Fon der Lajen i evropski lideri na sastanku Zelenskog i Trampa u Beloj kući

Gotov povijesni sastanak u Bijeloj kući. Zelenski: Spremni smo na susret s Putinom​


fc971166-8078-46b7-a6a8-f63e1627f402.jpg


DONALD Trump je u Bijeloj kući okupio Volodimira Zelenskog i europske lidere te šefa NATO-a na sastanku i razgovorima o završetku rata u Ukrajini. Tijekom dana dogodili su se brojni pomaci – uključujući i Trumpov iznenadni telefonski poziv Vladimiru Putinu, koji je trajao 40 minuta

46c1a1e6-7b69-4bd8-b0e4-52d44453a517.jpg


Iz razgovora s Putinom proizašla je ideja o organiziranju izravnog susreta ruskog i ukrajinskog predsjednika do kraja kolovoza, nakon čega bi uslijedio trilateralni sastanak s Trumpom. Iako je Kremlj potvrdio da se razgovor održao, nisu potvrdili da Putin pristaje na sastanak, već samo da podupiru nastavak izravnih pregovora.

ffd8faaf-55d7-4449-af67-9acd845e4e30.jpg


Europski čelnici su u svojim izjavama u Washingtonu naglasili važnost sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, sličnih onima iz članka 5. NATO-a. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da su očekivanja "ne samo ispunjena, nego i nadmašena", dok je britanski premijer Keir Starmer ocijenio da bi dogovor mogao biti "povijesni te da je mnogo toga dogovoreno".
 
Britanski premijer: Danas smo napravili stvaran pomak

Britanski premijer Keir Starmer oglasio se nakon sastanka u Bijeloj kući, gdje su s Donaldom Trumpom i Volodimirom Zelenskim sudjelovali i europski lideri.

Rekao je da je na sastanku postignut "osjećaj jedinstva" te da su donesena dva ključna zaključka.

Prvi je da će "koalicija voljnih" – skupina od 31 države koje su se obvezale pomoći u jačanju Ukrajine – zajedno sa SAD-om raditi na sigurnosnim jamstvima. Starmer je dodao da je već zadužio svoje timove za daljnji rad na tom pitanju, istaknuvši kako je riječ o važnoj temi za sigurnost Ukrajine, Europe i Ujedinjenog Kraljevstva.

Drugi je dogovor o sastanku Vladimira Putina i Zelenskog, koji bi trebao biti održan bilateralno, a potom i trilateralno, uz sudjelovanje Donalda Trumpa.

"Kad je riječ o pitanjima poput teritorija, razmjene zarobljenika ili vrlo ozbiljnog pitanja povratka djece, jasno je da Ukrajina mora biti za stolom", rekao je Starmer i zaključio: "Danas smo napravili stvaran pomak."
 
Macron: Europske vojne snage trebale bi sudjelovati u mirovnim operacijama u Ukrajini

Francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio se novinarima u Washingtonu i rekao da bi europske vojne snage u budućnosti trebale sudjelovati u mirovnim operacijama u Ukrajini.

"Trebat će nam snažna ukrajinska vojska i morat ćemo pomoći Ukrajini sa snagama na terenu", rekao je Macron. "Trebat će nam mirovne operacije koje su saveznici Ukrajine spremni osigurati."

Nije prvi put da je Macron iznio ovu ideju, no dosad ona nije dovela do konkretnih raspoređivanja.

Macron je dodao da bi Trump bio "spreman" uvesti sekundarne sankcije i carine Moskvi "ako Rusija ne bude surađivala". Podsjetio je i da je Trump već uveo carine Indiji zbog kupnje ruske energije.

Francuski predsjednik istaknuo je da nije uvjeren da Rusija želi mir te dodao da su europski lideri "jasno dali do znanja Trumpu" kako se na postizanje mirovnog sporazuma ne može čekati tjednima ili mjesecima.
 

BRITANCI PIŠU: Vladimir Putin se iznenada našao u velikim problemima...​


To je otvorilo put za možda najznačajniji pomak do sada.

Posljednja posjeta Volodimira Zelenskog Ovalnom uredu bio je, prema svemu sudeći, jedan od najgorih dana u njegovom životu, obilježen neugodnim dobacivanjima, upiranjem prstom i uvredama na račun odjeće koje su ga duboko ponizile.

No, ovoga puta ukrajinski predsjednik došao je pripremljen. Iako je šira slika za Ukrajinu i dalje sumorna, Zelenski i njegovi saveznici pokazali su impresivan diplomatski talent i, čini se, uspjeli vratiti povjerenje Donalda Trumpa koje se činilo zauvijek izgubljenim, piše kolumnist Jake Wallis Simons za The Telegraph.

Prvo na redu bilo je pitanje odjeće Zelenskog, što se može činiti kao trivijalan početak, ali upravo je Trump nametnuo tu temu. Prošli put, odjeća ukrajinskog predsjednika razljutila je Amerikance. Ovom prilikom, međutim, Zelenski je uspio sačuvati svoj integritet i istovremeno pokazati poštovanje odjenuvši crnu vojnu jaknu, istu onu koju je nosio na sprovodu pape Franje u aprilu.

Trumpu se to očito svidjelo i bio je polaskan. Štaviše, kada ga je isti novinar koji ga je prošli put brutalno napao pohvalio za novu odjeću, Zelenski je uzvratio s osmijehom: "Vi ste u istom odijelu. Ja sam se presvukao. Vi niste."

Ovaj potez bio je dio šireg plana koji su primijenili Zelenski i Europljani: pružiti Trumpu pokornost i laskanje koje traži, dok istovremeno svoje figure postavljaju u poziciju koja vrši pritisak na neprijatelje.

Još jedan primjer takvog diplomatskog teatra bila je predaja pisma supruge Zelenskog Prvoj dami, Melaniji Trump. Bio je to jasan naklon načinu na koji je Melania pisala Putinu, pozivajući na zaštitu djece. "Nije vama – vašoj supruzi", rekao je ukrajinski čelnik predajući pismo Trumpu, koji ga je prihvatio.

I u ideji i u izvedbi, potez je bio savršen: iskorištavanje geste podrške Sjedinjenih Država na način koji je bio vrlo osoban za predsjednika. Psihološki, cilj je bio jasan - privući Trumpa na svoju stranu.

Neočekivani strateški dobici​


Čini se da je strategija uspjela. Iako šira slika za Ukrajinu nije idealna, u usporedbi s kaotičnim summitom na Aljasci, europski savez ostvario je važne strateške dobitke. Ključno, Zelenski je uspio uvjeriti američkog predsjednika da je iskreno zainteresiran za mir, a ne da je prepreka, kako ga je Trump doživljavao prošli put

To je otvorilo put za možda najznačajniji pomak do sada: Trumpovo odbijanje da potpuno isključi sudjelovanje u sigurnosnim jamstvima. "Oni su prva linija odbrane jer su tamo... ali mi ćemo im također pomoći. Bit ćemo uključeni", izjavio je.

Takva izjava bila je nezamisliva na početku drugog Trumpovog mandata, a ipak se dogodila, što predstavlja veliko postignuće europske diplomacije.

No, to nije bilo sve. U kasnonoćnoj objavi na društvenoj mreži Truth Social, Trump je potvrdio da je započeo pripreme za sastanak između Zelenskog i Putina. Ovo je bila još jedna pobjeda za Ukrajinu. Takav sastanak podrazumijevao bi Putinovo prešutno prihvaćanje Zelenskog kao legitimnog šefa države, nešto što bi ruskom predsjedniku teško palo.

Ako se sve zbroji, dok je summit na Aljasci bio sramotan prikaz prijateljstva prema krvavom tiraninu iz Kremlja, ovaj sastanak u Washingtonu može se smatrati tihom diplomatskom pobjedom za Ukrajinu.

Po prvi put u posljednjih nekoliko sedmica, Putin bi se mogao naći pod pritiskom. Ako na ove diplomatske prodore odgovori torpediranjem dogovora ili budućih pregovora, mogao bi postati jedini krivac za neuspjeh. To bi moglo izazvati reakciju iz Bijele kuće, koja očajnički želi okončati rat. Bi li uslijedile sankcije? Moguće. U svakom slučaju, Trumpove simpatije mogle bi se vratiti s "tamne strane", stavljajući Ukrajinu u povoljniji položaj.
 
Trump: SAD bi mogao pružiti zračnu potporu Ukrajini u sklopu mirovnog sporazuma

Američki predsjednik Donald Trump signalizirao je kako bi Washington mogao pružiti zračnu potporu Ukrajini kao dio mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom.

Trump je istaknuo spremnost Europe da pošalje kopnene snage, pri čemu bi SAD mogao pomoći iz zraka. "Kada je riječ o sigurnosti, [Europljani] su spremni poslati ljude na teren. Mi smo im spremni pomoći s nekim stvarima, posebno, vjerojatno, zračnim putem", izjavio je, ponovivši da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajini.

Iako Trump nije ulazio u detalje, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je novinarima da je američka zračna potpora "opcija i mogućnost". "Predsjednik je definitivno izjavio da američke čizme neće biti na terenu u Ukrajini, ali svakako možemo pomoći u koordinaciji i možda pružiti druga sredstva sigurnosnih jamstava našim europskim saveznicima", zaključila je Leavitt
 

Cure detalji plana EU, sastaju se šefovi NATO-a​


PAKET sigurnosnih jamstava za Ukrajinu mogao bi biti dovršen već ovog tjedna, nakon što je američki predsjednik Donald Trump dao zeleno svjetlo planu koji uključuje i slanje europskih trupa.

Europski čelnici ubrzano rade na finalizaciji dogovora.

Ova inicijativa, o kojoj se raspravljalo na summitu u Bijeloj kući u ponedjeljak, predviđa raspoređivanje europskih vojnika kao ključan dio mogućeg mirovnog sporazuma s ciljem odvraćanja buduće ruske agresije.

Vojni čelnici NATO-a trebali bi se sastati danas radi razgovora o Ukrajini i daljnjem razvoju događaja.
 

Izvori otkrivaju novu europsku strategiju. "Ovako planiraju razotkriti Putinov blef"​


1755681079775.png


EUROPSKI čelnici uvjereni su da Vladimir Putin nije iskren u pogledu postizanja mirovnog sporazuma. Zbog toga su osmislili strategiju - udovoljavat će i hvaliti Donalda Trumpa sve dok i sam ne dođe do istog zaključka i shvati da mora zauzeti oštriji stav prema Kremlju, piše Politico.


S europske strane, ovaj se pristup smatra dobitnom kombinacijom. Bili bi, kažu, oduševljeni ako se pokaže da su u krivu i američki predsjednik uspije ispregovarati kraj rata u Ukrajini uz čvrsta sigurnosna jamstva. Ipak, primarni plan svodi se na razotkrivanje blefa ruskog vođe i lobiranje za još strože sankcije.


Macronov stav: Putin ne želi mir​


Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uložio goleme napore kako bi diplomatskim putem spriječio rat u Ukrajini, sada najotvorenije tvrdi da Putin nije ozbiljan po pitanju mira te da ostaje predan cilju uništenja neovisne i demokratske Ukrajine.


"Mislim li da predsjednik Putin želi mir? Odgovor je ne. Ako želite moje najdublje uvjerenje: Ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da", izjavio je Macron prije odlaska na razgovore u Washington. "Ne mislim da predsjednik Putin želi mir. Mislim da želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što je predložio."


Umjesto nuđenja ustupaka za mirovni sporazum, Putin od Kijeva zahtijeva još teritorija, uključujući ključne ukrajinske obrambene linije koje bi mu omogućile dublji prodor u zemlju. Uz to, izričito odbija prisutnost NATO snaga kao jamstvo sigurnosti nakon rata, što je za Kijev ključan uvjet.


0b58171d-5903-490d-a921-fd316c153e83.png



Europski konsenzus i optimizam​


Dok traju pripreme za mogući summit Rusije i Ukrajine, europski čelnici održali su niz hitnih sastanaka kako bi uskladili svoj odgovor i razmijenili obavještajne podatke nakon rasprava u Bijeloj kući. Prema izjavama petorice diplomata koji su željeli ostati anonimni, većina se slaže s Macronom. Iako su izrazili duboki skepticizam oko toga hoće li Kremlj pregovarati u dobroj vjeri, optimistični su da će Washington kazniti Rusiju ako se pokaže da je upravo Putin najveća prepreka miru.


"Jasno je da ako se nađemo u situaciji u kojoj Putin dokaže da ne želi okončati rat, to će prisiliti Trumpa na djelovanje i ojačati argumente za sankcije", rekao je jedan diplomat. Europljani smatraju američke sankcije ključnima, a mnogi tvrde da je Putin bio prisiljen na sastanak s Trumpom tek nakon što je Washington uveo visoke carine Indiji zbog kupnje ruske nafte.

Sljedeći korak mogla bi biti eskalacija sankcija kako bi se ograničila ključna ruska trgovina s Kinom. Drugi diplomat potvrdio je da saveznici podržavaju američku inicijativu "zato što će to biti jasan test ruskih namjera". Treći je dodao da će sigurnosna jamstva pomoći Ukrajini da "pregovara s pozicije snage", dok će sankcije osigurati da saveznici "imaju utjecaj na Putina".

Podsjetimo, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, Macron, britanski premijer Keir Starmer i talijanska premijerka Giorgia Meloni otputovali su u Washington kako bi podržali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na sastanku s Trumpom. Sastanak je uslijedio samo nekoliko dana nakon što je američki čelnik ugostio Putina na Aljasci, tvrdeći da je postignut napredak po "mnogim točkama".


"Ovo je stalna vježba upravljanja Trumpom za sve – uključujući i Putina, usput rečeno", rekla je za Politico Fiona Hill, bivša Trumpova savjetnica. "Ali mislim da su u ponedjeljak odradili dobar posao koliko se moglo očekivati." Dodala je kako je najbolje čemu su se mogli nadati sa summita na Aljasci "nešto s čime bi mogli raditi – i čini se da je bilo nečega, iako je vizualni dojam bio užasan".


Igra pohvala i pritiska​


Zapadni partneri obasuli su Trumpa pohvalama, zahvaljujući mu na organizaciji razgovora, te su izrazili olakšanje nakon što je dao jamstva da će SAD imati ulogu u sigurnosnim garancijama za Ukrajinu. Iza zatvorenih vrata, međutim, fokus je na pripremi novih, oštrih ekonomskih sankcija ako Moskva odbije okončati invaziju.


"Svi prolaze kroz formalnosti", rekao je četvrti diplomat. "Ali ne znamo koji je Putinu krajnji cilj. Što će motivirati Putina da da bilo kakve ustupke? Ne znam."


U međuvremenu, pritisak za mirovne razgovore postaje sve veći problem za ruskog vođu. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov poručio je da Moskva ne odbija razgovore, ali inzistira da se summit mora pripremati "korak po korak". Putin je čak predložio održavanje summita u Rusiji, što je odmah odbačeno.

Crvene linije​


Jedan njemački dužnosnik izjavio je kako ovo oklijevanje postaje ključan test ruske ozbiljnosti. S druge strane, europska diplomacija ubrzano djeluje. Održan je izvanredni sastanak veleposlanika EU, a očekuje se da bi konkretan mirovni prijedlog mogao biti predstavljen Zelenskom i Putinu u roku od tjedan dana.


Trump je natuknuo da bi se američke zračne snage mogle koristiti u Ukrajini, dok bi europske zemlje mogle rasporediti trupe za zaštitu zemlje. Ipak, zapadni saveznici morali su prilagoditi svoje "crvene linije" kako bi se uskladili s njim. Tako je EU, čini se, ublažio svoj zahtjev da Rusija prihvati prekid vatre prije početka pregovora.


"Bilo je nade da bi Trump mogao promijeniti mišljenje o pitanju prekida vatre. To se nije dogodilo", rekao je peti diplomat. No, najvažnije od svega, čini se da je i sam Trump počeo javno sumnjati u Putinove namjere.


"Saznat ćemo o predsjedniku Putinu u sljedećih nekoliko tjedana… Moguće je da on ne želi postići dogovor", izjavio je američki predsjednik za Fox News. "Nadam se da će predsjednik Putin biti dobar, a ako ne bude, to će biti teška situacija."
 

Šta sve mogu da podrazumevaju garancije bezbednosti Ukrajine?​

N1 Beograddanas 11:45
Šta sve mogu da podrazumevaju garancije bezbednosti Ukrajine? 1
Foto: EPA/AARON SCHWARTZ / POOL

Donald Trump saopštio je da je sastanak u Vašingtonu sa Zelenskim bio veoma dobar korak za okončanje rata koji traje skoro četiri godine. U narednih deset dana biće razrađene sigurnosne garancije za Ukrajinu, izjavio je nakon sastanka Zelenski, navodeći da pitanje teritorije treba ostaviti njemu i Putinu.

Novinarka spoljno-političke redakcije N1 Aleksandra Godfroa kaže da je najvažniji utisak jučerašnjeg sastanka bilo njegov ton.

„Zaista prvi put imamo jasno izraženu želju, volju i postupke koji prate prvi korak ka pravim pregovorima o primirju, odnosno o kraju rata u Ukrajini. Drugo su sada detalji, treba će dosta vremena da se razrade. Takođe, uključivanje Sjedinjenih Američkih Država u garancije bezbednosti Ukrajini, što je za Ukrajinu, ali i za Evropu, najvažnije u ovom trenutku, takođe je veoma bitan momenat koji smo čuli juče“, opisala je Godfroa.

Ona kaže da nije sigurna koliko je bitna najava mogućeg bilateralnog, odnosno trilateralnog sastanka koji uključuje Vladimira Putina, jer Kremlj nije jasno potvrdio da je saglasan da se sretnu za Zelenskim.

„Ruska politika funkcioniše tako – predsednik Rusije se ne pojavljuje negde, ako nema za to konkretan razlog“, podsetila je ona.

Podsetila je da Putin Zelenskog smatra „nelegitimnim predsednikom“.

Ističe da se sada vrlo ozbiljno razgovara o garancijama bezbednosti Ukrajine.

„Moramo da vidimo šta je Rusija konkretno spremna da prihvati kao garancije bezbednosti Ukrajine i koja je cena tih garancija. U ovom trenu ne znamo o kakvim se konkretno garancijama bezbednosti radi. Ukrajini bi odgovaralo mnogo toga, ali bojim se da se, npr, NATO trupe neće naći direktno u Ukrajini, jer bi to Rusija jako teško prihvatila. Ali to može da znači podršku sa neba. Dakle, da saveznici Koalicije voljnih, koju koordinišu SAD, imaju kontrolu nad ukrajinskim nebom. To može da znači kupovinu 10 sistema Patriot, velikog naoružanja, obnovu ukrajinske armije… Ali to je onda opet u suprotnosti sa prvobitnim zahtevom Moskve da se Ukrajina demilitarizuje“, rekla je ona.

Garancije bezbednosti mogu da budu i mirotvorci sa ograničenim mandatom, ili da se Rusija saglasi da i oni naprave neku tampon zonu sa svoje strane, nabrojala je.

„Dakle, tu je na stolu jako puno toga i mi u ovom trenutku te detalje ne znamo, jer se o tim detaljima trenutno pregovara. I onda ti detalji moraju da budu prosleđeni Moskvi, da se vidi šta je njima prihvatljivo, jer sad mi govorimo o pregovorima. Dakle, obe strane moraju nešto da daju, a nečeg da se odreknu“, naglasila je.

Na samom kraju sastanaka bilo je pitanje teritorija, prema kom su se, ocenjuje Godfroa, vrlo oprezno odnosili i Tramp i Zelenski.

„Na početku sastanaka Tramp je pominjao razmenu teritorija. Zelenski je dodavao da će o tome govoriti direktno sa Putinom. Sa svih tih sastanaka izašlo se upravo sa time – da je to nešto o čemu bi Putin i Zelenski morali da razgovaraju jer se tiče direktno ukrajinske okupirane teritorije“, rekla je.

Ne veruje da nije bilo nikakvog razgovora o razmeni teritorija jer se na fotografijama sa sastanka vidi mapa, a spominjali su je i Tramp, i Zelenski.

Godfroa ocenjuje da je prisustvo EU lidera bilo veoma važno

„Oni je trebalo da Tramp svojim prisustvom demonstriraju da su ujedinjeni, da imaju jedinstven stav, da su ti koji će da ponesu teret. To su svi više puta ponovili. Da ne očekuju od ‘tatice’ da bezbednost Ukrajine obezbedi za njih, već da su svesni da moraju da budu deo tog procesa, da su spremni za učešće i da plate cenu. I u Kremlju su verovatno gledali isto to – da li među EU liderima postoji neka pukotina kroz koju bi mogli da provuku svoje zahteve. Videćemo u narednim danima“, zaključila je ona.
 

Trump postavio novi rok Putinu​


Trump postavio novi rok Putinu



AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je kako će njegova administracija unutar dva tjedna znati hoće li se u Ukrajini postići mir, upozorivši da će u suprotnom "poduzeti drugačiji pristup". Ova izjava posljednja je u nizu rokova koje je Trump postavio za okončanje rata, a koji su dosad prolazili bez konkretnih akcija, piše The Kyiv Independent.

"Znat ćemo u roku od dva tjedna hoće li biti mira u Ukrajini. Nakon toga ćemo možda morati poduzeti drugačiji pristup", rekao je Trump. Njegov komentar uslijedio je nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je održan samo nekoliko dana nakon Trumpovog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, no bez ikakvog napretka u pregovorima.

Trump je jučer svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao kako Ukrajina ne može pobijediti u ratu bez napada unutar Rusije, optuživši pritom bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena da je Kijevu dopustio samo "obranu, a ne uzvraćanje udarca". Tvrdio je i da se rat ne bi ni dogodio da je on bio na vlasti, zaključivši objavu riječima: "Zanimljiva vremena su pred nama!"

Ove se izjave značajno razlikuju od njegovog stava iz prosinca 2024., kada je u intervjuu za časopis Time upozorio da bi dopuštanje Ukrajini da koristi američko oružje za napade duboko unutar Rusije bila "velika pogreška" koja nosi rizik opasne eskalacije. Podsjetimo, administracija Joea Bidena odobrila je korištenje američkih dalekometnih projektila ATACMS za napade unutar Rusije još 2024. godine.

Ukrajinski predsjednik Zelenski pozvao je na odlučnu reakciju SAD-a ukoliko Rusija odbije daljnje mirovne pregovore. "Spremni smo za bilateralni sastanak. Ako Rusi nisu, onda bismo željeli vidjeti snažan odgovor Sjedinjenih Država", izjavio je Zelenski, dodavši kako je od Trumpa zatražio uvođenje dodatnih sankcija Moskvi ako odbije sjesti za pregovarački stol s Ukrajinom.

Ukrajinci u protunapadu u Donjecku​


Ukrajinska operativna skupina "Dnipro" potvrdila je da su njihove snage ponovno zauzele veći dio sela Tovste. Peta zasebna teška mehanizirana brigada potisnula je ruske trupe iz tog naselja jugozapadno od okupiranog Donjecka, koristeći koordinirane operacije pješaštva, bespilotnih letjelica i topništva.

Ovaj uspjeh slijedi nakon što je ukrajinska vojska 17. kolovoza izvijestila o oslobađanju nekoliko drugih sela u regiji, uključujući Hruzke, Rubižne i Novovodjane. Predsjednik Volodimir Zelenski istog je dana izjavio kako bi Rusiji, unatoč tvrdnjama Moskve, trebale još četiri godine da u potpunosti okupira Donjecku i Luhansku oblast.

Kao odgovor, Rusija je pokrenula val napada projektilima i dronovima na gradove u zapadnoj Ukrajini. U napadima je poginula najmanje jedna osoba, a 26 ih je ranjeno. Izbili su požari u velikoj tvornici elektronike u Mukačevu, a šteta je zabilježena i u Lavovu.

Napadi su uslijedili samo šest dana nakon mirovnih pregovora između čelnika SAD-a i Rusije. "Sinoć je ruska vojska postavila jedan od svojih ludih antirekorda", komentirao je Zelenski.

Prema podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, Rusija je lansirala 574 drona i 40 projektila, uključujući balističke projektile Kinžal i Iskander-M. Ukrajinska protuzračna obrana uspjela je presresti 546 dronova i 31 projektil.

Predsjednik Zelenski najavio je da Ukrajina ove zime planira započeti masovnu proizvodnju domaćeg dalekometnog krstarećeg projektila Flamingo. Ovaj projektil, koji je prošao uspješna testiranja, ima domet do 3000 kilometara i mogao bi predstavljati prekretnicu u ratu. "Do prosinca ćemo ih imati više. A do kraja prosinca ili u siječnj, veljači trebala bi početi masovna proizvodnja", rekao je Zelenski. Tvrtka Fire Point, koja razvija projektil, trenutno proizvodi jedan dnevno, s planom povećanja na sedam do listopada.
 

Kallas: Moskva neće dobiti zamrznutu rusku imovinu nazad dok Ukrajini ne isplati ratnu odštetu​


Šefica za vanjsku politiku Evropske unije Kaja Kallas kazala je kako se imovina Ruske centralne banke, zamrznuta unutar Evropske unije, ne može se vratiti Rusiji dok se Ukrajini ne isplati ratna odšteta

"Vidimo da Rusija ne želi mir, iako se ulaže mnogo diplomatskih napora da se Zelenski i Rusija dovedu za pregovarački sto. Duboko ćemo se pozabaviti pitanjem zamrznute imovine", kazala je Kallas.

Kallas je ovu temu komentirala uoči neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU koji će se održati danas u Kopenhagenu.

"Ne možemo ni zamisliti da se ta imovina vrati Rusiji ako nije nadoknadila štetu koju je nanijela Ukrajini", dodala je Kallas.

Istaknula je da je ovo pitanje posebno osjetljivo, ali da je neophodno za EU da izradi jasnu strategiju.

Prema podacima EU-a, oko 210 milijardi eura ruske imovine zamrznuto je u EU u sklopu sankcija uvedenih Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.

Pravda navodi da EU razmatra formiranje posebnog fonda kojim bi se omogućilo korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu Ukrajine.
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Alter_Ego_
Objavljeno Vučićevo pismo Ursuli fon der Lajen
3 4 5
Odgovora
115
Pregleda
2.098
Casual Observer
Casual Observer
M
Evropska komisija demantuje Vučića: Sa Fon der Lajen imao usputni razgovor
Odgovora
1
Pregleda
176
miso6207
M
Grom_sa_neba!
Advokat o Vučićevom pismu Fon der Lajen: Nikolina Sinđelić ima medicinsku dokumentaciju, neka on pokaže snimak iz garaže Vlade
Odgovora
0
Pregleda
243
Grom_sa_neba!
Grom_sa_neba!

Back
Top