstven u istoriji stranke.
Nikada nemojte zaboraviti istoriju.

Tokom Prvog svetskog rata, nemački hemijski koncern BASF proizvodio je u velikim količinama otrovne gasove, a u njegovom upravnom odboru nalazio se upravo Haber. On se na ovom položaju nalazio i 1925. godine, kada je pod okriljem BASF nastao i koncern IG-Farben, koji će nekoliko godina kasnije da započne proizvodnju ciklona B. https://www.dw.com/sr/bojni-otrovi-u-službi-otadžbine/a-17090640
 

Back
Top