Evrocentrizam u nastavi istorije

Zašto se na časovima istorije, naročito u srednjoj i osnovnoj školi gotovo uopšte ne obrađuju istorije Indije, Kine, Japana, Koreje, Indokine, Afrike, pretkolumbovske Amerike i sličnog, već samo evropska i bliskoistočna istorija?

Najistočnija zemlja čija se istorija obrađuje jeste Persija, spomenu se ponekad Mongoli, Huni i slični i to samo zato što su izvršili invaziju na Rusiju i Evropu i to je to.
U četvrtoj godini se pominje povodom WW2 savezna republika Japan, ukratko da je taj otok vodio izolacionističku politiku i da je počeo da se otvara i ima ekspanzionističke pretenzije od tad i tad.I mislim da za Kinu, pominje se taj građanski rat oko 1949 godine i Indija, nezavisnost i Gandi Mahatma
 
Zato sto je vasa istoriografija krcata banditskim i neutemeljnim argumentima, izmisljotinama, i politickim zakljucima, pogresnim pristupima, takozvanim metodologijama, a Deretic je srpski vitez koji koristi taj isti banditski BB pristup ali za svoje ciljeve a ne vase franacke ciljeve. U tome je vitez.
A ti si se nasao pored svih vasih istoriografskih majmunluka da pljujes po srpskom vitezu.
Opet si preskočio terapiju, Perice? 😃
 
Шта је измишљено? Ајд наведи бар један податак који је измишљен?
Serbo Makeridov.

Академик
Deretić nije akademik, objašnjena ti je već ta ćinjenica, a pošto to očigledno ignorišeš i nastavljaš da ga krstiš akademikom, jasno je koliko ti je stalo do činjenica i zašto te niko ne uzima za ozbiljno.

Деретић се позива на Херодота, Стари Завет и остале историјске изворе тога доба.
On tvrdi da se poziva na Herodota itd. ali koja god referenca ili izvor koji navede se proveri (kao što smo proverili eto to za Serba Makeridova), utvrdi se da laže. Ali tebi to nije bitno očigledno. Zato do juče nisi nikad ni proverio nijednu referencu niti izvor koji je naveo u svojoj knjizi. 🙂

Која окупља учене људе разних професија и занимања.
Može da okuplja i najučenije ljude celog sveta, i dalje nije akademska institucija već najobičnija NVO kakvu može da pokrene bilo koja budala i u koju može da se učlani bilo koja budala ako plati.
 
А зашто се не изучава у школама историја српског народа пре доласка наших предака на Земљу?
Кад Народни Покрет Ми буде имао министарство школства у својим рукама, учићемо и то. Далеки преци Срба стижу на земљу:

1703425280090.png

:mrgreen:
 
Zašto se na časovima istorije, naročito u srednjoj i osnovnoj školi gotovo uopšte ne obrađuju istorije Indije, Kine, Japana, Koreje, Indokine, Afrike, pretkolumbovske Amerike i sličnog, već samo evropska i bliskoistočna istorija?

Najistočnija zemlja čija se istorija obrađuje jeste Persija, spomenu se ponekad Mongoli, Huni i slični i to samo zato što su izvršili invaziju na Rusiju i Evropu i to je to.

Jer Srbija je evropska drzava, i nema veze sa azijom i afrikom?
 
U Evropi od 18. vijeka se vjeruje da evropska civilizacija potjekla od Rimske imperije, sto sama potice od anticke Grcke, sto potice od Egipta i Persije.
Evropska civilizacija je vise plod ''varvara'' Franaka, Lombarda, Gota, Angla, Saksonaca, Burgundjana... koji su vremenom pokupili rimsku kulturu i institucije i tako formirali novu, evropsku civilizaciju, negde u 7-8. veku.
 
Evropska civilizacija je vise plod ''varvara'' Franaka, Lombarda, Gota, Angla, Saksonaca, Burgundjana... koji su vremenom pokupili rimsku kulturu i institucije i tako formirali novu, evropsku civilizaciju, negde u 7-8. veku.

To je sve spona. Sveto rimsko carstvo je germanska drzava sto je direktno potjekla iz Latinske. Dakle civilizacije se nadogradjuju.

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Holy_Roman_Empire
 
Ono što se smatra osnovom zapadne civilizacije, polis, razvili su specifično Grci.
Percepcija moderne istoriografije je da je stara Grčka bila više posrednik u prenosu tekovina bliskoistočnih civilizacija i starog Egipta u Evropu: grčko pismo je samo prilagođeni feničanski alfabet a materijalna kultura stare Grčke se kao i Minojska pre nje oslanjala na stari Egipat, Feničane i Bliski istok.

Evropa još mentalno živi u eri kolonijalizma kad je zahvaljujući trenutnim hirovima istorije bilo moguće osvajati cele kontinente i pokoravati brojne narode pomoću nekoliko bataljona naoružanih repetirkama a posle i mitraljezima.

Tempora mutantur, uzmimo samo primer starog Rima i severne Afrike: prvo je Rim organizovao lovove na robove u severnoj Africi pa su posle došla vremena da su Mavari odveli u ropstvo bar 1,5-2,5 miliona ljudi iz Evrope: sve do Napoleona je svako ribarsko selo u Italiji imalo kulu osmatračnicu zbog stalnih napada berberskih gusara iz Maroka, himna američkih marinaca pominje “obale Tripolija” - njihova prva intervencija je bila protiv pirata iz Tripolija koji su otimali američke konvoje žita iz Rusije i prodavali posade u roblje.
 
Poslednja izmena:
Na zapadu je slično kao kod nas u Srbiji. Nemačka je meni recimo dobar primer.

na časovima istorije formira se kolektivno pamćenje našeg društva. ovde smo mogli da naučimo kako su nastale strukture u kojima živimo i kako da se bolje nosimo sa njima, mislim, tako bi trebalo biti

recimo izveštavanje medija i društvena debata u vezi sa sporazumom o pomirenju sa Namibijom pokazuje koliko malo znanja većina nemačkog stanovništva ima o bivšoj kolonijalnoj sili Nemačkoj

nedavno sam pročitao kako je jedan urednik radio u dnevnim novinama na nemačkom jeziku u Namibiji i živeo u glavnom gradu Namibije Vindhuku. kada je to rekao Nemcima, reakcija je uvek bila ista: Šta, oni govore nemački u Namibiji? zašto? pa, postoje novine na nemačkom jeziku, radio stanice na nemačkom jeziku, pa čak i nemačke škole. nemoguće je zanemariti kolonijalno nasleđe u Namibiji.

tamo ste primorani da se nosite sa kolonijalnim nasleđem. jer, za razliku od zapada, on se urezao u kolektivno pamćenje kao neizbrisiv deo. Činjenica da Nemci, s druge strane, nisu ni svesni ovog vršenja teritorijalne vlasti, niti genocida koji su počinile nemačke trupe, nije samo zbog geografske udaljenosti između dve zemlje.

zapadna, evrocentrična perspektiva uzima se na časovima nemačke istorije, a ne samo u pogledu nemačke kolonijalne istorije. drugi primer ovakvog pristupa se takođe može naći u odnosu na istoriju komunističkih režima. Šta se dogodilo u Kini pre nego što se zemlja otvorila tržišnoj ekonomiji? kakav je bio društveni i politički život u Sovjetskom Savezu osim trke u naoružanju iz hladnog rata? kako su živeli ljudi u Jugoslaviji pre rata i zašto je došlo do kolapsa ili raspada zemlje?

na zapadu još uvek nedostaju odgovori na normalne lekcije istorije. posle škole, često morate da saznate o oblastima sukoba kao što je jaz između globalnog severa i globalnog juga ili između kapitalističkih i komunističkih režima, koji se ne svode na samoreferencijalne aspekte.

Časovi nemačke istorije su obično previše površni jer su jednostrano strukturisani. nastavni planovi i programi se često fokusiraju na događaje u zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Državama.
 

Back
Top