Evro ide na 110 dinara!

ima da placas i da vices - jos jos jos

pa sta si ti mislio bogati?

da se miskovic i ostali bogatuni snalaze sami kao sirak tuzni bez idje ikoga u talasima ove svetske krize? z:((

e pa nece da moze!

Red je da sirotinja pomogne svojim bogatasima da postanu jos bogatiji i da povrate svoje bogatstvo i silan novac koji su izgubili pocetkom ove krize.

slepcho kvaziburzujski :cool:

aj vidi na shta je bio reply
 
Strasno ja ne znam na koji nacin oni zele da stimulisu potrosnju , a pad potrosnje je glavni uzrok narastajuce recesije , povecavanjem akciza i poreza na dodatu vrednost . Rebalans budzeta ce biti neminovan ali ne da bi se povecavali dodatno porezi vec da bi se smanjili javni rashodi .
 
Vlada mora da padne ako evro pređe 100 dinara

Ukoliko kurs stigne do sto dinara za jedan evro, Vlada Srbije trebalo bi, prema mišljenju stručnjaka, da potpiše ostavku, a ministri koji u zadnjih osam godina samo menjaju fotelje, zaborave na politiku i to pre svega ekonomsku.

Građani Srbije, takođe, ne kriju revolt zbog dnevnih promena kursa koje im ugrožavaju standard i, posredno, ionako nesigurna radna mesta.
Privrednici i ekonomisti tvrde da su vlasti godinama unazad manipulisale parolom „stabilnog kursa”, ali je ovu „prevaru” za samo nekoliko meseci ogolila svetska finansijska kriza.
- Ako dinar koji je godinama bio precenjen sada nastavi da pada, Vladu treba menjati jer u njoj više nema nijednog vizionara stabilne ekonomske politike. Ne smeju se pravdati da su skoro postavljeni jer u poslednjih osam godina u Vladi sede isti ljudi. Zbog obećanja vlasti da je dinar stabilan, ljudi su se olako zaduživali, a privreda propadala. Dinar je morao da eksplodira, ali da se pametnije radilo i domaća valuta opadala postepeno, ne bi bilo ovih problema kaže za „Blic” - Mlađen Kovačević, član Akademije ekonomskih nauka.
On dodaje da su građani Srbije manipulisani godinama unazad pričom o stabilnom kursu, zbog čega će ih sada boleti glava prilikom otplate kredita, a još više kada počnu da dobijaju rešenja o otkazu.
Takođe, sve devize koje su stizale iz inostranstva, izbacivane su na tržište i podsticana potrošnja, a privrednici gurani u sve veća zaduživanja. Privrednici sada ne kriju ljutnju prema vladajućim strukturama.
- Ako evro skoči i na sto dinara, neka naša vlada potpiše ostavku i ode kući jer je domaću privredu ovim potpuno upropastila. Na leto su nas ubeđivali da su devizne rezerve ogromne, a dinar stabilan, pa smo bez slutnje o ovome uzimali kredite sa valutnom klauzulom za nabavku sirovina. Dinar je tada vredeo 79, a mi smo ipak računali da bi mogao doći do 82. Posle prerade, tu robu smo prodavali na odloženo plaćanje na četiri meseca. Sad, kada stižu pare, mi bi trebalo da kupimo evre i vraćamo kredite, zbog čega smo na milion evra prodate robe izgubili 200.000 evra odnosno 20 odsto - kaže Vaso Lekić, direktor „Fudlenda”, kompanije koja je pred kraj 2008. u Briselu ponela titulu za najbolji proizvedeni novi sok u svetu.
Stručnjaci navode da bi zbog loše politike kursa kofere što pre trebalo da pakuje ne samo Vlada, već i čelnici Narodne banke Srbije.
- Ova vlada pokazala je da ne može da se nosi sa ekonomskim problemima. Rekonstrukcija Vlade, ali i Centralne banke, neophodne su jer su kretanjem kursa pokazali da ne mogu da održe makroekonomsku stabilnost. To je bilo jasno već kad je pravljen budžet, a posebno sada kada Vlada i NBS potpuno gube poverenje - kaže za „Blic” Vladimir Gligorov, saradnik Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.
Ima i onih koji još ne bi Vladu slali na trajni godišnji odmor.
- Trebalo bi saslušati vladine predloge za rešenje krize, pa onda odlučiti da li da se ona menja ili ne. Pitanje kursa je samo vrh ledenog brega. Dogovor sa MMF-om je neodrživ, budžetski deficit veći od planiranog baš kao i predviđeni priliv stvarnog kapitala. Uz to nema mera za strukturno prilagođavanje privrede - ističe Miroljub Labus, profesor ekonomije.
Pare od prodaje 51 odsto NIS-a, 400 miliona evra, koje u Vladi čekaju kao ozebli sunce, najverovatnije će na račun leći u ponedeljak.
- Postoji šansa i da se ovaj posao završi danas - izjavio je juče Ivan Maričić, direktor Uprave za trezor.
Prema rečima premijera Mirka Cvetkovića, od tog novca polovina će odmah biti uplaćena u budžet Vojvodine, a 160 miliona evra biće Vojvodini uplaćivano sukcesivno. U budžet Srbije biće odmah uplaćeno 10 odsto, odnosno 40 miliona evra.

http://www.blic.rs/temadana.php?id=76578 :mrgreen:
 
Vlada mora da padne ako evro pređe 100 dinara

Ukoliko kurs stigne do sto dinara za jedan evro, Vlada Srbije trebalo bi, prema mišljenju stručnjaka, da potpiše ostavku, a ministri koji u zadnjih osam godina samo menjaju fotelje, zaborave na politiku i to pre svega ekonomsku.

Građani Srbije, takođe, ne kriju revolt zbog dnevnih promena kursa koje im ugrožavaju standard i, posredno, ionako nesigurna radna mesta.
Privrednici i ekonomisti tvrde da su vlasti godinama unazad manipulisale parolom „stabilnog kursa”, ali je ovu „prevaru” za samo nekoliko meseci ogolila svetska finansijska kriza.
- Ako dinar koji je godinama bio precenjen sada nastavi da pada, Vladu treba menjati jer u njoj više nema nijednog vizionara stabilne ekonomske politike. Ne smeju se pravdati da su skoro postavljeni jer u poslednjih osam godina u Vladi sede isti ljudi. Zbog obećanja vlasti da je dinar stabilan, ljudi su se olako zaduživali, a privreda propadala. Dinar je morao da eksplodira, ali da se pametnije radilo i domaća valuta opadala postepeno, ne bi bilo ovih problema kaže za „Blic” - Mlađen Kovačević, član Akademije ekonomskih nauka.
On dodaje da su građani Srbije manipulisani godinama unazad pričom o stabilnom kursu, zbog čega će ih sada boleti glava prilikom otplate kredita, a još više kada počnu da dobijaju rešenja o otkazu.
Takođe, sve devize koje su stizale iz inostranstva, izbacivane su na tržište i podsticana potrošnja, a privrednici gurani u sve veća zaduživanja. Privrednici sada ne kriju ljutnju prema vladajućim strukturama.
- Ako evro skoči i na sto dinara, neka naša vlada potpiše ostavku i ode kući jer je domaću privredu ovim potpuno upropastila. Na leto su nas ubeđivali da su devizne rezerve ogromne, a dinar stabilan, pa smo bez slutnje o ovome uzimali kredite sa valutnom klauzulom za nabavku sirovina. Dinar je tada vredeo 79, a mi smo ipak računali da bi mogao doći do 82. Posle prerade, tu robu smo prodavali na odloženo plaćanje na četiri meseca. Sad, kada stižu pare, mi bi trebalo da kupimo evre i vraćamo kredite, zbog čega smo na milion evra prodate robe izgubili 200.000 evra odnosno 20 odsto - kaže Vaso Lekić, direktor „Fudlenda”, kompanije koja je pred kraj 2008. u Briselu ponela titulu za najbolji proizvedeni novi sok u svetu.
Stručnjaci navode da bi zbog loše politike kursa kofere što pre trebalo da pakuje ne samo Vlada, već i čelnici Narodne banke Srbije.
- Ova vlada pokazala je da ne može da se nosi sa ekonomskim problemima. Rekonstrukcija Vlade, ali i Centralne banke, neophodne su jer su kretanjem kursa pokazali da ne mogu da održe makroekonomsku stabilnost. To je bilo jasno već kad je pravljen budžet, a posebno sada kada Vlada i NBS potpuno gube poverenje - kaže za „Blic” Vladimir Gligorov, saradnik Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču.
Ima i onih koji još ne bi Vladu slali na trajni godišnji odmor.
- Trebalo bi saslušati vladine predloge za rešenje krize, pa onda odlučiti da li da se ona menja ili ne. Pitanje kursa je samo vrh ledenog brega. Dogovor sa MMF-om je neodrživ, budžetski deficit veći od planiranog baš kao i predviđeni priliv stvarnog kapitala. Uz to nema mera za strukturno prilagođavanje privrede - ističe Miroljub Labus, profesor ekonomije.
Pare od prodaje 51 odsto NIS-a, 400 miliona evra, koje u Vladi čekaju kao ozebli sunce, najverovatnije će na račun leći u ponedeljak.
- Postoji šansa i da se ovaj posao završi danas - izjavio je juče Ivan Maričić, direktor Uprave za trezor.
Prema rečima premijera Mirka Cvetkovića, od tog novca polovina će odmah biti uplaćena u budžet Vojvodine, a 160 miliona evra biće Vojvodini uplaćivano sukcesivno. U budžet Srbije biće odmah uplaćeno 10 odsto, odnosno 40 miliona evra.

http://www.blic.rs/temadana.php?id=76578 :mrgreen:

foodlend je dobra firma jedna od retkih uspesnih u ovoj zemlji i zao mi je da trpe gubitke - al tako im i treba kad veruju Dinkicu Tadicu Djelicu i ostalim lopinama zutim - na rec.

Meni je jos u januaru prosle godine bilo jasno da je balon preduvan i da mora da pukne i da je sve samo pitanje vremena
 
ne lupaj inflacija 99te je bila nekih 15% i to bez zaduziavanja u inostranstvu i kredita

a ove godine inflacija je u srbiji bila preko 20%

dinar oslabio za 20% prema evru, struja poskupela za 20%, grejanje za 50% , gas za 60%, telefon za 100%, benzin za 15 dinara samo zadnjih 10 dana , hrana isto makar 30% i onda dodje cvetkovic i kaze inflacija je 6% z:D MA KAKO DA NE z:D

a pazite ovo

d5ecab6b87.jpg


evo najboljeg dokaza da se dinar stampa z:D

dinarska novcana masa u otpicaju u decembru mesecu je bila za 25% veca nego u septembru 2008 z:D
 
Poslednja izmena:
Pravo pitanje: kolika je bila godišnja stopa inflacije kad je Tomislav Nikolić bio vicepremijer 2000. godine, a kolika je sada?

Nekih 110% prema 9%?

Pametnom dosta.
Od simpatizera SNS međutim očekujem dalju raspravu

U vreme Djindjica od 2000. do 2003. inflacija je bila 300%. Tek kada je Djindjic ubijen to je imalo za posledicu pozitivne efekte na stabilizaciju cena, znaci od 2000. do 2003. dok je Djindjic bio ziv galopirajuca inflacija je nekontrolisano divljala, tek od 2003. do 2008. dolazi do relativne stabilnosti cena i to sve zahvaljujuci 11. martu, 11. mart je imao pozitivne posledice na privrednu stabilnost u zemlji.
 
foodlend je dobra firma jedna od retkih uspesnih u ovoj zemlji i zao mi je da trpe gubitke - al tako im i treba kad veruju Dinkicu Tadicu Djelicu i ostalim lopinama zutim - na rec.

Meni je jos u januaru prosle godine bilo jasno da je balon preduvan i da mora da pukne i da je sve samo pitanje vremena

Pa da su uzimali terminske pozajmice bili bi u plusu ali nisu..... samo pokazuje koliko nisu ozbiljna firma...
 
Jelašić: Potrebne nepopularne mere
31. januar 2009. | 02:08 | Izvor: Danas, Tanjug
Beograd -- Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić ocenio je da za održavanje domaćeg makroekonomskog sistema potrebno preduzimanje teških i nepopularnih mera.

U autorskom tekstu za vikend izdanje lista “Danas“, Jelašić je ocenio da bi za finansiranje tekućih platnih deficita od planiranih 16,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) našoj zemlji u 2009. bile potrebne strane direktne investicije oko 1,7 milijardi evra.

Jelašić je naveo da "model na kojem se do sada zasnivala makroekonomska stabilnost, kako Srbije tako i velikog broja drugih zemalja u našem regionu, nije više održiv na srednji, a kamoli na dugi rok".

"Što pre se s tom realnošću suočimo i što pre budemo spremni da preduzmemo veliki broj teških i nepopularnih mera, biće potrebne manje korekcije. A vreme brzo ide, jako brzo", naveo je on.

Jelašić je istakao da je "dosadašnji način održavanja makroekonomske stabilnosti u Srbiji, u kojem se prevelika tekuća potrošnja finansirala iz prihoda od privatizacije i zaduživanja, uglavnom u inostranstvu, u vremenskom periodu koji nam predstoji, teško održiv".

"Privatizacioni prihodi iz prethodnog perioda su potrošeni, a sužena je i mogućnost novog zaduživanja, kako zbog manjeg apetita stranih investitora, tako i zbog drastičnog povećanja kamatnih stopa", upozorio je guverner.

Jelašić je naveo da "pored toga, i tekući prihodi budžeta u periodu ekonomske stagnacije su oskudniji", ukazujući da "situacija bude još teža, upravo u vreme turbulencija i neizvesnosti s kojima se danas suočavamo, zahtevi da država više troši rastu iz dana u dan".

On je podsetio da se se "zahtevaju dodatne subvencije i garancije, traži se dodatno povećanje zarada i penzija nezavisno od toga što i postojeći obim isplate zahteva značajna odricanja".

Prema njegovim rečima, da bi se finansirao tekući platni deficit od planiranih 16,1 odsto bruto društvenog proizvoda ,odnosno veća potrošnja od onoga što proizvodimo, Srbiji su u 2009. potrebne strane direktnih investicija od oko 1,7 milijardi evra.

Jelašić je naveo i da je je Srbije potrebno dodatno neto zaduženje od 3,9 milijardi evra pošto u 2009. dospeva i oko 3,6 milijardi evra duga.

"Da bi se finansirala naša preterana potrošnja, potrebni su, dakle, krediti od ukupno 7,5 milijardi evra! Razliku između onoga što ne uđe u Srbiju, a potrebno je za finansiranje, moraju da pokriju devizne rezerve", smatra on.

Prema njegovim rečima, iako će trgovinski deficit ove godine biti znatno manji od planiranog, razloga za slavlje nema - manji uvoz, pre svega zbog PDV-a i carina, znači i manji prihod budžeta.

"Jedini izlaz iz ove nepovoljne situacije je suštinska promena strukture rashoda budžeta Srbije, pre svega u korist kapitalnih izdataka na teret tekućih, odnosno na teret potrošnje", smatra Jelašić.

On je u autorskom tekstu naveo i da "ako to država ne uradi, uradiće umesto nje tržište, pronalazeći novu ravnotežu na nekom drugom nivou i to u vidu cena i kursa", dodajući da se "upravo to i dešava ovih nedelja i u Srbiji i u regionu".

------------------

konacno jedan iskren i tacan tekst od Jelasica ! Izgleda da je i on provalio da mu lazi vise ne prolaze :)))

Sve u svemu Srbiji treba ove godine 3.9 miliona evra za isplatu vec uzetih kredita + 1.7 milijardi evra investicija sve ukupno NEVEROVATNIH 7.5 milijardi evra samo za odrzavanje kursa na sadasnjem nivou!

Naravno svi znamo da mi tih 7.5 milijardi nema sanse da skupimo stoga u narednom periodu dinar mora da kliza jos vise i vise....
 
SRBIJI TREBA U 2009. 7.5 MILIJARDI EVRA SVEZEG NOVCA DA BI KURS DINARA ODRZALA NA SADASNJEM NIVOU z:D

Sve u svemu ovaj Jelasicev tekst pokazuje da je politika demokrata u zadnjih 8 godina , makroekonomska bila - totalni promasaj i katastrofa. Sve se svodilo na to da se rasproda sve sto vredi u drzavi da se uzmu krediti i da se zatim taj novac mesto da se ulozi u infrastrukturu i proizvodnju - potrosi na plate i penzije budzetskih korisnika kao i da se pokrade od funkcionera vlasti.

I tako je uz pomoc rasprodaje drzave i kredita narodu stvoren lazni privid da se u Srbiji bolje zivi nego u periodu od pre 2000te godine. E a sad dolaze od ove 2009 godine na naplatu svi ti dugovi tako su godine laganog zivota i troskarenja novca koji NISMO ZARADILI vec pozajmili - zavrsene, a sad slede godine krvi, suza, znoja i pucanja kicme.

Svake godine od ove 2009 Srbija ce morati da izdvaja 4 milijarde evra za vracanje vec uzetih kredita.

A neki debili iz vlasti kao Jurij Bajec , profesor sa ekonomskog fakulteta, savetuju Cvetkovica tj vladu da se jos vise zaduzi :))))

Oni stvarno nisu normalni.

E sad posto se balon preduvao on mora da se izduva , dinar ce da ode na kurs od 200 a gradjani Srbije ce opet da rade za realnih 200 evra mesecno u proseku.

Jeste tuzno ali je realno.

Znaci sobzirom da pola deviznih rezervi jesu depoziti banaka ispada da Srbija ima deviza da pokriva svoju potrosnju za samo jos 6 meseci a posle toga sledi TOTALNI BANKROT
 
Srbiji nije dovoljan običan lek, potrebna joj je operacija
Niko ne može ni približno da predvidi dužinu i dubinu turbulencija i neizvesnosti na tržištu

Autor: Radovan Jelašić

Model na kojem se do sada zasnivala makroekonomska stabilnost, kako Srbije tako i velikog broja drugih zemalja u našem regionu, nije više održiv na srednji, a kamoli na dugi rok. Što pre se s tom realnošću suočimo i što pre budemo spremni da preduzmemo veliki broj teških i nepopularnih mera, biće potrebne manje korekcije. A vreme brzo ide, jako brzo.

Bez ulaženja u detalje, dosadašnji način održavanja makroekonomske stabilnosti u Srbiji, u kojem se prevelika tekuća potrošnja finansirala iz prihoda od privatizacije i zaduživanja, uglavnom u inostranstvu, u vremenskom periodu koji nam predstoji, teško je održiv. Privatizacioni prihodi iz prethodnog perioda su potrošeni, a sužena je i mogućnost novog zaduživanja, kako zbog manjeg apetita stranih investitora, tako i zbog drastičnog povećanja kamatnih stopa. Pored toga, i tekući prihodi budžeta u periodu ekonomske stagnacije su oskudniji. A da situacija bude još teža, upravo u vreme turbulencija i neizvesnosti s kojima se danas suočavamo, zahtevi da država više troši rastu iz dana u dan: zahtevaju se dodatne subvencije i garancije, traži se dodatno povećanje zarada i penzija nezavisno od toga što i postojeći obim isplate zahteva značajna odricanja.

Da bi se finansirao tekući platni deficit od planiranih 16,1 odsto BDP (odnosno veća potrošnja od onoga što proizvodimo) Srbiji je u 2009. potrebno: a) stranih direktnih investicija u visini od oko 1,7 milijardi evra i b) dodatno neto zaduženje od 3,9 milijardi evra. Pošto Srbiji u 2009. dospeva i oko 3,6 milijardi evra duga, da bi se finansirala naša preterana potrošnja, potrebni su, dakle, krediti od ukupno 7,5 milijardi evra! Razliku između onoga što ne uđe u Srbiju, a potrebno je za finansiranje, moraju da pokriju devizne rezerve. Iako će trgovinski deficit ove godine biti znatno manji od planiranog, razloga za slavlje nema: manji uvoz, pre svega zbog PDV-a i carina, znači i manji prihod budžeta. Jedini izlaz iz ove nepovoljne situacije je suštinska promena strukture rashoda budžeta Srbije, pre svega u korist kapitalnih izdataka na teret tekućih, odnosno na teret potrošnje. Ako to država ne uradi, uradiće umesto nje tržište, pronalazeći novu ravnotežu na nekom drugom nivou i to u vidu cena i kursa! Upravo to se i dešava ovih nedelja i u Srbiji i u regionu.

Srbiji nije dovoljan običan lek, nego joj je potrebna operacija, jer ni dužinu ni dubinu trenutnih turbulencija i neizvesnosti na tržištu niko ne može, ni približno, da predvidi. Pri tome, simptomi bolesnika u vidu manjeg privrednog rasta, otežanog zaduživanja u inostranstvu i većeg pritiska na kurs sve su izraženiji. Vreme će ove probleme u sadašnjim uslovima dodatno da eksponira, a nikako da ih leči.

Kako za održavanje, tako i za prilagođavanje privrede određenoj makroekomskoj ravnoteži ključnu ulogu, pre svega, imaju monetarna i fiskalna politika. I dok je monetarna u rukama nezavisne centralne banke koja svoje mere donosi isključivo na bazi kriterijuma „postizanja i održavanja stabilnosti cena“, fiskalna politika je proizvod vlade i parlamenta sa mnogo različitih interesa, procena i kompromisa. Nivo javne potrošnje od oko 42 odsto bruto društvenog proizvoda najbolji je dokaz za ključnu ulogu fiskalne politike. Zbog velikog procenta evrizacije svaka mera koja se donosi u sferi monetarne politike mora se dozirati mnogo jače (na primer nivo referentne kamatne stope, obim obavezne rezerve itd.) nego da se radi u povoljnim uslovima. Upravo zbog toga je odgovornost na fiskalnoj politici mnogo veća, iako je ona rezultat političkih kompromisa, kako u Srbiji tako i u inostranstvu. Ali, ako većvlast nije u mogućnosti, ili zbog interne dinamike ne može brzo da reaguje i uradi odgovorno svoj deo posla u sferi fiskalne politike, nisam ubeđen da je od velike koristi deljenje saveta monetarnoj politici šta bi ona trebalo da uradi umesto fiskalne! A monetarna politika na srednji i dugi rok ne određuje ni kurs ni cene! Slobodno plivanje dinara, ne samo na papiru nego i u stvarnosti, jedan je od ključnih rezultata tranzicije, iako ga mnogi brkaju sa ciljem. Taj kurs dinara prema evru ujedno je i prvoklasni termometar koji pokazuje u kakvom zdravstvenom stanju se nalazi naša privreda, kakve su političke okolnosti, koji su izgledi na međunarodnim finansijskim tržištima itd. Naravno, da ta slika nije uvek ružičasta i naravno da se uvek može malo našminkati preko deviznih intervencija! To vam je isto kao da se ljutite na čoveka (u ovom slučaju na NBS) koji donosi lošu vest, iako svi znaju da on nije kriv.

U poslednjih nekoliko dana nižu se komentari o tobožnjem „iznošenju“ i „ispumpavanju“ novca iz Srbije, što ponovo potvrđuje da je za mnoge u Srbiji dosadašnja dostupnost stranih izvora finansiranja postala deo normalnog života. Stvar je jako jednostavna: banke su se, umesto da prevremeno naplaćuju svoje kredite kao odgovor na to što je veliki broj deponenata podigao štednju, dodatno zadužile u inostranstvu. Posle izmene strukture obavezne devizne rezerve u smeru povećanja dinarskog i smanjenja deviznog dela - što je inače učinjeno da bi se smanjio pritisak na deviznom tržištu - banke su deo tih deviza iskoristile za smanjenje svog novonastalog duga koji je iznad nivoa od kraja 1. oktobra 2008. Ne radi se, dakle, o prevremenom vraćanju duga, nego o redovnom dospelom kreditu, kako dugoročnom tako i kratkoročnom. Da, dugovi se moraju ponekad i vratiti, nije to nikakvo „iznošenje“, niti zavera protiv Srbije, nego običan bankarski posao. A to što se do sada, prilikom dospeća kredita, isti kredit skoro uvek zanavljao, štaviše najčešće se i dodatno povećavao, bila je privilegija i dokaz lepih vremena koja su odavno iza nas! Cene i kvalitet izvora finansiranja banaka znatno će uticati i na njihovu tržišnu poziciju. Dešavanja poput ovih treba da posluže kao važan signal da postojeći model makroekonomske stabilnosti mora hitno da se menja, jer se apetit banaka za finansiranje naše prevelike potrošnje znatno smanjuje, a ruku na srce, kako za pojedinca, tako ni za firmu, pa ni za državu nije zdravo da živi isključivo na kredit!!!

Autor je guverner Narodne banke Srbije
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon dugo vremena konacno jedan iskren tekst od strane guvernera....

:gace::gace::gace:
 
Па шта ће јадан...мора да буде искрен...у супротном, сачекао би га неко у мраку, неки разјарени грађанин ...сад кад се лоше стање у Србији захукта очекујем да сви почну да пребацују одговорност једни на друге.
 

Back
Top