Pricas TI gluposti.
Iz tvog primera izracunaj koliko je godisnji pad dinara u odnosu na euro u periodu od 2007 do 2010....nesto manje od 12%...
За разлику од дежурних форумских лапрдаљки и разних "навијача на жуту воденицу"- ипак, још увек постоје и стручњаци:
BEOGRAD 28. 10. 2010
PRESS
Ekonomisti: Evro ide na 120 ako država ne reaguje!
Ekonomisti upozoravaju da nas, ukoliko država hitno nešto ne preduzme, u 2011. godini očekuju dramatični problemi sa kursom dinara i inflacijom
s
evro
GLAVOBOLJA OD EVRA... Vrednost dinara u odnosu na evropsku valutu nastaviće da pada
Ako država hitno ne napravi ozbiljne promene u ekonomskoj politici, 2011. godina biće najteža za domaću privredu i građane od početka krize. Analitičari upozoravaju da postoji velika opasnost da kurs evra već početkom sledeće godine dostigne 120 dinara, a onda više niko neće moći da zaustavi pad dinara i rast inflacije.
a1
EVRO DANAS ČAK 107,33
Dinar je i danas oslabio prema evru za 35 para i zabeležio novi istorijski minimum, pa zvanični srednji kurs iznosi 107,33 dinara za evro. I pored sunovrata domaće valute, Narodna banka Srbije juče nije intervenisala na deviznom međubankarskom tržištu. Od početka godine NBS je ukupno prodala dve milijarde i 51,7 miliona evra, a kupila deset miliona evra. Dinar je ove godine bio najjači 4. januara, kada je zvanični srednji kurs iznosio 95,9679 dinara za evro.
Građani zbog drastičnog rasta cena i pada vrednosti dinara žive u sve većoj bedi, a i preduzeća iz istih razloga beleže ogromne gubitke. U proseku je svako preduzeće u Srbiji prošle godine izgubilo čak oko 56,5 miliona dinara na kursnim razlikama. Ove godine, po dosadašnjem kretanju kursa, jasno je da će taj gubitka biti mnogo veći.
Hitno stabilizovati kurs
Stručnjaci smatraju da Srbija, kao zemlja sa slabom privredom, teško može da se izbori sa rastom inflacije.
- Jako teško možemo da suzbijemo inflaciju i da imamo čvrstu valutu. Evro će nastaviti da raste, jer zemlja koja ima uništenu privredu ne može da ima stabilnu valutu. U najboljem slučaju evro će početkom sledeće godine biti 120 dinara, jer bi mogao da ide i znatno preko toga - pesimističan je ekonomista Zoran Popov. On uopšte ne veruje u priču Vlade Srbije da ćemo ove godine imati rast bruto društvenog proizvoda.
- Iako država tvrdi da će ove godine biti zabeležen rast BDP-a, uopšte ne verujem u to. Situacija u našoj privredi uopšte nije dobra i ključne poluge vuku monopolisti i tajkuni koji podstiču nestašice kako bi profitirali. Ako nam se ekonomska politika potpuno ne promeni, čeka nas još gora 2011! - tvrdi Popov.
I dok guverner NBS Dejan Šoškić tvrdi da su oscilacije deviznog kursa normalna pojava, kao i da će se stabilnost postizati postepeno, ekonomisti upozoravaju da srljamo u sve veću inflaciju i da mora hitno da se reaguje.
- Očigledno da je ova godina pokazala da ne može postojati raskorak između kretanja deviznog kursa i inflacije, jer kad god postoji nestabilnost deviznog kursa, dolazi i do rasta inflacije. Loše je što su se u ovom trenutku već formirala visoka inflaciona očekivanja, a problem je i što Srbija već godinama unazad ima najvišu stopu inflacije u regionu. Mislim da ukoliko želimo da očuvamo cenovnu stabilnost 2011. moramo da obezbedimo stabilnost deviznog kursa, jer jednostavno ne sme da se dozvoli ovolika oscilacija - ističe ekonomista Nikola Fabris.
On smatra da NBS mora hitno da reaguje i spreči dalje slabljenje dinara.
- NBS ne sme da dozvoli da evro pređe 110 dinara, jer će nam se onda otrgnuti kontroli i sam kurs, a za njim, naravno, i inflacija - ističe Fabris.
slika
Da građani žive znatno siromašnije u poređenju sa 2009. godinom govori i statistika. Naime, prosečna plata u septembru 2009. godine bila je 31.000 dinara, što je po tadašnjem kursu bilo 340 evra. Prošlog meseca prosečna plata u Srbiji bila je 34.500 dinara. Po trenutnom kursu to je 320 evra. Ako se uzme u obzir da su cene istovremeno porasle od 30 do 70 odsto zbog kursa, jasno je da je pad standarda velik.
Kreditiranje izvoznika
Dragoljub Rajić, portparol Unije poslodavaca Srbije (UPS), navodi da zbog nestabilnog kursa preduzeća u Srbiji godišnje gube i do nekoliko stotina miliona evra.
- Troškovi otplate kredita za preduzeća skočili su od 10 do 16 odsto u odnosu na 2009. godinu. Recimo, za kredit od 100.000 evra preduzeće plaća zbog gubitaka na kursu i 16.000 evra više. Takođe, preduzeća svoju robu prodaju u dinarima pa imaju značajan gubitak planiranog profita, pogotovo strane kompanije i investitori koji ulažu u proizvodnju i usluge. U proseku svako preduzeće u Srbiji tokom 2009. godine izgubilo je oko 56,5 miliona dinara na kursnim razlikama - navodi Rajić, i dodaje:
a2
Popov: Naopaka politika MMF-a
Zoran Popov ističe da nam je ekonomska politika potpuno „naopaka" i izvoz sve gori, što mora da se promeni.
- Iduće godine Vlada mora da vodi sasvim drugačiju ekonomsku politiku. Ove godine vođena je politika po diktatu MMF-a, čiji je cilj stabilizacija prilika u zemlji i ta politika je bila potpuno neuspešna. Cene nisu stabilizovane, interna stabilnost je pogoršana, prema tome, vidimo potpuni fijasko takve politike - ističe Popov.
- Izvoznici s druge strane imaju tu sreću da im se rastom evra povećava i profit, ali to je znatno manji broj preduzeća. U pitanje je tek svako peto preduzeće u Srbiji.
Nikola Fabris smatra da država mora da omogući privredi da poveća izvoz.
- Srbija je u grupi zemalja koje imaju visok deficit tekućeg platnog bilansa zbog niskog izvoza, što je direktna posledica niske konkurentnosti. Mnogo je lakše reći da se poveća izvoz, jer to traži restrukturiranje privrede, što se ne može ostvariti u kratkom vremenskom periodu. Država ima prostor da određenim merama podstakne izvoz, recimo većim kreditiranjem izvozne proizvodnje, kao i da se angažuje kako bi se usvojili međunarodni standardi kvaliteta - ističe Fabris.
Dejan Šoškić
Šoškić: Nedovoljan priliv deviza glavni problem
Guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić izjavio je da je slabljenje dinara prema evru posledica nedovoljnog priliva deviza u zemlju, usled neodgovarajuće privredne strukture Srbije.
- Naša privredna struktura u ovom trenutku, a to je posledica desetogodišnjih tranzicionih promena, nije takva da svojim izvozom može da generiše dovoljan devizni priliv - rekao je Šoškić. Srbija ima stalni debalans u razmeni sa inostranstvom i platnobilansni deficit iznad devet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je osnovni razlog pritiska na deviznom tržištu.
Ističući da ne postoji tačno određena vrednost dinara koju će NBS braniti jer je njen osnovni cilj održavanje cenovne stabilnosti, guverner je podsetio da centralna banka vodi računa i o stabilnosti finansijskog sistema NBS. Prema Šoškićevim rečima, NBS ne želi suviše veliki rast neizmirenih kredita, odnosno rast neizmirenih obaveza privrede i građana, jer bi to moglo da izazove probleme u bankama i ima „domino efekat" na čitav finansijski sistem.
On je rekao da će stabilnost deviznog kursa dolaziti postepeno uz rast BDP-a, koji bi u budućnosti trebalo da bude zasnovan na rastu izvoza. Ocenjujući da će prodaja „Telekoma Srbija" eventualno doneti kratkoročnu stabilnost kursa, Šoškić je naveo da „suština nije da prodajemo i da na taj način generišemo prilive, već da postanemo zemlja u koju se investira, u kojoj se otvaraju radna mesta i u kojoj se proizvodi nešto da bi se izvozilo".
On nije želeo da prognozira buduće kretanje dinara prema evru, podsetivši da će to zavisiti od odnosa ponude i tražnje na međubankarskom deviznom tržištu, a centralna banka intervenisaće pre svega da otkloni prevelike dnevne nestabilnosti deviznog kursa.
Milan Ćulibrk
Ćulibrk: Oporavljaćemo se deset godina!
Ako država dozvoli da inflacija pređe nivo od deset odsto, trebaće nam deset godina da se oporavimo, objašnjava urednik „Ekonomist magazina" Milan Ćulibrk.
- Sigurno je da dinar neće prestati da klizi i očekujem da će evro vredeti oko 110 do 115 dinara do kraja godine, a inflacija će takođe rasti. Najveća opasnost je što se olako prelazi preko činjenice da je inflacija već probila gornji planirani nivo za ovu godinu, jer ako probije nivo od deset odsto mnogo ćemo je teže kontrolisati. Za državu i NBS je mnogo lakše da sada povećaju napore kako bi stabilizovali cene. To znači da moraju da vode odgovorniju fiskalnu politiku i restriktivniju monetarnu politiku kako bi se inflacija održala ispod nivoa od deset odsto. Ukoliko inflacija pređe taj nivo moraće da se povuku drastičnije mere, što će usporiti privredni rast i direktno ugroziti oporavak zemlje - ističe Ćulibrk.
On upozorava da će nam ovim tempom trebati još deset godina da se vratimo na nivo koji smo imali 1989. godine.
I. ŽIGIĆ
***********************
Има две сличне теме па сам исти пост поставио на оба места ЈЕР ЈЕ ВЕОМА КОРИСТАН.