Biće mi drago da pročitam šta ti je zapalo za oko, jer sam ja Miloš Bogdanović.
To je banalizivanje onoga što sam govorio. Naveo sam primer Bavaraca - mladića i devojke kao primer njihove škrtosti, pa mi nije jasno šta ti u tome vidiš da je glupo?
Evo inserta iz moje knjige "Astrologija i antropologija" na tu temu:
"Smatra se da je sever Nemačke tradicionalno razvijeniji od juga zato što njegovi stanovnici zarađen kapital radije ulažu u dalju proizvodnju, dok Bavarac zarađen novac radije stavlja u slamaricu. Nemci sa severa Nemačke i dan danas pričaju viceve kojima se rugaju sebičnom karakteru svojih zemljaka južnjaka (alpida), njihovom rasizmu i rigidnosti mišljenja.
Mladić i devojka iz Bavarske štede novac da bi zajedno otišli na more, ali kako ona nije zaradila dovoljno, mladić odlazi bez nje na letovanje. Imaju desetine recepata kako da iskoriste hleb za jelo koji je okamenjen jer je star desetak dana. Skloni su da škrtare na beznačajnim stvarima na štetu svoje telesne ugodnosti, pa čak i na račun svoga zdravlja. O samom zdravlju prilično vode računa, ali ne toliko iz ljubavi prema zdravlju, koliko iz straha od bolesti. Osećanje svojine je izraženo do maksimuma, pa ima zabeleženih slučajeva ubistava zbog branja voćaka sa grana koja prelazi ogradu, i sudskih sporova koji traju decenijama (kao na primer jedan spor oko pevca, u Mačvi, koji je trajao oko tri decenije)."
Citirao sam izvore koji tako govore o Rusima. Evo sada ovde malo detaljnije o tome:
"Ponekad se kaže da ruski narod ima žensku prirodu." (Nikolaj Loski, Fenomenologija ruske duše, str. 50)
"Ruski narod kao da ne želi da bude odvažni graditelj, njegova priroda se određuje kao ženstvena, pasivna i pokorna u državnim stvarima; Rusija uvek čeka mladoženju, muža - vlastelina. Rusija je pokorna, ženstvena zemlja. Pasivna, receptivna ženstvenost u odnosu prema državnoj vlasti je tako karakteristična za ruski narod i za rusku istoriju. ... Vrlo je karakteristično da u ruskoj istoriji nije bilo viteštva, tog muškog načela. Sa ovim je povezana nedovoljna razvijenost individualnog načela u ruskom životu. Ruski narod je uvek želeo da živi u toploti kolektiva, u nekakvoj rasplinutosti u elementu zemlje, u krilu majke. Viteštvo formira osećanje ličnog dostojanstva i časti, prekaljuje ličnost. Ovo kaljenje ličnosti ruska istorija nije stvarala. U ruskom čoveku postoji neotpornost, na ruskom licu nema oštrog i jasno ocrtanog profila. Tolstojev Platon Karatajev je okruglast. Ruski anarhizam je ženstven, a ne muževan, pasivan a ne aktivan. Ruski narod želi da bude zemlja koja se zaručuje, koja čeka muža." (Nikolaj Berđajev, Duša Rusije)
"Nemac oseća da ga Nemačka neće spasti, da on sam mora da spase Nemačku. A Rus misli da neće on spasti Rusiju, već da će Rusija spasti njega. Rus se nikada ne oseća kao organizator. On je navikao da ga organizuju. I čak u ovom strašnom ratu (Prvi svetski rat), kad je ruska država u opasnosti, teško ruskog čoveka dovesti do svesti o toj opasnosti, probuditi u njemu osećaj odgovornosti za sudbinu otadžbine, izazvati napor energije." (Nikolaj Berđajev, O vlasti prostora nad ruskom dušom)
"Istočnoeuropidska rasa razlikuje se u psihičkom pogledu od alpiske. Istočnoeuropidu duševan je život neuravnotežen, koleba se u svojim raspoloženjima. Čas je duboko setan a čas fanatički oduševljen ili divlje raspoložen. Uobrazilja nema granica. Osećanja su protkana izvesnim misticizmom. Razvijena je ljubav za rodni kraj. Oseća se potreba za vođenjem, a i za ispoljavanjem svojih duševnih raspoloženja." (Branimir Maleš, O ljudskim rasama, str. 37)
Banalizuješ i generalizuješ ono što sam rekao. A rekao sam da je atlantski mediteranaca lišen saosećanja i prožet željom za moć, pa je sposoban za najveće zločine. Naveo sam primere iz rata, njegove moći da sa osmehom na licu kolje malu decu, jer je lišen saosećanja. A ti kao da ne znaš da su Hercegovci (gde najviše ima dinarizovanih atlantskih mediteranaca) upravo takve zločine činili? A to što ti to nikada nisi čuo, prirodno je da kod tebe izazove želju za proverom informacije, a ne za ostajanje bez komentara i obezvredjivanja nekoga ko te stvari bolje poznaje od tebe.
Hvala. Nisam propovednik, ali hvala.
Genetička bliskost je dokazana genetičkim markerima, a muzička i govorna sličnost muzičkim i govornim primerima.
Zar je moguće da ne primećuješ iste muzičke motive i iste elemente intonacije u izgovoru?
Svako ko je čuo poljski jezik primetio je njegovu posebnost u frikativima (žj, šj, ...) koji su strani ostalim slovenskim jezicima (osim u Hercegovini i Dalmaciji). Kada sam video genetski sastav Poljaka i severnog Kavkaza, zaključio sam da bi narodi severnog Kavkaza svakako trebali da imaju izražene frikative kao i Poljaci zbog zajedničke starosedelačke atlantsko-mediteranske populacije. Bio sam uveren da će izgovor Čerkeza na severnom Kavkazu pokazati sličnost sa izgovorom poljskog jezika, što se i pokazalo tačnim:
Evo primera govora Čerkeza:
No, hajde da ti oprostim nepoznavanje antropoloških podataka, ali ti kažeš da te stvari nemaju veze s mozgom, što znači da su nelogične. U čemu ti vidiš nelogičnost tih tvrdnji?
Pa tu su izneti najvažniji pojmovi u izlaganju jer se govori o mogućnosti da narodi promene svoj karakter. Kažeš u množini "gluposti". Pa što nisi naveo bar jedan primer takve "gluposti"?