GDF Apel građana za prihvatanje predloga EU za Srbiju i Kosovo

ziltoid

Iskusan
Banovan
Poruka
5.859

Apel


Emisija03/02/2023

1675416176636.png


2.2.2023. u Medija centru u Beogradu u organizaciji Građanskog demokratskog foruma (GDF) održani su debata i potpisivanje Apela javnih ličnosti i građana Srbije za prihvatanje EU predloga sporazuma Kosova i Srbije. Govore istoričar Milivoj Bešlin, pisac Svetislav Basara, Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, profesor dr Ivo Visković, novinar i pisac Tomislav Marković, predsednik GDF-a Zoran Vuletić, advokat Radoje Stefanović i predsednik Političkog saveta GDF-a Boško Jakšić.
***

GDF – Apel građana za prihvatanje predloga EU za Srbiju i Kosovo

Ruska agresija na Ukrajinu ubrzala je geostrateška pomeranja i u tom smislu neminovno aktuelizovala kosovsko pitanje.
Predlog koji su EU i SAD ponudili Srbiji i Kosovu u cilju konsolidacije situacije na Balkanu rezultat je tih novih okolnosti i potrebe da se region stabilizuje i definitivno orijentiše na evroatlantske integracije.

To je i prilika da se Srbija po prvi put, suštinski, prikloni toj opciji. Srbija je deklarativno opredeljena za članstvo u EU i shodno tome se obavezala na vrednosti na kojima ta organizacija počiva. Svaka odgovorna zemlja uzima u obzir međunarodne okolnosti i dužna je da napravi izbor koji bi omogućio njen napredak u svakom pogledu. Stotine hiljada građana Srbije je otišlo ili svakodnevno odlazi na Zapad – oni su već napravili taj izbor.

Beskonačne rasprave o tome da li je Kosovo sastavni deo Srbije i neodgovorna politika Beograda koja je na delu od devedesetih godina prošlog veka, prevaziđene su realnošću.

Od te politike nije bilo jasnog distanciranja, jer se još uvek očekuju raspleti koji bi omogućili srpske aspiracije u regionu. To, osim što kvari odnose sa susedima, šteti i Srbiji koja je takvom politikom „ujedinjenja“ u drugi plan stavila modernizaciju, demokratizaciju i dobrobit svojih građana.

Vraćanje Kosova u državni okvir Srbije ne samo da je iluzija, već je i nemoguće bez novog rata koji bi Srbiju ponovo i nesagledivo unazadio.

Srbija mora konačno da se suoči i prihvati posledice sopstvene politike, jer bez toga ni Srbi, ni Albanci na Kosovu nemaju perspektivu.
Francusko-nemački predlog prihvaćen od strane kompletne EU – računajući i pet članica koje nisu priznale Kosovo – a podržan i od SAD – pruža dobru osnovu da se civilizovano i dogovorom napravi korak napred. U interesu Srbije je da Kosovo i Albance prihvati kao ravnopravne partnere.

Predlog počiva na premisama koje iniciraju proces i otvaraju perspektivu i za Srbiju i za Kosovo. To bi relaksiralo odnose, rešilo pitanje bezbednosti Srba na Kosovu i zaštitilo njihovu imovinu, kao i kulturno i versko nasleđe.

Predlog otvara i perspektivu ekonomskog razvoja, jer samo dobra regionalna dimenzija Srbiju pozicionira kao međunarodni subjekat. Realizaciju sporazuma bi garantovala EU, a članstvo u Uniji bi praktično ukinulo granice i omogućilo slobodu kretanja i saradnju.

Ovaj predlog je prilika koju ne bismo smeli da propustimo, jer nema garancija da će biti boljih ponuda. Istorijske okolnosti nalažu odgovornost svih elita – političkih, akademskih, medijskih i verskih – da podrže Predlog koji će najzad odrediti državu Srbiju kao modernu evropsku državu.
***
Možete dati svoj doprinos popunjavanjem peticije.
***
Mi, potpisnici ovog apela, pozivamo predstavnike vlasti, nadležnih institucija, političke aktere i građane da podrže predlog Evropske unije i SAD, koga su inicirale Francuska i Nemačka.
Zoran Vuletić, predsednik Građanskog demokratskog foruma
Jelica Minić, predsednica Evropskog pokreta u Srbiji
Boško Jakšić, novinar
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora
Rade Radovanović, novinar i pisac
Filip David, pisac
Tomislav Marković, novinar i pisac
Žarko Korać, profesor
Dubravka Stojanović, istoričarka
Rade Veljanovski, profesor
Nenad Prokić, dramaturg
Milivoj Bešlin, istoričar
Ivan Videnović, profesor
Čedomir Stojković, advokat
Milan Jovanović, novinar
Luka Jovanović, advokat
Radoje Stefanović, advokat
Dragan Banjac, novinar
Milan Todorović, kolumnista
Veljko Đurović, snimatelj
Vasilije Anđelić, penzioner
Olivera Ježina, glumica
Dinko Gruhonjić, novinar
Jovan Komšić, profesor
Tanja Petovar, advokat
Aleksandar Sekulović, penzioner
Vlatko Sekulović, advokat
Aleksandar Kraus, predsednik Saveza antifašista Srbije
Miodrag Kapor, energetičar
Ivan Srdanović, pisac
Olga Pintar Manojlović, istoričarka

Peščanik.net, 03.02.2023.
KOSOVO https://pescanik.net/apel/



Apel dolazi u pravom trenutku. Ličnosti koje su stale iza Apela dokazani su borci protiv ''memorandumske" antipolitike koja je Srbiju dovela tu gde se sada nalazi. Što više građana treba ovu peticiju potpisati.
 

Apel


Emisija03/02/2023

Pogledajte prilog 1292133

2.2.2023. u Medija centru u Beogradu u organizaciji Građanskog demokratskog foruma (GDF) održani su debata i potpisivanje Apela javnih ličnosti i građana Srbije za prihvatanje EU predloga sporazuma Kosova i Srbije. Govore istoričar Milivoj Bešlin, pisac Svetislav Basara, Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, profesor dr Ivo Visković, novinar i pisac Tomislav Marković, predsednik GDF-a Zoran Vuletić, advokat Radoje Stefanović i predsednik Političkog saveta GDF-a Boško Jakšić.
***

GDF – Apel građana za prihvatanje predloga EU za Srbiju i Kosovo

Ruska agresija na Ukrajinu ubrzala je geostrateška pomeranja i u tom smislu neminovno aktuelizovala kosovsko pitanje.
Predlog koji su EU i SAD ponudili Srbiji i Kosovu u cilju konsolidacije situacije na Balkanu rezultat je tih novih okolnosti i potrebe da se region stabilizuje i definitivno orijentiše na evroatlantske integracije.

To je i prilika da se Srbija po prvi put, suštinski, prikloni toj opciji. Srbija je deklarativno opredeljena za članstvo u EU i shodno tome se obavezala na vrednosti na kojima ta organizacija počiva. Svaka odgovorna zemlja uzima u obzir međunarodne okolnosti i dužna je da napravi izbor koji bi omogućio njen napredak u svakom pogledu. Stotine hiljada građana Srbije je otišlo ili svakodnevno odlazi na Zapad – oni su već napravili taj izbor.

Beskonačne rasprave o tome da li je Kosovo sastavni deo Srbije i neodgovorna politika Beograda koja je na delu od devedesetih godina prošlog veka, prevaziđene su realnošću.

Od te politike nije bilo jasnog distanciranja, jer se još uvek očekuju raspleti koji bi omogućili srpske aspiracije u regionu. To, osim što kvari odnose sa susedima, šteti i Srbiji koja je takvom politikom „ujedinjenja“ u drugi plan stavila modernizaciju, demokratizaciju i dobrobit svojih građana.

Vraćanje Kosova u državni okvir Srbije ne samo da je iluzija, već je i nemoguće bez novog rata koji bi Srbiju ponovo i nesagledivo unazadio.

Srbija mora konačno da se suoči i prihvati posledice sopstvene politike, jer bez toga ni Srbi, ni Albanci na Kosovu nemaju perspektivu.
Francusko-nemački predlog prihvaćen od strane kompletne EU – računajući i pet članica koje nisu priznale Kosovo – a podržan i od SAD – pruža dobru osnovu da se civilizovano i dogovorom napravi korak napred. U interesu Srbije je da Kosovo i Albance prihvati kao ravnopravne partnere.

Predlog počiva na premisama koje iniciraju proces i otvaraju perspektivu i za Srbiju i za Kosovo. To bi relaksiralo odnose, rešilo pitanje bezbednosti Srba na Kosovu i zaštitilo njihovu imovinu, kao i kulturno i versko nasleđe.

Predlog otvara i perspektivu ekonomskog razvoja, jer samo dobra regionalna dimenzija Srbiju pozicionira kao međunarodni subjekat. Realizaciju sporazuma bi garantovala EU, a članstvo u Uniji bi praktično ukinulo granice i omogućilo slobodu kretanja i saradnju.

Ovaj predlog je prilika koju ne bismo smeli da propustimo, jer nema garancija da će biti boljih ponuda. Istorijske okolnosti nalažu odgovornost svih elita – političkih, akademskih, medijskih i verskih – da podrže Predlog koji će najzad odrediti državu Srbiju kao modernu evropsku državu.
***
Možete dati svoj doprinos popunjavanjem peticije.
***
Mi, potpisnici ovog apela, pozivamo predstavnike vlasti, nadležnih institucija, političke aktere i građane da podrže predlog Evropske unije i SAD, koga su inicirale Francuska i Nemačka.
Zoran Vuletić, predsednik Građanskog demokratskog foruma
Jelica Minić, predsednica Evropskog pokreta u Srbiji
Boško Jakšić, novinar
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora
Rade Radovanović, novinar i pisac
Filip David, pisac
Tomislav Marković, novinar i pisac
Žarko Korać, profesor
Dubravka Stojanović, istoričarka
Rade Veljanovski, profesor
Nenad Prokić, dramaturg
Milivoj Bešlin, istoričar
Ivan Videnović, profesor
Čedomir Stojković, advokat
Milan Jovanović, novinar
Luka Jovanović, advokat
Radoje Stefanović, advokat
Dragan Banjac, novinar
Milan Todorović, kolumnista
Veljko Đurović, snimatelj
Vasilije Anđelić, penzioner
Olivera Ježina, glumica
Dinko Gruhonjić, novinar
Jovan Komšić, profesor
Tanja Petovar, advokat
Aleksandar Sekulović, penzioner
Vlatko Sekulović, advokat
Aleksandar Kraus, predsednik Saveza antifašista Srbije
Miodrag Kapor, energetičar
Ivan Srdanović, pisac
Olga Pintar Manojlović, istoričarka

Peščanik.net, 03.02.2023.
KOSOVO https://pescanik.net/apel/



Apel dolazi u pravom trenutku. Ličnosti koje su stale iza Apela dokazani su borci protiv ''memorandumske" antipolitike koja je Srbiju dovela tu gde se sada nalazi. Što više građana treba ovu peticiju potpisati.
Sljam najveci!
 

Apel


Emisija03/02/2023

Pogledajte prilog 1292133

2.2.2023. u Medija centru u Beogradu u organizaciji Građanskog demokratskog foruma (GDF) održani su debata i potpisivanje Apela javnih ličnosti i građana Srbije za prihvatanje EU predloga sporazuma Kosova i Srbije. Govore istoričar Milivoj Bešlin, pisac Svetislav Basara, Sonja Biserko iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, profesor dr Ivo Visković, novinar i pisac Tomislav Marković, predsednik GDF-a Zoran Vuletić, advokat Radoje Stefanović i predsednik Političkog saveta GDF-a Boško Jakšić.
***

GDF – Apel građana za prihvatanje predloga EU za Srbiju i Kosovo

Ruska agresija na Ukrajinu ubrzala je geostrateška pomeranja i u tom smislu neminovno aktuelizovala kosovsko pitanje.
Predlog koji su EU i SAD ponudili Srbiji i Kosovu u cilju konsolidacije situacije na Balkanu rezultat je tih novih okolnosti i potrebe da se region stabilizuje i definitivno orijentiše na evroatlantske integracije.

To je i prilika da se Srbija po prvi put, suštinski, prikloni toj opciji. Srbija je deklarativno opredeljena za članstvo u EU i shodno tome se obavezala na vrednosti na kojima ta organizacija počiva. Svaka odgovorna zemlja uzima u obzir međunarodne okolnosti i dužna je da napravi izbor koji bi omogućio njen napredak u svakom pogledu. Stotine hiljada građana Srbije je otišlo ili svakodnevno odlazi na Zapad – oni su već napravili taj izbor.

Beskonačne rasprave o tome da li je Kosovo sastavni deo Srbije i neodgovorna politika Beograda koja je na delu od devedesetih godina prošlog veka, prevaziđene su realnošću.

Od te politike nije bilo jasnog distanciranja, jer se još uvek očekuju raspleti koji bi omogućili srpske aspiracije u regionu. To, osim što kvari odnose sa susedima, šteti i Srbiji koja je takvom politikom „ujedinjenja“ u drugi plan stavila modernizaciju, demokratizaciju i dobrobit svojih građana.

Vraćanje Kosova u državni okvir Srbije ne samo da je iluzija, već je i nemoguće bez novog rata koji bi Srbiju ponovo i nesagledivo unazadio.

Srbija mora konačno da se suoči i prihvati posledice sopstvene politike, jer bez toga ni Srbi, ni Albanci na Kosovu nemaju perspektivu.
Francusko-nemački predlog prihvaćen od strane kompletne EU – računajući i pet članica koje nisu priznale Kosovo – a podržan i od SAD – pruža dobru osnovu da se civilizovano i dogovorom napravi korak napred. U interesu Srbije je da Kosovo i Albance prihvati kao ravnopravne partnere.

Predlog počiva na premisama koje iniciraju proces i otvaraju perspektivu i za Srbiju i za Kosovo. To bi relaksiralo odnose, rešilo pitanje bezbednosti Srba na Kosovu i zaštitilo njihovu imovinu, kao i kulturno i versko nasleđe.

Predlog otvara i perspektivu ekonomskog razvoja, jer samo dobra regionalna dimenzija Srbiju pozicionira kao međunarodni subjekat. Realizaciju sporazuma bi garantovala EU, a članstvo u Uniji bi praktično ukinulo granice i omogućilo slobodu kretanja i saradnju.

Ovaj predlog je prilika koju ne bismo smeli da propustimo, jer nema garancija da će biti boljih ponuda. Istorijske okolnosti nalažu odgovornost svih elita – političkih, akademskih, medijskih i verskih – da podrže Predlog koji će najzad odrediti državu Srbiju kao modernu evropsku državu.
***
Možete dati svoj doprinos popunjavanjem peticije.
***
Mi, potpisnici ovog apela, pozivamo predstavnike vlasti, nadležnih institucija, političke aktere i građane da podrže predlog Evropske unije i SAD, koga su inicirale Francuska i Nemačka.
Zoran Vuletić, predsednik Građanskog demokratskog foruma
Jelica Minić, predsednica Evropskog pokreta u Srbiji
Boško Jakšić, novinar
Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora
Rade Radovanović, novinar i pisac
Filip David, pisac
Tomislav Marković, novinar i pisac
Žarko Korać, profesor
Dubravka Stojanović, istoričarka
Rade Veljanovski, profesor
Nenad Prokić, dramaturg
Milivoj Bešlin, istoričar
Ivan Videnović, profesor
Čedomir Stojković, advokat
Milan Jovanović, novinar
Luka Jovanović, advokat
Radoje Stefanović, advokat
Dragan Banjac, novinar
Milan Todorović, kolumnista
Veljko Đurović, snimatelj
Vasilije Anđelić, penzioner
Olivera Ježina, glumica
Dinko Gruhonjić, novinar
Jovan Komšić, profesor
Tanja Petovar, advokat
Aleksandar Sekulović, penzioner
Vlatko Sekulović, advokat
Aleksandar Kraus, predsednik Saveza antifašista Srbije
Miodrag Kapor, energetičar
Ivan Srdanović, pisac
Olga Pintar Manojlović, istoričarka

Peščanik.net, 03.02.2023.
KOSOVO https://pescanik.net/apel/



Apel dolazi u pravom trenutku. Ličnosti koje su stale iza Apela dokazani su borci protiv ''memorandumske" antipolitike koja je Srbiju dovela tu gde se sada nalazi. Što više građana treba ovu peticiju potpisati.
Ne razumijem što se Srbija više bakče s Kosovom. :dontunderstand:

Kako bilo tko u Srbiji misli da bi izgledalo nekakvo vraćanje Kosova Srbiji? Pa to je smiješno. Kosovo je izgubljeno 1999. godine, jer su Srbi 1990-ih brinuli više o Sloveniji, Hrvatskoj i BiH pa od cijele te preokupacije nisu imali kada razmišljati o Kosovu. To je došlo na naplatu i adio. Moj savjet srpskim političarima je da drugi put brinu o svemu, umjesto da troše snagu i energiju na tuđe i druge.
 
Znači tvrdiš da su u Skupštini izdajnici sve do jednoga
i da u Srbiji ne postoji Skupštinska demokratija?

Zašto bi se jurili po ulicama ako imamo izbore i narodne predstavnike ui Skupštini?
Od kad to bilo koji ulični skup predstavlja većinsku volju srbskog naroda?
Ako se ne slazes sa zvanicnom politikom onda izadjes na ulicu.
Bili su daleko masovniji skupovi centra i levice pre pa se nisi tangirao.
NDBG je od kada je Vucic zajahao na vlasti organizovao najvece proteste.
To nista ne znaci ako vi desnicmari kazete , ijao komunisti na ulicama , neka dobar je Vucic.
Eto vam ga sada ... sve dolazi na naplatu.
 
Ako se ne slazes sa zvanicnom politikom onda izadjes na ulicu.
Bili su daleko masovniji skupovi centra i levice pre pa se nisi tangirao.
NDBG je od kada je Vucic zajahao na vlasti organizovao najvece proteste.
To nista ne znaci ako vi desnicmari kazete , ijao komunisti na ulicama , neka dobar je Vucic.
Eto vam ga sada ... sve dolazi na naplatu.
Protesti Pokreta Ne davimo Beograd uistinu su bili veliki, no hajde da kažemo da su bili ograničeni na Beograd, jer protestovalo se zbog rušenja pod fantomkama u Savamali odnosno zbog rugla koje se zove Beograd na vodi, dok su protesti 1 od 5 miliona (koji su počeli kao "Stop krvavim košuljama") održavali su se ne samo u Beogradu, gde su prirodno bili najmasovniji i trajali svake subote od novembra 2018 do defakto marta 2020, već i u oko stotinu drugih gradova i mjesta u Srbiji. To su bile najmasovnije antirežimske demonstracije u Srbiji još od vremena petooktobarskih promjena 2000. godine i predstavljaju jedne od najdugotrajnijih protesta u Europi ikada. A takvi kao @Барышников nazivali su ih soroševcima, izdajnicima i slično.

6e1d26ad753d353f2b3daedc8335f47a.JPG


sa-protest.jpg


Sada je došao čas da se takvi kao @Барышников najzad suoče s surovom istinom da je "izdajnik", i to upravo po njihovim nacionalističkim merilima, ustvari njihov Vučko :hehe:
 
Protesti Pokreta Ne davimo Beograd uistinu su bili veliki, no hajde da kažemo da su bili ograničeni na Beograd, jer protestovalo se zbog rušenja pod fantomkama u Savamali odnosno zbog rugla koje se zove Beograd na vodi, dok su protesti 1 od 5 miliona (koji su počeli kao "Stop krvavim košuljama") održavali su se ne samo u Beogradu, gde su prirodno bili najmasovniji i trajali svake subote od novembra 2018 do defakto marta 2020, već i u oko stotinu drugih gradova i mjesta u Srbiji. To su bile najmasovnije antirežimske demonstracije u Srbiji još od vremena petooktobarskih promjena 2000. godine i predstavljaju jedne od najdugotrajnijih protesta u Europi ikada. A takvi kao @Барышников nazivali su ih soroševcima, izdajnicima i slično.

6e1d26ad753d353f2b3daedc8335f47a.JPG


sa-protest.jpg


Sada je došao čas da se takvi kao @Барышников najzad suoče s surovom istinom da je "izdajnik", i to upravo po njihovim nacionalističkim merilima, ustvari njihov Vučko :hehe:
Budimo realni, čitava opozicija se nada da Vučić potpiše pa da ga ruše preko toga i da ne moraju oni potpisivati isto to.
 
Budimo realni, čitava opozicija se nada da Vučić potpiše pa da ga ruše preko toga i da ne moraju oni potpisivati isto to.
Ne nada se tome niko. Čak i tvrdi desničari (sve vaši lažni opozicionari osim Nemanje Šarovića) su duboko svesni da se vaš režim ne može rušiti na temi Kosova jer Srbijanci preziru Kosovare. Prezreli su ih pre svega jer su za ogroman novac prodali imanja, trošnu kućicu i livadicu, a onda došli u Srbiju gde za taj novac otvaraju lokale i kupuju stanove. A ovi koji su tamo ostali su svi naprednjaci koji dobijaju tzv. "kosovske dodatke".
Tema Kosova odavna već nema efekta na Srbijance. Srbijanci nisu debili i znaju da je Kosovo otišlo s Miloševićevom kapitulacijom 1999.
Vaš režim se može rušiti na temama kao što je, na primer, bila smrt Stanike Gligorijević u saobraćajnom udesu pod "nerazjašnjenim" okolnostima. Trebala je opozicija uhvatiti se tog slučaja i ne puštati ga mesecima. Smrt Stanike Gligorijević, gde se zna ko je krio vinovnike nesreće, bila je taj "zicer" za opoziciju. Ali tada je vaš lažni opozicionar Dragan Đilas lično sprečio da Savez za Srbiju krene sa blokadom autoputa, a koja je već bila najavljena.
 

Back
Top